OBRAT U POSLOVANJU

Ravnatelji bolnica pozdravili prijedlog Beroševih reformi: ‘Novi model plaćanja bio bi kopernikanski obrat‘

Bolnice danas posluju s programiranim gubitkom, pa unatoč sanacijama dospjeli dug trenutačno iznosi 2,5 milijarde kuna

Ilustracija

 Admir Buljubasic/Cropix

Prijedlog reformskih mjera ministra zdravstva Vilija Beroša pozdravili su u subotu ravnatelji KBC-a Sestre milosrdnice i KB-a Dubrava, ističući da bi uspostava modela plaćanja prema učinku značila kopernikanski obrat u poslovanju hrvatskih bolnica, opterećenih dugovima.

Najavljene reformske mjere, poput uspostave centara izvrsnosti, akreditacije bolnica i plaćanja učinkovitosti značile bi obrat u poslovanju bolnica koje se iz godine u godinu sanira milijardama kuna iz državnog proračuna, ustvrdio je ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić na panelu o bolničkom sustavu u sklopu konferencije MedMed 2022. u Grožnjanu.

Skup je organizirao Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a.

Pitanje broja bolnica s obzirom na broj stanovnika u Hrvatskoj dominiralo je raspravom u kojoj je uz Vagića sudjelovao ravnatelj KB-a Dubrava Ivica Lukšić, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković, predstavnica liječnika obiteljske medicine Vikica Krolo te predstavnici strukovnih udruga i medija.

Hrvatska danas ima 62 bolnice, što uključuje kliničke bolničke centre, kliničke i opće bolnice te specijalne i privatne bolnice. Zdravstveni djelatnici složili su se da nije ključ u smanjivanju broja bolnica, već u njihovoj prenamjeni, akreditaciji i formiranju centara izvrsnosti, kao i promjenama načina plaćanja.

Bolnice posluju s programiranim gubitkom

Bolnice danas posluju s programiranim gubitkom, pa unatoč sanacijama od 6,3 milijarde kuna lani i ovogodišnjoj sanaciji od 3,5 milijarde kuna, dospjeli dug trenutačno iznosi 2,5 milijarde kuna, upozorio je Jurković. Svaki mjesec se generira novi dug od oko 350 milijuna kuna, dodao je.

Rokovi plaćanja u KBC-ovima iznose 150 do 180 dana, a u manjim bolnicama situacija je znatno teža. Na tom je tragu ravnateljica pulske bolnice Irena Hrstić istaknula da im 110 posto mjesečnog limita odlazi na plaće djelatnika.

Stoga su ravnatelji istaknuli podršku promjeni načina plaćanja bolnicama, informatizaciji i praćenju ishoda liječenja, koje su dio reformskih mjera koje je najavio Beroš.

"Ako se krajem godine krene u reformu prvi rezultati bit će vidljivi tek nakon tri godine, a ako budemo dosljedni u provedbi siguran sam da bi nam za pet godina moglo biti bolje", poručio je Vagić.

Lukšić je istaknuo da je problem u tome što svaka nova zdravstvena administracija poništava ono što su napravili prethodnici, pa se tako u proteklih 30-ak godina hrvatske samostalnosti nije uspjela provesti reforma na koju je pozivala skoro svaka vlada.

Sudionici panela na tom su tragu podsjetili da je još 2014. konsenzusom u Saboru prihvaćen Masterplan bolnica, koji je uključivao njihovo funkcionalno povezivanje i racionalizaciju poslovanja, u čiju je izradu utrošeno mnogo novca. No, dolaskom novih ministara taj je plan potpuno ignoriran.

"U četiri godine mandata nije moguće provesti reformu, ona ne završava mandatom jedne političke garniture. To je razlog zašto do danas nisu napravljeni iskoraci", istaknuo je Lukšić.

Ustvrdio je i da se postojećim limitima ne može ostvariti pozitivno poslovanje bolnica pa su potrebni bolja organizacija i objedinjena nabava.

Vagić: Ne može se dekretom prisiljavati specijaliste

Vikica Krolo pozdravila je najavljene reformske mjere koje se tiču primarne zdravstvene zaštite, poput objedinjavanja domova zdravlja, koji bi u budućnosti trebali ponuditi i specijalističke preglede.

Vagić pak ističe da će bolničke specijaliste trebati motivirati za rad u domovima zdravlja, nikako ih se na taj posao ne može rasporediti dekretom.

Rekao je da će se uvijek zalagati da liječnici koji su odradili svoj posao u bolnici mogu raditi i privatno, no složio se s ministrom da u tome treba napraviti reda, u čemu će pomoći i bolja informatizacija sustava.

Sudionici panela osvrnuli su se i na pitanje povećanja prihoda u zdravstvu, iako s ovogodišnjim proračunom HZZO-a od 32 milijarde kuna i sanacijskim sredstvima od oko tri milijarde kuna sredstva kojima raspolaže sustav nisu mala.

Jurković je rekao da se u prijedlogu reformskih mjera spominje izdvajanje dijela naknada (poput porodiljnih naknada) iz proračuna HZZO-a, što bi sredstva na godišnjoj razini povećalo za dvije milijarde kuna. Predlaže se i delimitiranje particijpacija s 2000 na 4000 kuna, kao i revizija broja osiguranika HZZO-a.

"Porast troškova u zdravstvu generira porast potrošnje lijekova od 12 do 18 posto na godišnjoj razini, a u zdravstvenom sustavu je u zadnje dvije godine 3000 zaposlenih više", istaknuo je Jurković dodavši da svaki novi zaposlenik minimalno košta sustav 10.000 kuna mjesečno.

Unatoč tome, poručuje, postoje načini da se povećaju prihodi i bez poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. rujan 2022 02:06