ALARM ZBOG SJEVERNOG TOKA 2

‘Putinu je u ruke predana energetska sigurnost Europe, rađa se novi pakt Molotov-Ribbentrop!‘

Dogovorom Bidena i Merkel ruski čelnik dobiva jak politički adut kojim može ucjenjivati u prvom redu Ukrajinu, a u konačnici i Europu
Vladimir Putin
 Alexey NIKOLSKY/SPUTNIK/AFP

Ne smiruju se reakcije nakon što su nedavno njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik Joe Biden "amenovali" megaplinovod Sjeverni tok 2.

U Kremlju su zasad obrisali znoj s čela. Naime, nove komplikacije mogle bi nastupiti nakon rujanskih izbora u Njemačkoj jer tamošnji Zeleni već najavljuju da bi u slučaju svog dobrog rezultata (dva mjeseca prije izbora vladajući CDU-CSU ima određenu, ali ne i nedostižnu prednost pred Zelenima) upalili crveno svjetlo za projekt Sjeverni tok 2. Najviše su se uznemirili u Poljskoj i Ukrajini, koja je sebe proglasila "najvećom žrtvom" tog plinovoda i dogovora Njemačke i SAD-a, te u Velikoj Britaniji gdje tvrde da je time Putinu predana u ruke sudbina europske energetske sigurnosti. Čak Sjeverni tok 2 nazivaju "plinovodom Molotov-Ribbentrop", aludirajući na sporazum SSSR-a i nacističke Njemačke iz 1939. godine.

Kompenzacije

Protivnici plinovoda tvrde da njime Europa neće dobiti veće količine plina, nego će samo onaj plin koji je u Europu stizao preko Ukrajine, Slovačke i Poljske sada stizati Sjevernom tokom 2. Time će Putin dobiti jak politički adut kojim može ucjenjivati u prvom redu Ukrajinu, a u konačnici i Europu, tvrdeći da je to geopolitički projekt.

U Kremlju sada kad je opasnost prošla govore da je "riječ o komercijalnom, a ne političkom projektu" te da će plin i dalje tranzitom kroz u Ukrajinu stizati u Europu. Doduše, ugovor o tranzitu kroz Ukrajinu istječe 2024. godine pa se već pribojavaju hoće li biti produljen ako se Sjeverni tok "razradi". Prema nekim objašnjenjima, Biden se predomislio kako bi udobrovoljio Putina i spriječio strateško približavanje Rusije i Kine kao trenutačno najvećeg suparnika i konkurenta Zapadu.

"Tužno je gledati kako su Merkel i Biden odlučili o sudbini Ukrajine", piše britanski The Telegraph. Upravo se o tome i radi, da Ukrajina zadrži status tranzitne zemlje za ruski plin jer u protivnom, kako se boje u Kijevu, ona postaje nebitna i neinteresantna za EU, a utoliko onda lakši plijen za Rusiju. Zato Jurij Vitrenko, šef ukrajinske naftne tvrtke Naftagaz, kaže da bi nakon odobravanja Sjevernog toka 2 Ukrajina kao kompenzaciju morala dobiti članstvo u NATO-u.

"Antisjeverni tok"

Kijev očajnički traži saveznike u SAD-u, a mnogi senatori, poput Teda Cruza i Pata Toomeyja, ne slažu se s Bidenovom odlukom. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao bi 30. kolovoza potegnuti do Bijele kuće, ali sada se čuju glasovi da bi se put mogao prolongirati na neko vrijeme. Poljaci, pak, pokreću akciju "antisjeverni tok" među saveznicima u EU.

U Njemačkoj žele pojačati svoju odluku time da će Sjeverni tok doprinijeti padu cijena plina za njemačka kućanstva, ali i suradnik Angele Merkel Norbert Röttgen, koji podržava projekt, ipak kaže da treba biti stalno na oprezu kako se Putinu ne bi time "dalo oružje za ucjenu Ukrajine". Kandidat Zelenih za ministra vanjskih poslova Omid Nouripour traži od Angele Merkel da "umiri Ukrajinu i ne pusti je niz vodu".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 04:43