Predsjednik Kazahstana Kasim Žokart Tokajev objavio je u srijedu da je zatražio pomoć od vojnog bloka pod ruskim vodstvom zbog velikih protuvladinih prosvjeda u zemlji koje je označio kao "terorističku prijetnju". Kako javlja RT, vojni blok prihvatio je poziv pa će poslati svoje "mirovne snage" na određeni period, sve dok se situacija u Kazahstanu ne stabilizira. Vijest je potvrdio i premijer Armenije, Nikol Pašinjan.
Kazahstan je u srijedu proglasio izvanredno stanje na čitavom svom teritoriju nakon prosvjeda potaknutih rastom cijene autoplina koji su izrasli u pobunu s poginulima i ranjenima, a Ujedinjeni narodi i Sjedinjene Države pozivaju sve stane na suzdržanost.
Tokajev je održao drugi govor u razmaku od nekoliko sati, dok zemlju potresaju najsnažniji prosvjedi u više od deset godina, kojih je okidač bio porast cijena energenata.
Predsjednik Kazahstana kazao je da "terorističke bande obučene izvan zemlje" zauzimaju zgrade, infrastrukturu i otimaju oružje.
Tvrdi da su prosvjednici preuzeli kontrolu nad zračnom lukom u najvećem gradu Almatyju (nekada Alma Ata) te nad pet zrakoplova iz te zračne luke, uključujući i strane.
"To zapravo više nije prijetnja, to je narušavanje integriteta države i što je najvažnije napad na naše građane koji od mene traže... da im hitno pomognem", rekao je Tokajev.
Osudio je "masovne napade na pripadnike snaga reda", optužujući "kriminalne elemente koji premlaćuju vojnike, vuku ih gole po ulici, napadaju žene i pljačkaju trgovine".
Blokada interneta
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je s Tokajevim i bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom u srijedu o neredima u Kazahstanu, objavila je bjeloruska novinska agencija Belta.
"Almaty je napadnut, uništen i vandaliziran. Stanovnici Almatyja postali su žrtve napada terorista i bandita pa smo dužni poduzeti sve moguće radnje da zaštitimo našu državu", poručio je Tokajev.
Kazao je da je zatražio pomoć od Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti, vojnog saveza Rusije, Bjelorusije, Armenije, Kazahstana, Kirgistana i Tadžikistana, a u međuvremenu je, kao što smo napisali, dobio i odgovor.
Ruska agencija Sputnik javlja, pozivajući se na ministarstvo unutarnjih poslova, da je u sukobima poginulo osam policajaca i pripadnika nacionalne garde, a ozlijeđeno je 317 osoba u nekoliko regija.
Tokajev je također smijenio čelnika obavještajne službe Karima Masimova, objavio je njegov ured.
Lokalni mediji javili su da su prosvjednici ušli u predsjedničku rezidenciju i ured gradonačelnika najvećeg grada u zemlji i zapalili obje zgrade.
Te informacije nemoguće je provjeriti, kao i vijest da su podmetnuli požar u zračnoj luci Almaty, prenosi agencija AFP.
Vlasti su prethodno zapriječile pristup internetu i mobilnoj telefonskoj mreži u čitavoj zemlji i proglasile izvanredno stanje u više gradova i pokrajina, gdje su se održali prosvjedi: u gospodarskom središtu Almatiju, pokrajini Mangistauu i u upravnom središtu Nursultanu, koje je dobilo ime po bivšem predsjedniku Nursultanu Nazarbajevu.
Agencija France presse javlja da zbog toga nije mogla stupiti u kontakt sa svojim dopisnicima iz Kazahstana.
Izvanredno stanje
Izvanredno stanje je prošireno na čitav državni teritorij, izvijestila je u srijedu navečer kazačka televizija Kabar 24, dodajući da će ono biti na snazi do 19. siječnja.
Tijekom izvanrednog stanja "ograničit će se sloboda kretanja, pa i prijevoznim sredstvima", rekao je na ruskom jeziku voditelj na toj televiziji i zabranit će se "javni skupovi i obiteljska okupljanja u povodu rođenja, vjenčanja i smrti".
Ograničenja se "uvode zbog pogoršanja stanja kako bi se zajamčila javna sigurnost, uspostavio zakon i red te zaštitila ljudska prava i slobode", dodao je.
Tijekom izvanrednog stanja na snazi će biti policijski sat od 23.00 do 7.00 sati, rekao je.
Ujedinjeni narodi sa "zabrinutošću prate stanje" , rekao je glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Stephane Dujarric.
"Jako je važno da svi upleteni u aktualne događaje pokažu suzdržanost i suzdrđe se od svakog nasilja i potaknu dijalog", rekao je.
Američka vlada poziva kazahstanske vlasti na "suzdržanost" i želi da tamošnji prosvjedi protječu "u miru", rekla je u srijedu glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki pošto je ta srednjoazijska zemlja proglasila izvanredno stanje.
Psaki je ujedno kritizirala "bezumne tvrdnje Rusije" o navodnoj odgovornosti Sjedinjenih Država za pobunu koja je uzdrmala Kazahstan.
"To je potpuno krivo" i to je "ruska strategija dezinformiranja", istaknula je.
Mladi željni slobode
Da bi umirio prosvjednike Tokajev je ranije u srijedu rekao da je preuzeo dužnost predsjednika Vijeća za sigurnost od bivšeg čelnika Nursultana Nazarbajeva koji je još zadržao velik utjecaj u zemlji nakon što se neočekivano povukao s dužnosti predsjednika 2019. godine.
Nazarbajev (81) nije viđen u javnosti od početka prosvjeda i sada je definitivno gurnut na marginu. Bivši čelnik Komunističke partije koji je bio predsjednik Kazahstana gotovo tri desetljeća od proglašenja neovisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine izgradio je svojoj zemlji ugled stabilne države i privukao stotine milijarda dolara stranih ulaganja zahvaljujući naftnom bogatstvu i metalima.
Nove mlade generacije traže slobode kao i u drugim bivšim satelitskim državama Sovjetskog Saveza, piše Reuters.
Kazahstan je bio prvo gospodarstvo središnje Azije i stalno bilježilo dvoznamenkasti rast, a sada trpi zbog pada cijena nafte i ekonomske krize u Rusiji koja je dovela i do devalvacije kazačke nacionalne valute tenge te izazvala snažnu inflaciju.
"Mladi, internetom povezani Kazahstanci, posebno u Almatiju, žele silne slobode kao i Ukrajinci, Gruzijci, Moldavci, Kirgizi i Armenci koji su također izrazili ogorčenje godinama autoritarnih režima", ocjenjuje za Reuters Tim Ash, marketinški strateg za BlueBay Asset Management.