OPASNE OSCILACIJE CIJENA

Razdoblje mirne plovidbe je završilo. Jedan od razloga je, tvrde analitičari, bojazan od tzv. pregrijane ekonomije

 REUTERS

Kraj tjedna je opet zacrvenio svjetske burze pa su, nakon jednodnevnog predaha u srijedu, američki, azijski i europski indeksi ponovno bili u crvenom. Glavni američki indeksi u četvrtak su zabilježili minuse od tri do četiri posto, a jučer, u vrijeme pisanja ovog teksta, bili su u blagom minusu od oko 0,5 posto. Glavni indeks Zagrebačke burze, Crobex, jučer je završio trgovanje na minus 0,43 posto.

Tako su potvrđena predviđanja većine analitičara koji su navodili kako se u predstojećem razdoblju mogu očekivati velika kolebanja cijena na tržištima kapitala. Dow Jones indeks je u četvrtak pao za dodatnih 1000 bodova, na 23.860,46, što je u odnosu na rekordno visoko stanje 26. siječnja pad od desetak posto, a u istom je razdoblju i S&P 500 indeks zabilježio desetpostotni pad.

Neugodni pad

Podsjetimo, standardni kriteriji govore kako se o slomu tržišta može govoriti ako cijene padnu više od 20 posto u kratko vrijeme, tako da smo još uvijek u području takozvane normalne korekcije tržišta. Svi ovogodišnji dobici američkog tehnološkog indeksa Nasdaq su također prebrisani, a iako naoko paradoksalno, nemir na burzama dobrim je dijelom potaknut pozitivnim izvještajima o rastu i stanju globalne ekonomije te rastu plaća u SAD-u od 2,83 posto.

Problem se, naravno, nalazi u “strahu od inflacije” pa je američka središnja banka Fed najavila dizanje kamatnih stopa kako bi prevenirala jači rast cijena. To je automatski dovelo i do rasta prinosa na američke obveznice (pada cijena), što za investitore znači da će kompanijama biti skuplje otplaćivati svoje kredite i zajmove, a to će usporiti njihov rast i smanjiti profite. Stoga su krenuli u intenzivnu prodaju svojih dionica i potragu za sigurnijim, manje rizičnim ulaganjima, kao što je tržište obveznicama.

CNN Money u svojoj analizi stanja na globalnim tržištima, osim već spomenutih bojazni od inflacije i podizanja kamatnih stopa te većeg ulaganja u tržište obveznicama, kao manje rizični oblik investiranja ističe i previsok te prebrz, gotovo nerealan, rast vrijednosti dionica.

Naime, rasle su gotovo kontinuirano od studenoga 2016. godine, što nije nužno dobar znak, a analitičari smatraju kako su petpostotno povlačenje ili čak desetpostotna korekcija tržišta kojoj danas svjedočimo došli sa značajnim zakašnjenjem.

Analitičari stoga naglašavaju kako korekcija na tržištu kapitala nije plod mogućeg straha od recesije, jer su gospodarski fundamenti američke i globalne politike stabilni, nego je u pozadini strah od “pregrijane ekonomije”. Nezaposlenost u Americi najniža je u proteklih 17 godina (4,1 posto), a predviđa se i daljnji ekonomski rast u 2018. Investitori će se tako, poručuju stručnjaci, morati suočiti s činjenicom da je gotovo devetogodišnje razdoblje “mirne plovidbe i stalnog rasta” završilo, stoji u analizi New York Timesa.

Kao što se već početkom tjedna, kad je nastupio prvi neugodni pad vrijednosti, moglo iščitati, osim ovih makroekonomskih čimbenika, koji pomalo paradoksalno negativno utječu na stanje na burzama, dobar dio burzovne rasprodaje prouzročen je kompjutoriziranim, algoritamskim trgovanjem. Takva trgovina, u kojoj algoritmi prepoznaju trend prodaje i kompjutorski mijenjaju svoju strategiju prema još intenzivnijoj prodaji dionica, može proizvesti dramatične promjene od “jako dobrog” do “iznimno lošeg” u vrlo kratkom vremenu.

Anomalija

Tako su prošli četvrtak, 1. veljače, burze diljem svijeta bile na svojim vrhuncima, da bi nakon jednog lošeg dana - petka - uslijedilo daljnje prodavanje dionica, dobrim dijelom potpomognuto i ubrzano spomenutim kompjutoriziranim algoritamskim trgovanjem. Rasprodaja se iz Amerike proširila i na Azijsku burzu u petak, pa Šangajska burza bilježi minuse od otprilike četiri posto. Europske burze slijede isti trend, a i Engleska banka je također najavila dizanje kamatnih stopa nešto ranije nego što su očekivali u studenome 2017. godine.

Ipak, korekcija tržišta ne mora značiti da je razdoblje takozvanog bull marketa završilo, burze su također prošle kroz korekciju početkom 2016. prije nego što su krenule sa stabilnijim rastom, upozorava New York Times. Naime, kako je za taj američki medij izjavio Noah Weisberger, direktor AB Bernsteina, “2017. godina, koliko god uspješna, bila je anomalija u smislu iznimno niske nestabilnosti cijena dionica”.

Upozorenja

Nestabilnost se tako vratila na velika vrata, iako to ne mora nužno značiti tržišnu katastrofu. Osim što je korekcija tržišta bila - ili je barem trebala biti - očekivana, tako je trebalo očekivati da će i nestabilnost cijena dionica porasti. Na to su ekonomski stručnjaci upozorili već početkom tjedna, nakon prve rasprodaje krajem prošlog tjedna.

Ovakve nagle promjene na burzi svakako su ozbiljne, no nisu nužno i uvod u novu veliku financijsku krizu. Ekonomski analitičari, oprezni u svojim predviđanjima, ističu da je za dugoročne prognoze još prerano, ali uglavnom svojim izjavama nastoje smiriti potencijalnu paniku. Neki stručnjaci smatraju da bi trenutačna korekcija i pad vrijednosti dionica mogli biti dobra prilika za jeftino investiranje.

Financijski strateg Eric Roberge za CNN Money ističe: “Važno je uvijek dugoročno gledati i ne donositi odluke na temelju kratkoročne nepredvidivosti vrijednosti dionica”. Scot Lance, direktor Titus Wealth Managementa, nešto hrabrije je za CNN izjavio: “Burza je jedino mjesto koje sam vidio gdje, kada nešto dođe na rasprodaju, nitko to ne želi dotaknuti. Ali ako cijena dionica raste, onda svi žele kupiti”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. siječanj 2022 02:33