Rat u Ukrajini polako se bliži ulasku u četvrti tjedan, a udarni valovi koji se šire svijetom već se osjećaju i na Bliskom istoku, dovodeći tamošnje vlade u položaj pripravnosti i iščekivanja dok napetosti kod kuće već polako tinjaju. "Ova bi kriza mogla biti znatno teža od krize s koronavirusom", rekao je egipatski premijer Mostafa Madbouly tijekom sastanka vlade u ponedjeljak, govoreći o gospodarskim posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, prenosi CNN.
Ukrajinski susjedi dočekali su više od tri i pol milijuna izbjeglica koje su prešle na njihove teritorije od početka ruske invazije krajem veljače. No, utjecaj rata proširio se mnogo dalje, s globalnim cijenama nafte koje su se vinule na najviše razine u gotovo cijelom desetljeću, a cijene žitarica su skočile uslijed nestašice u regiji koja se često naziva žitnicom Europe.
Posebno su pogođene zemlje Bliskog istoka koje se oslanjaju na Rusiju i Ukrajinu, dva najveća svjetska izvoznika žitarica, pri svojem uvozu tih proizvoda. Za Egipat i druge bliskoistočne zemlje koje se bore s tim posljedicama rata, to su razlozi za zabrinutost. Prije samo 10 godina, revolucije u cijeloj regiji srušile su dugogodišnje diktatore dijelom zbog rasta cijena roba. "Kruha, slobode, socijalne pravde!", bio je jedan od najpopularnijih slogana na ulicama Egipta tijekom prosvjeda nazvanih 'Arapsko proljeće'.
Cijene hrane u Egiptu porasle su 4,6 posto u veljači, a osnovna inflacija porasla je na 7,2 posto na godišnjoj razini sa 6,3 posto u siječnju. Do kraja veljače, dok se ruska vojska gomilala na ukrajinskoj granici, globalne cijene pšenice skočile su na najvišu razinu od 2012. godine.
Od nesigurnosti opskrbe hranom do političkih nemira
U tri tjedna od ruske invazije na Ukrajinu cijena nesubvencioniranog kruha u Egiptu je u pojedinim pekarama skočila za čak 25 posto. Kairo je u ponedjeljak ograničio njegovu cijenu kako bi ograničio inflacijski utjecaj. Ukrajina je zabranila izvoz dijela žitarica kako bi zadržala zalihe za potrebe domaćeg tržišta. Nacionalne crnomorske luke, pak, suočavaju se s blokadom ruskih snaga, koje sprječavaju izvoz. Egipat je najveći svjetski kupac pšenice i otprilike 80 posto uvoza pšenice dolazi iz Rusije i Ukrajine 2021. godine, navodi Reuters.
"Nesigurnost opskrbe hranom apsolutno može rezultirati većim političkim nemirima", rekao je za CNN Lama Fakih, direktor za Bliski istok i Sjevernu Afriku u poznatoj nevladinoj organizaciji Human Rights Watch, koja se bavi zaštitom i promicanjem ljudskih prava. "Radi se o nizu zemalja koje već pate od sukoba i političkih potresa", dodaje.
U ponedjeljak je ta organizacija objavila izvješće u kojem poziva regionalne vlade da nađu način kako bi osigurale da sukob u Ukrajini ne pogorša prehrambenu krizu i upozorila ih da ne ukidaju ili smanjuju subvencije za hranu, kao što su neke planirali učiniti.
Nezadovoljstvo se, naime, već manifestiralo u obliku prosvjeda u Iraku, gdje je relativno mali skup 9. ožujka u središnjem gradu Nasiriyah protiv rasta cijena hrane vlada ocijenila kao posljedicu rata u Ukrajini. Vlada je kasnije najavila paket podrške građanima koji je uključivao jednokratne subvencije onima kojima su potrebne te reviziju proračuna za hranu uoči muslimanskog mjeseca posta - Ramazana.
"Približavamo se mjesecu Ramazanu i zabrinuti smo zbog povećanja cijena", rekao je Mohamed Ali, 42-godišnji irački radnik koji živi u glavnom gradu Bagdadu. "Povećavaju se cijene većine hrane, posebno jestivog ulja".
Potrebe Jemena 'alarmantne'
Velik dio regije već je patio i pati od siromaštva i nesigurnosti u opskrbi hranom, no rat u Europi samo pogoršava situaciju, rekao je Timothy Kaldas, znanstveni suradnik s Instituta za bliskoistočne politike Tahrir u Kairu. "Ustanak (egipatski) 2011. godine došao je nakon desetljeća rastuće razine siromaštva", laže Kaldas za CNN. "A 2019. godine, kada su Egipćani prosvjedovali u više gradova diljem zemlje, režim je otkrio da su ljudi koje su uhitili... prvenstveno bili vođeni ekonomskim pritužbama".
U ponedjeljak je egipatska funta pala za 14 posto u odnosu na dolar nakon što je ruska invazija na Ukrajinu potaknula strane ulagače da povuku milijarde dolara s egipatskog tržišta kapitala. Središnja banka je povećala kamatne stope za jedan postotni bod, a vlada je najavila paket ekonomske pomoći od 130 milijardi egipatskih funti (oko 7 milijardi dolara). "Zemlje koje već pate od raširene nesigurnosti opskrbe hranom su one koje su najteže pogođene", rekao je Fakih, "a to uključuje Jemen, Libanon i Siriju".
Potrebe Jemena, koji se već dugo suočava s jednom od najgorih humanitarnih kriza na svijetu, penju se na razine koje je podtajnik za humanitarna pitanja i koordinator pomoći Martin Griffiths nazvao "alarmantnim". Jemen uvozi najmanje 27 posto pšenice iz Ukrajine i 8 posto iz Rusije, ističu u Human Rights Watchu. Libanon je prošlog mjeseca objavio da ima rezerve pšenice dovoljne za još samo mjesec dana. Ta zemlja uvozi gotovo 60 posto svoje pšenice iz Ukrajine.
Hend Zaki, 38-godišnja Egipćanka, majka petero djece, koja kod kuće vodi svoj biznis s hranom, rekla je da je izgubila mnoge klijente otkako je prije dva tjedna podignula cijene obroka. "Sada praktički sve plaćam dvostruko više", rekla je ona. "Pretrpjeli smo veliku štetu... ovdje ima nekoliko vrlo siromašnih ljudi", upozorila je.