Rat u Ukrajini sve se više prelijeva na ostatak Europe. Ruski dronovi već ulaze u zračni prostor europskih država, europske tvrtke povezane s proizvodnjom oružja za Ukrajinu postaju mete sabotaža, a sve je više upozorenja da bi sljedeći korak mogao biti ozbiljan incident na teritoriju neke članice NATO-a, piše Washington Post.
Koliko bi daleko takva eskalacija mogla otići, pokušalo se pokazati ratnom simulacijom održanom u ponedjeljak, u kojoj su sudjelovali aktualni američki kongresnici te bivši američki vojni, diplomatski i obavještajni dužnosnici.
Scenarij je smješten u 2028. godinu. Rat u Ukrajini i dalje traje, bez jasnog pobjednika, dok Rusija pokušava dodatno destabilizirati Europu napadom na Moldaviju. U jednom trenutku ruski dron pogađa skladište goriva u Rumunjskoj, članici NATO-a, pri čemu ginu civili.
Tada dolazi ključno pitanje: što će učiniti SAD?
U simulaciji je odgovor bio zabrinjavajuće mlak. Američki predstavnici procijenili su da američka javnost ne bi podržala snažnu vojnu reakciju. Bez odlučnog vodstva Washingtona, europske bi države ostale podijeljene i neusklađene. Takav bi scenarij praktički doveo u pitanje i samu svrhu članka 5. NATO-a, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
Simulacija, nazvana „World War Next“, održana je u organizaciji Instituta Brooks Sveučilišta Cornell i Zaklade Rockefeller. Autor analize, koji je sudjelovao u simulaciji, smatra da je ona pokazala koliko se urušava sigurnosni okvir koji je desetljećima povezivao SAD i Europu.
Problem, međutim, nije samo hipotetski.
Rusija već vodi sve intenzivniji tzv. hibridni rat protiv europskih država koje podupiru Ukrajinu. Prema analizi američke strateške savjetodavne tvrtke TD International, ruske hibridne aktivnosti u Europi u posljednjih šest mjeseci postale su „ambicioznije i opasnije“.
Analitičari su od ožujka zabilježili 63 incidenta povezana s Rusijom – od napada dronovima i incidenata u zračnom prostoru do sabotaža, kibernetičkih napada i neprijateljskih aktivnosti na moru. Istodobno, Rusija pojačava napade na Ukrajinu, posebice na Kijev. Vladimir Putin time pokušava pokazati da Rusija i dalje ima inicijativu, unatoč tvrdnjama da je rat zapeo u pat-poziciji.
To je bila i jedna od tema razgovora direktora CIA-e Johna Ratcliffea tijekom njegova nedavnog posjeta Moskvi. Američki dužnosnici smatrali su da Putin možda ne dobiva realnu sliku problema s kojima se njegove snage suočavaju na bojištu. Cilj razgovora bio je otvoriti prostor za ozbiljnije pregovore o prekidu vatre.
No, ruski predsjednik nije pokazao spremnost na promjenu pristupa. „Ne pregovara se s teroristima“, poručio je Putin, a potom odbacio i druge moguće pregovaračke kanale.
„Potpuno nam odgovara raditi s ljudima koje dobro poznajemo i kojima uglavnom vjerujemo – ljudima bliskima predsjedniku Trumpu“, rekao je, jasno dajući do znanja da preferira pregovore preko ljudi bliskih američkom predsjedniku.
U međuvremenu, Zelenski je zaprijetio vlastitom eskalacijom. Upozorio je aviokompanije, osiguravatelje i druge korisnike ruskog zračnog prostora da on „postaje potpuno nesiguran“ zbog ukrajinskih napada dronovima. Putin je tu prijetnju osudio kao „državni terorizam“.
No, jedan od najopasnijih elemenata trenutne situacije jest to što se ruski pritisak sve više usmjerava prema europskim državama koje Ukrajini osiguravaju oružje.
Rusko Ministarstvo obrane u travnju je objavilo imena i adrese 21 europske tvrtke za koje tvrdi da proizvode dronove ili njihove dijelove za Ukrajinu te ih označilo kao „potencijalne mete“.
Nedugo zatim počeli su se nizati incidenti. Zabilježene su sabotaže tvrtki u Estoniji, Bugarskoj i Italiji koje proizvode dronove, topničke granate i streljivo za Ukrajinu. Prema zapadnim dužnosnicima, dio tih napada izvode lokalne kriminalne skupine, što otežava dokazivanje izravne povezanosti s ruskim obavještajnim službama.
Njemačka je ovog tjedna optužila Rusiju i za napad dronom na ukrajinski teretni zrakoplov u zračnoj luci Leipzig/Halle te za još dva pokušaja napada.
Njemački ministar vanjskih poslova rekao je da je napad dio „dugog lanca“ ruskih napada, dok je ministar unutarnjih poslova poručio: „Mi smo svakodnevna meta hibridnog rata.“
Berlin je odgovorio diplomatskim mjerama protiv Moskve i najavio pojačan nadzor tzv. ruske flote iz sjene, kojom se zaobilaze sankcije i nastavlja izvoz ruske nafte.
Ni Velika Britanija ne skriva da želi snažniji odgovor. Nakon više od godinu dana ruskih sabotaža i podmetanja požara, britanski premijer Andy Burnham posjetio je Kijev i najavio da će njegova zemlja zajedno s Francuskom pomoći Ukrajini u razvoju napredne krstareće rakete Storm Shadow/SCALP.
Kremlj je taj potez osudio, poručivši da je Britanija „vraški odlučna dolijevati ulje na vatru“. Burnham je odgovorio: „Tko je započeo požar?“
Takva retorika pokazuje koliko je malo prostora ostalo između sadašnje situacije i opasnije faze sukoba. Rusija napada ukrajinske gradove, pritišće europske zemlje koje pomažu Kijevu, dok europske države istodobno povećavaju vojnu pomoć Ukrajini i razmatraju snažnije odgovore.
Upravo zato američka uloga ponovno postaje ključna.
Autor smatra da bi Washington i njegovi europski saveznici trebali zajednički poslati Moskvi jasnu poruku da će napadi na članice NATO-a imati ozbiljne posljedice. Ako Rusija nastavi s neprekidnim napadima na ukrajinske gradove, SAD i Europa trebali bi, prema njegovu prijedlogu, pomoći Ukrajini u proporcionalnim odgovorima na ruskom teritoriju.
Istodobno bi Pentagon trebao zaustaviti preispitivanje američke vojne prisutnosti u Europi. U trenutku kada raste opasnost od šireg sukoba, smatra autor, nije vrijeme za rasprave o povlačenju američkih snaga. Dio povećane američke proizvodnje oružja mogao bi također biti stavljen na raspolaganje europskim saveznicima i Ukrajini.
Krajnji cilj ipak bi trebao biti prekid rata. Jačanjem Ukrajine i Europe Trump bi dobio veću pregovaračku polugu za pritisak na Putina i pokušaj postizanja prekida vatre, a potom i trajnog mirovnog rješenja.
Jer najveća opasnost nije samo u tome da SAD ne uspije odvratiti Putina od novih napada. Problem je i mogućnost da se europske države, osjećajući se napuštenima i sve ugroženijima, počnu same odlučivati na sve snažnije poteze.
Takav razvoj događaja mogao bi, međutim, pretvoriti rat koji je počeo u Ukrajini u sukob koji više nitko neće moći lako kontrolirati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....