Sukob u Izraelu komplicira situaciju za američkog predsjednika Joea Bidena i na domaćem planu, osim što je riječ o izrazito kompliciranoj međunarodnoj krizi, čije će gašenje diplomatski i na druge načine morati voditi izraelski saveznik Sjedinjene Države.
No, trenutak ne može biti gori. Rat u Ukrajini i odbijanje američkog Kongresa da nastavi izdašnu američku pomoć ukrajinskim naporima. Zahuktala američka kampanja i činjenica da su još jučer, prvog dana neviđenog palestinskog udara na Izrael, republikanci već počeli baražni napad na demokratskog stanara Bijele kuće.
U svojoj analizi utjecaja na američku politiku, CNN napominje nekoliko faktora koji redom otežavaju stvar. Prvo, odnosi između Benjamina Netanyahua, izraelskog premijera, i Bidena, dugogodišnjih prijatelja, zategnuti su zbog Netanyahuova koaliranja s ekstremnim desničarskim strankama, koje su donedavno bile na političkoj margini u Izraelu. Drugo, Palestinci su razjedinjeni što za američku vladu komplicira identifikaciju pouzdanog partnera za rješenje krize na palestinskoj strani. U Americi je već počela kampanja kojoj je cilj prišiti krivnju za događaje Bidenu zbog njegovog nedavnog dogovora s Iranom, primarnim patronom Hamasa. Naime, kritiziran sa svih strana, Biden je krajem rujna odmrznuo šest milijardi dolara na raspolaganju vladi u Teheranu u zamjenu za oslobađanje pet Amerikanaca, što će mnoge asocirati na postupke njegovih nekih prethodnika. Je li Teheran dao dio tih sredstava za oružje Hamasu? I posljednje, ali ne manje važno, u pozadini krize je povijesna normalizacija odnosa Saudijske Arabije za koju se Biden nadao da je u fotofinišu.
Kada se sve to stavi na hrpu, nazire se jedna od najnepredvidljivijih geopolitičkih situacija Bidenova mandata. Čak i uz problem s Ukrajinom koji politički postaje sve osjetljivija tema kod kuće.
Biden je u svojem jučerašnjem govoru reagirao na vijesti izražavajući potporu narodu Izraela te je poručio da je ‘Amerika spremna ponuditi sva prikladna sredstva vladi i građanima Izraela‘.
Posljednji put kada je izbio sukob između Izraelaca i Palestinaca, podsjeća CNN, bilo je prije dvije godine i tada su Biden i visoki američki dužnosnici igrali važnu ulogu iza kulisa kako bi se dogovorilo primirje. Tada je Biden razgovarao s Netanyahuom šest puta, a po jedanput s Mahmudom Abasom, predsjednikom palestinske samouprave, i s egipatskim predsjednikom Abdel Fatah el-Sisijem. Američki dužnosnici bili su u kontaktu s dužnosnicima u regiji praktički stalno, a obratili su se i političkim vođama u Egiptu i Kataru kako bi iskoristili njihove veze s palestinskim militantima.
To je bilo prije dvije godine. Otada su se američko-izraelski odnosi zategnuli i postali mnogo kompliciraniji. Biden se tako upleo i u pokušaj pravosudne reforme u Izraelu, kojeg je nazvao ‘erozijom demokracije‘. Naime, Netanyahu je proteklih godina bio predmet brojnih istraga i optužnica za korupciju, a na vlasti (i izvan zatvora) je ostao zahvaljujući koaliranju s najekstremnijim izraelskim političarima protiv kojih su se, među ostalim, podizale tužbe zbog rasizma i govora mržnje.