Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u četvrti tjedan. Zapadni analitičari, ali i ukrajinske vlasti primjećuju da se odvija sporijim tempom nego prije, no to ne znači da Rusi odustaju. Napadi na istočna područja siloviti su, a nastavljaju se i bombardiranja ukrajinske metropole Kijeva.
Najsnažniji napad dogodio se u Mariupolju, koji je već danima pod žestokim udarom, a civilne žrtve teško je i pobrojiti. Taj lučki grad važan je za uspostavu dominacije ruskih snaga nad istočnim dijelovima zemlje. Napadnuto je gradsko kazalište ispod kojeg se nalazi sklonište u kojem je bilo oko 1000 civila, a iz ruševina je izvučeno više od 130 osoba. Srećom su preživjeli jer je sklonište u srcu grada izdržalo raketiranje. Broj žrtava nije poznat. Rusija je demantirala te informacije, ustvrdivši da "ruska vojska ne bombardira gradove".
Zarobljeni u ruševinama
No, činjenice su neoborive, agencija AFP objavila je fotografije iz zraka na kojima se jasno vidi kako je u četvrtak ujutro pogođen stambeni neboder u središtu Kijeva, najmanje je jedna osoba poginula, a više ih je zarobljeno u ruševinama. Pod teškom paljbom je i strateški važan Harkiv.
U međuvremenu se nastavljaju pokušaji mirovnih pregovora, no čini se kako zasad nema pozitivnih rezultata. Ukrajinski predsjednik Zelenski inzistira da Rusija mora poštovati granice utvrđene 1991., nakon raspada Sovjetskog Saveza. Obratio se i njemačkom Bundestagu prozvavši ih da su "Ukrajinu izručili Rusiji" svojom zakašnjelom reakcijom i odlukom da neke tvrtke nastave poslovanje u Rusiji.
Paket pomoći
Lavov, kao glavni grad zapadnih područja, i dalje je relativno siguran, iako pod gotovo stalnim zračnim uzbunama. Tamo su uspostavljeni logistički centri na tajnim lokacijama. U jednom od objekata dnevno se priprema gotovo 20 tisuća toplih obroka za vojnike i civile, a plan ukrajinskih vlasti je da se to poveća na oko 100 tisuća obroka dnevno.
Ukrajina se trsi i održati ekonomiju, više od 160 tvrtki poslovanje je preselilo u Lavov, a brojne kompanije svoje su aktivnosti prenamijenile u vojnu proizvodnju, od kaciga i oružja, pa sve do majica s porukama podrške koje se prodaju preko interneta. Sve to jasno ukazuje kako su zapadna područja Ukrajine još koliko-toliko sigurna, te primaju izbjeglice, ali nitko ne može sa sigurnošću reći do kada će to trajati.
Svojevrsni diplomatski "šamar" Vladimiru Putinu stigao je iz Pekinga, odakle je odaslana poruka da Kina "nikada neće napasti Ukrajinu". Štoviše, Kina je rekla da će "pomoći Ukrajini", no još nisu obznanili detalje te pomoći.
Kineski dužnosnici odbili su reći znači li to da će poslati vojnu pomoć napadnutoj Ukrajini, no to je ionako krajnje neizgledno. Ipak, to je znakovita poruka ruskom predsjedniku kako ni moćna Kina kao jedan od njegovih glavnih saveznika ne gleda više toliko blagonaklono na njegovo ponašanje.
Amerika i saveznici, uz bespilotne letjelice, poslat će i još nepoznat broj lansera raketa zemlja-zrak S-300, u sklopu 800 milijuna dolara vrijednog paketa pomoći. Velika Britanija poslat će raketni sustav Sky Sabre i 100 vojnika u Poljsku, izvijestio je ministar obrane Ben Wallace. Britanija se, poput ostalih članica NATO-a, ne želi uključiti u rat u Ukrajini, ali je pojačala vojne resurse u susjednim zemljama, članicama NATO-a.
Vojne snage iskrcavaju se i na drugim dijelovima svijeta. Od samog početka ruske invazije na Ukrajinu NATO razmješta svoje snage po Baltiku, kao i drugim zemljama koje graniče s Ukrajinom, no vojska Sjedinjenih Američkih Država planira iskrcavanje dvije tisuće svojih elitnih vojnika, marinaca, na tlo Australije.
Službeno je objašnjenje kako se radi o preventivnim mjerama zbog obavještajnih informacija koje navode da bi Kina mogla započeti invaziju na Tajvan. To bi također mogao biti jedan od signala da Kina ima prečeg posla od miješanja u rat u Ukrajini, te da će Putin, vojno gledano, ostati bez pomoći tog saveznika.