Rasprava o vojnom roku: Njemačka industrija ne želi da im vojska otme radnike kojih ionako nedostaje

Njemačka je odlučila povećati svoje vojne snage, pa time i broj vojnika, pričuvnih obveznika i pripadnika civilne zaštite, ali to izaziva zabrinutost poslovnog sektora da će ga to dovesti u još teži položaj zbog nedostatka kvalificiranih radnika. Financial Times prenosi da su kompanije zabrinute da bi povratak nekoj vrsti obveznog vojnog roka, kao i nastojanje da se što više građana privuče u aktivnu pričuvu, dodatno opteretio tvrtke koje teško pronalaze radnike.

Steffen Kampeter, direktor BDA-e, najveće njemačke udruge poslodavaca, ističe da pozdravlja napore za jačanje oružanih snaga. "Da, trebamo više aktivnih vojnika. Da, moramo proširiti pričuvni sastav. Ali samo snažno gospodarstvo to može omogućiti", upozorava Kampeter. U tom bi slučaju, ističe on, Njemačka ponovno morala razmotriti pitanja poput duljine radnog tjedna i radnog vijeka i rada na nepuno radno vrijeme.

Procurio strateški dokument njemačke vojske: ‘Rusija priprema veliki rat!‘

Atraktivna plaća

Njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) želi uvesti model dragovoljnog novačenja koji bi, za početak, svake godine privlačio u vojsku oko pet tisuća 18-godišnjaka. No kako to nije dovoljno, alternativno razmatra povratak obveznog služenja vojnog roka, koje je ukinuto 2011.

Dotad su mladići mogli birati hoće li služiti u vojsci ili civilno. Pistorius je izrazio podršku sustavu u Švedskoj, gdje se otprilike 10 posto mladića i djevojaka nakon regrutacije poziva na služenje vojnog roka. Posljednjih godina u Bundeswehr se prijavi oko deset tisuća dragovoljaca, Pistorius ih želi privući još pet tisuća, piše njemački Spiegel.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius s kancelarom Friedrichom Merzom

Tobias Schwarz/Afp

Postoje dva suprotstavljena cilja - ekonomski prosperitet i obrana, rekao je za FT njemački poslovnjak. Studija koju je lani proveo Institut Ifo sa sjedištem u Münchenu zaključila je da je bolje povećati plaće za one koji se sami javljaju nego pribjeći vojnoj obvezi. Istraživanje koje je naručilo njemačko ministarstvo financija potvrđuje da uvođenje obveznog vojnog roka nosi visoke troškove, a negativno bi utjecao na pojedince i njihove financijske izglede odgađajući njihov upis na studij ili početak rada.

Merzov apel

Dobra plaća za oko 39.000 18-godišnjaka - 5 posto generacije - koštala bi 1,5 milijardi godišnje. A to je iznad dva puta više od obveznog vojnog roka, ali manje bi štetilo gospodarstvu, mladi bi se dobrovoljno javljali. Njemačka vojska se treba povećati s oko 180.000 na 260.000 vojnika tijekom sljedećeg desetljeća kako bi ispunila obveze prema NATO-u.

Pričuvni sastav također bi se trebao povećati - na 200.000 pripadnika. Kancelar Friedrich Merz pozvao je poslovni svijet da se žrtvuje kako bi to podržao. Profesor međunarodne politike na minhenskom Sveučilištu Bundeswehr Carlo Masala smatra da su pretjerane zabrinutosti zbog ekonomskog utjecaja povratka obveznom vojnom roku. Čak i da se vrati obvezni vojni rok, godišnje bi bilo pozvano najviše 25.000 mladih ljudi - daleko manje od 200.000, koliko je Zapadna Njemačka imala na vrhuncu hladnog

U Njemačkoj se vodi rasprava o tome kako povećati broj vojnika a da se ne vrate na ukinuti obvezni vojni rok. U koalicijskom sporazumu Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Socijaldemokratske stranke (SPD) stoji kako će nova vlada stvarati "novu, atraktivnu vojnu službu, u početku temeljenu na dragovoljnom sudjelovanju". No ministar obrane ističe da je dragovoljnost održiva samo ako se tako uspije privući dovoljan broj vojnika. Koalicijski sporazum nove vlade poziva se na švedski model. Tamo svi nakon 18. godine moraju proći obvezni liječnički pregled i ispuniti upitnik. Trenutačno se svaki deseti Šveđanin i Šveđanka odlučuju za vojnu službu.

Nijemci su ponovno dočekali kancelara koji vjeruje da je oružje put naprijed: Umjesto na ljetovanje slao bi ih u rat

Nedostaje vojarni

U Švedskoj država također može nametnuti obvezno služenje vojske ako nema dovoljno dragovoljaca. Pistorius kaže da povratak na obvezni vojni rok sada ne bi bio dobra ideja jer Njemačka nema kapaciteta ni u vojarnama ni za obuku. Bavarski premijer Markus Söder (CSU) zalaže se za vraćanje obveznog vojnog roka zbog sigurnosne prijetnje Rusije. Švedska i Finska pridružile su se NATO-u jer su njihove vode i zračni prostor stalno izloženi ruskim upadima.

Koliko vremena imamo, pita se Söder. "Ako želite braniti granicu NATO-a, ako želite braniti svoju državnu granicu i ako zaista želite postati najjača vojska u Europi, to vjerojatno neće funkcionirati samo s dragovoljcima", upozorio je premijer Bavarske.