Iako izgledni pobjednik francuskih predsjedničkih izbora Emmanuel Macron brižno čuva ime budućeg premijera kao najveću tajnu, izvori bliski suparničkoj Nacionalnoj fronti tvrde kako se radi o Laurence Parisot, bivšoj čelnici francuske udruge poslodavaca MEDEF.
„To su zlonamjerne glasine“, rekla nam je Parisot. „Mislim da bi idući premijer morao biti politički čovjek, kako bi osigurao široku podršku koja će Macronu trebati u Skupštini. No, spremna sam prihvatiti bilo koju zadaću koju zatraži od mene.“
S Parisot smo razgovarali u prostorijama Zaklade Charles de Gaulle, gdje nam je rado i vrlo otvoreno ispričala prve korake koje očekuje od buduće vlade koju će postaviti Macron kada, kako to ona očekuje, postane predsjednik. Sitna žena, izrazite energije i prodorna pogleda, odgovarala je izravno i bez okolišanja na sva pitanja, osim na ona vezana uz njezinu moguću poziciju u vladi. Njih je jednostavno odbacila, no u nekoliko je navrata rekla 'mi' kada je spominjala Macronov budući tim.
Kao bivša direktorica anketne agencije IFOP, Parisot je potpuno uvjerena u Macronovu pobjedu. „Bit će i više od 60 posto, kako ankete sada predviđaju, vidjet ćete“, govori nam. Na napomenu kako su ankete predviđale i drugačije ishode referenduma o Brexitu, kao i američkih predsjedničkih izbora, jednostavno je odmahnula rukom: „Naše su ankete uvijek bile najbolje!“
Smatra kako je Macronova najveća prednost što uistinu razumije ekonomiju, ne samo na makro razini, već i mikroekonomiju. „Marine Le Pen, s druge strane, nema ni rudimentarno razumijevanje ekonomije. Svi poslovnjaci podržavaju Macrona, iako je Francois Fillon bio njihov prvi izbor.“
Među prvim potezima koje će povući naći će se i dva dekreta namijenjena za brzu pomoć ekonomiji. Planira učiniti zakon o radu fleksibilnijim – smanjiti naknade koje radni sudovi mogu dodijeliti radnicima koji su ostali bez posla. „Čim netko dobije otkaz, smjesta ide na sud, a naknade su tolike da često potpuno zaguše manje tvrtke. Male tvrtke do 10 zaposlenih, a takvih je 1,5 milijuna u Francuskoj, boje se zapošljavati nove radnike, jer ako posao ne krene, neće moći preživjeti njihovo otpuštanje.“
I druga reforma cilja na manje tvrtke i obrte, a radni joj je naziv „pravo na pogrešku“. Malim je poduzetnicima često teško pratiti cijelu birokratsku šumu zakona i pravila. „Kada ih inspekcija uhvati u prekršaju, kojeg najčešće nisu bili ni svjesni, dobiju teške kazne. Pravo na pogrešku oslobodilo bi male tvrtke i obrte plaćanja prve kazne.“ Obje reforme bi se, kaže Parisot, mogle uvesti već u lipnju.
Iako se otvoreno divi Macronu, u jednom se ipak ne slaže s njim. „On mora surađivati sa sindikatima, čak i ako se ne slaže s njima, rekla sam mu to.“ Vjeruje kako sindikati više nisu nepokolebljivi i jaki kao što su nekad bili te da bi uz malo truda dogovor s njima mogao biti moguć. „Ako postigne sporazum, može izbjeći blokade… no njegov je stav da mora djelovati odmah, bez njihova pristanka.“
Posebno nas je zanimalo što bi pobjeda Macrona značila za Europu, a Parisot nam je otkrila i njegove prve planirane korake u vanjskoj politici. „Sastat će se s Angelom Merkel i pokazat će joj da će uvesti reforme koje ona očekuje. No, pokazat će joj i da bi bilo dobro da ona uvede promjene i u njemačku ekonomiju. Predložit će neke inicijative. Optimizirati Europu. Favorizirati zajedničku politiku, ali ograničenu na manji broj zemalja“, rekla nam je.
„Igrat će i ulogu u pregovorima oko Brexita“, rekla nam je s posebnim žarom. „On je zastrašujuć pregovarač. Reći će Britancima da nas ne mogu natezati“, zaključila je.