Kada je kineski čelnik Xi Jinping stigao u Rijad u srijedu, Saudijska Arabija ga je dočekala s pompom i u okolnostima koje su inače rezervirane za čelnike najvažnijeg strateškog saveznika kraljevstva, Sjedinjene Države. Četiri borbena zrakoplova Kraljevskih saudijskih zračnih snaga pratila su Xijev zrakoplov nakon što je ušao u zračni prostor zemlje. Potom ga je pri slijetanju pratilo šest akrobatskih zrakoplova koji su ispuštali zeleni dim, kako je izvijestila kineska državna televizija CCTV, a prenosi CNN.
Saudijska državna televizija prikazala je Xija kako silazi niz stepenice svog predsjedničkog zrakoplova u Međunarodnoj zračnoj luci King Khalid, gdje su ga primili princ Faisal bin Bandar bin Abdulaziz, guverner regije Rijad, te princ Faisal bin Farhan bin Abdullah, saudijski ministar vanjskih poslova. Za kineskog vođu razastrli su ljubičasti tepih, a ispaljen je i počasni plotun. Višednevni posjet uključuje dvije konferencije koje će okupiti čelnike iz cijelog arapskog svijeta. Bit će potpisani deseci trgovinskih, gospodarskih i vojnih sporazuma, u iznosu od više desetaka milijardi dolara.
Saudijski čelnici će u posjet unijeti dozu spektakla. Tradicionalni plesovi s mačevima vjerojatno će se izvoditi na raskošnim prijemima. Saudijski kralj ili moćni prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, mogli bi kineskom vođi dodijeliti neke počasti i medalje. Još više ekstravagantnih izraza prijateljstva začinit će diplomatske procedure, a sve u cilju naglašavanja produbljivanja partnerstva između Pekinga i Rijada.
Podsjetit će to na jednostavan i neglamurozan tretman koji je bivši američki predsjednik Donald Trump dobio tijekom svog posjeta Rijadu 2017. godine. To je putovanje također bilo pomno koreografirano trodnevno događanje osmišljeno da impresionira, iako na trenutke nespretno izvedeno.
‘Prekretnica‘ u odnosima
Dobrodošlica Xiju nešto je posve drugo od posjeta predsjednika SAD-a Joea Bidena Rijadu ljetos. Nenasmijani prijestolonasljednik Mohammed bin Salman pozdravio je predsjednika udarcem šake o šaku, a zatim ga je javno osramotio tijekom sastanka za okruglim stolom koji je prenosila televizija, najavljujući ograničenje povećanja proizvodnje nafte, čime Rijad nije ispunio zahtjeve SAD-a. Dok je bin Salman izgovarao odluku, saudijska državna televizija prikazala je vidno ogorčenog Bidena koji je, kako se čini, bio zatečen razvojem događaja na koji nije bio spreman.
Mjesecima kasnije, Saudijska Arabija je udvostručila smanjenje proizvodnje nafte.
S oštrim kontrastom u usporedbi s Bidenovim posjetom, raskoš Xijevog putovanja u Saudijsku Arabiju upućuje implicitnu poruku SAD-u. Unatoč opetovanim molbama Washingtona svojim arapskim saveznicima u Zaljevu da odbace kineski trgovinski mamac, odnos te regije s Pekingom nastavlja se razvijati, napredujući ne samo u trgovini, već i u sigurnosti.
"Prva poruka je da je ovo nova Saudijska Arabija. Ovo je novi Zaljev. Ovo je nova stvarnost", rekao je stručnjak za Ujedinjene Arapske Emirate i viši suradnik na Sveučilištu Harvard Abdulkhaleq Abdulla za CNN. "Nova realnost je da Kina raste i Azija raste i sviđalo se to SAD-u ili ne, moramo se baviti Kinom".
Posjet predstavlja "prekretnicu" u kinesko-arapskim odnosima, kako je jedan visoki arapski diplomat izjavio za CNN ranije ovog tjedna. To također predstavlja veliki diplomatski trijumf za Mohammeda bin Salmana. Njega je godinama Zapad držao ‘na ledu‘ nakon ubojstva novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2018. godine, a sada MBS, kako ga mnogi zovu, treba u kratkom roku sazvati sastanke sa Xijem i najmanje 14 drugih arapskih čelnika.
Istovremeno, za Kinu je to prilika da proširi svoj geopolitički utjecaj u bivšem dvorištu SAD-a, a Pekingu će također trebati i više saudijske nafte, nakon što je konačno počeo s popuštanjem covid-mjera.
Prije dva desetljeća, kineski su čelnici bili ‘persona non grata‘ u izrazito antikomunističkoj Saudijskoj Arabiji, koja se povezala s Washingtonom. Tada su SAD bile najveći potrošač saudijske nafte.
Post-američki Bliski istok
Danas SAD troši samo djelić saudijske ponude, a Kina je najveći klijent i trgovački partner Saudijske Arabije. Izvoz u Kinu premašio je 50 milijardi dolara prošle godine, što je više od 18 posto ukupnog izvoza kraljevstva.
Promjena trgovinskih odnosa potaknula je i promjenu u stavovima SAD-a prema arapskim saveznicima. Godine 2016., kada je administracija tadašnjeg predsjednika Baracka Obame potpisala važan nuklearni sporazum s Iranom, Washington je udaljio od sebe svoje arapske saveznike u toj regiji, tradicionalne neprijatelje Irana, iz pregovaračkog procesa. Tolerancija SAD-a prema autokratskom stilu upravljanja u zaljevskim zemljama i lošom situacijom u vezi s ljudskih prava, također se počela umanjivati. Američka vojna prisutnost u regiji - jedna od najvećih u svijetu - smanjila se.
Zaljevski čelnici počeli su sve su češće javno govoriti o post-američkom Bliskom istoku. Zaljev bi, rekli su dužnosnici, morao pokušati krenuti dalje bez svog glavnog sigurnosnog jamca, Sjedinjenih Država. Čini se da je taj stav ubrzao val normalizacije odnosa s Izraelom koji je forsirao Trump, poznat kao Abrahamov sporazum, unatoč stalnoj popularnosti palestinskog cilja među arapskim masama. To je također pokrenulo nevoljko zbližavanje Saudijske Arabije i Irana te potpunu obnovu odnosa između Abu Dhabija i Teherana.
Čini se da su tijekom prošle godine arapske zemlje Zaljeva unaprijedile svoju neovisnu politiku. Dok su desetljećima bili u korak s vanjskom politikom SAD-a, u posljednje su se vrijeme odmaknuli od te linije. Zaljevski čelnici jasno su dali do znanja da će jačajući s Rusijom ostati neokrznuti nakon što je Rusija ove godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, ometajući time međunarodne napore da se izolira Moskva. U nekim se trenucima činilo da čelnici zaljevskih zemalja rade u dosluhu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u vezi naftne politike.
Što se Kine tiče, Zaljev je odbacio mnoga upozorenja iz SAD-a o jačanju partnerstva s Pekingom i kineskim tvrtkama. Prošle godine dužnosnici Emirata optužili su SAD da su ih "prisilili" da zatvore kineski pogon na tlu UAE-a. Kada su SAD zaprijetile da će povući značajan ugovor o prodaji borbenih zrakoplova F-35 UAE-u zbog ugovora o 5G mreži te naftom bogate zemlje s kineskim tehnološkim divom Huaweijem, Abu Dhabi je ostao pri sporazumu.
Vrijeme za rastanak?
Odnos s Kinom, na žalost SAD-a, razvija se i vojno. "Saudijska Arabija, dakako, nije ravnodušna prema SAD-u, koji je i dalje ključni partner. No, kraljevstvo je na teži način naučilo da se na SAD ne može oslanjati kao na dosljednu potporu", kaže Ali Shihabi, saudijski analitičar upoznat s načinom razmišljanja saudijskog vodstva. "Kraljevstvo mora raditi mimo te stvarnosti i razviti više ključnih odnosa u sve multipolarnijem svijetu. To je proces koji je započeo prije nekoliko godina i nepovratan je". "(Xijev) posjet bit će državni posjet koji će biti kruna ovog rastućeg odnosa s Kinom", dodao je.
Kada je Trump posjetio Rijad 2017. godine, bilo je to njegovo prvo inozemno putovanje kao predsjednika SAD-a. Činilo se da je tada naznačio potpuni zaokret u odnosu na povlačenje Obamine administracije iz regije. SAD su ponovno bile u ‘taboru‘ zaljevskih Arapa i oni bi ih prigrlili raširenih ruku.
To je postavilo scenu za napete odnosima između Rijada i Trumpove administracije. Dok je MBS suzbijao neslaganje - što je kulminiralo ubojstvom Khashoggija - Trumpova podrška mladom princu bila je nepokolebljiva. Također se činilo da Trump, barem djelomično, ispunjava želje kraljevstva povlačenjem iz Obaminog nuklearnog sporazuma s Iranom, nametnuvši novu bujicu sankcija zemlji, unatoč tome što se Teheran držao svoje strane sporazuma.
No, onda su 2019. projektili, koje su lansirali jemenski pobunjenici Huti koje podržava Iran, pali na postrojenja za preradu nafte u Abqaiqu i Khuraissu u Saudijskoj Arabiji, uništivši gotovo polovicu proizvodnje nafte u kraljevstvu. Trumpova administracija nije priskočila u pomoć svom savezniku i arapske zaljevske zemlje shvatile su poruku - sigurnost regije više se ne može prepustiti SAD-u, bez obzira na to tko sjedi u Ovalnom uredu.
"Ako je Amerika raspoložena za traženje boljih odnosa, onda mora biti predanija. Ako u tome ne uspijemo, možda je vrijeme da se rastanemo jedni od drugih, postupno, polako. Lopta je u dvorištu Washingtona", zaključuje Abdulkhaleq Abdulla.