Rusija planira učinkovito preuzeti kontrolu nad Moldavijom do kraja desetljeća, stoji u dokumentu koji je procurio iz Kremlja. Moskva je izradila detaljan plan za uvođenje bivše sovjetske republike u orbitu svojeg utjecaja do 2030. godine, izvijestilo je u srijedu više europskih medija i Dossier Centre, nevladina organizacija koju financira bivši najbogatiji čovjek Rusije Mihail Hodorkovski, ali i američki think tank Institut za proučavanje rata (ISW).
ISW je izvijestio da su međunarodni novinari navodno došli do dugoročnog strateškog dokumenta Kremlja za destabilizaciju Moldavije i njezino ponovno uključivanje u rusku sferu utjecaja do 2030. Kyiv Independent, Yahoo News i nekoliko drugih međunarodnih novinskih kuća objavile su pojedinačna izvješća o Moldaviji, koja navodno potječu iz istog dokumenta kao i dokument o strategiji aneksije Bjelorusije koji je procurio.
Moldavski premijer Dorin Recean navodno je također vidio dokument i izjavio kako on je u skladu s procjenama Kišinjeva o tekućoj kampanji Rusije za potkopavanje suvereniteta Moldavije. ISW je naglasio kako ne može potvrditi postojanje ili autentičnost ovog dokumenta, no navode da su politički smjerovi dokumenta u skladu s nedavnim ruskim naporima da destabilizira Moldaviju.
Plan infiltracije u moldavsku politiku i medije zapravo podrazumijeva bi da bi Rusija dominirala nacionalnim poslovima te zemlje bez potrebe za invazijom. Moldavija, inače, nije dio NATO-a, a proruski separatisti kontroliraju odcijepljeni dio zemlje, Pridnjestrovlje.
Potpuna kontrola
Ruski memorandum, sastavljen 2021. godine, kako navodi britanski The Telegraph, otkriva strahove Moskve da je izbor prozapadne predsjednice Moldavije Maie Sandu godinu prije, tu zemlju izveo izvan sfere utjecaja Moskve. Kremlj planira u zemlji rasporediti obavještajne djelatnike i lokalne "agente od utjecaja" te koristiti medije za poticanje proruskih stavova.
Moskva se nadala da će do 2025. godine osigurati “održivo funkcioniranje sustava organizacijske, financijske, pravne i informacijske potpore nevladinih organizacija prijateljskih prema Rusiji”. Do 2030. Kremlj bi Moldaviju zapravo držao pod svojom kontrolom jer bi se zemlja pridružila Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EEU) sa sjedištem u Rusiji i sličnim organizacijama te Organizaciji ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO), a utjecaj NATO-a bi oslabio.
Uloga ruskih medija u Moldaviji bi, prema dokumentu, rasla, a ruski jezik bi do te godine postao regionalni jezik. Moskva se također nadala da će "neutralizirati" napore Moldavije da izbaci rusku vojnu bazu iz Pridnjestrovlja. Dokument je izradila ista predsjednička uprava za prekograničnu suradnju koja je napisala sličan dokument za Bjelorusiju, u kojem je opisano njezino učinkovito pripajanje Rusiji uz doprinos ruske obavještajne zajednice.
Moldavske vlasti nisu komentirale memorandum, ali novi premijer zemlje, koji je preuzeo dužnost prošlog mjeseca, rekao je kako to potvrđuje njegova strahovanja da Kremlj koristi rusku državnu televiziju, koja je donedavno bila široko rasprostranjena u Moldaviji, za ispiranje mozga građanima. "Trideset i nešto godina propagande - sada vidimo učinak", rekao je Dorin Recean, a prenosi Dossier. "Bio bih jako sretan kada bi ljudi u Moldaviji vidjeli ovaj dokument", dodao je.
Prosvjede financira osuđeni proruski prevarant
Moldavija je najsiromašnija zemlja Europe, a Rusija je godinama financirala tamošnje političke skupine. John Kirby, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, izjavio je prošlog petka kako Kremlj nastoji "destabilizirati" Kišinjev "vjerojatno s konačnim ciljem da dođe administracija koja je više naklonjena Rusiji". "Točnije, ruski akteri, neki s trenutačnim vezama s ruskim obavještajnim službama, nastoje organizirati i koristiti prosvjede u Moldaviji kao temelj za poticanje proizvedene pobune protiv moldavske vlade", rekao je.
Moldavija je posljednjih mjeseci poprište kontinuiranih protuvladinih prosvjeda koje financira proruski tajkun Ilhan Šor, inače osuđen za prijevaru u vezi s najvećom pljačkom banke u Moldaviji - proglašen je krivim za izvlačenje 360 milijuna dolara iz lokalne banke 2014. godine. Politička stranka koju je utemeljio Šor, financira prosvjede koji dodatnu potiču široko rasprostranjeno nezadovoljstvo zbog galopirajućih cijena energije i niskog životnog standarda.
Šor je jedan od troje ljudi osuđenih za bankovne prijevare koje su Moldaviju koštale 10 posto godišnjeg BDP-a. Maia Sandu, bivša zaposlenica Svjetske banke hvaljena zbog svoje antikorupcijske agende, prošlog je tjedna optužila Kremlj da planira srušiti njezinu vladu. Moskva je "obučavala osobe prerušene u civile za izvođenje nasilnih radnji, napada na vladine zgrade i uzimanje talaca".
Planovi Rusije da povuče Moldaviju u svoju sferu utjecaja procurili su upravo nakon prosvjeda u Kišinjevu za koje je vlada rekla da su posljednji potez Moskve da potakne pobunu, kako prenosi Newsweek. Izrađeni prije Putinove invazije punog opsega na Ukrajinu, planovi navodno imaju za cilj ne samo blokirati utjecaj NATO-a, nego i spriječiti zemlje Europske unije, ali i Tursku, da oslabe položaj Rusije u bivšoj sovjetskoj republici.
Analitičar: ‘Prosvjedi nisu dovoljno snažni‘
Oni također traže "neutralizaciju" bilo kakvog pritiska Kišinjeva da ukloni rusku vojsku iz odcijepljene regije Pridnjestrovlja, koja je međunarodno priznata kao dio Moldavije i čija je granica s Ukrajinom izazvala zabrinutost da bi to moglo biti sljedeće uporište za Putinovu regionalnu ambicije. Plan je podijeljen u tri dijela - vojni, humanitarni i gospodarski. David Kramer, bivši dužnosnik State Departmenta, rekao je za Yahoo da dokument "tretira Moldaviju kao satelitsku zemlju koju se može oblikovati".
Moldaviju su, inače, spomenuti protuvladini prosvjedi potresali cijelu zimu. Građani su posebno nezadovoljni za mnoge neizdrživim rastom cijena plina, kao posljedice pokušaja da zemlja prestane biti ovisna o ruskom plinu. No, Dionis Cenusa, analitičar rizika iz Centra za istočnoeuropske studije sa sjedištem u Litvi, rekao je za Newsweek da prosvjedi koje organizira moldavska oporba "nisu dovoljno snažni da destabiliziraju cijelu zemlju, a kamoli da svrgnu ustavnu vlast".
Razlog tome je što bi, kao prvo, na prosvjedima trebalo sudjelovati najmanje 50.000 sudionika ili više njih da bi izazvali stvarne probleme, a trenutačne brojke kreću se između 3.000 i 10.000 prosvjednika, što mogu pod kontrolom držati snage reda. "Kao drugo, politički režim mora biti duboko društveno nepopularan i mora se dogoditi politička kriza koja bi postala okidač", rekao je.
Napetostima u zemlji dodatno su doprinijele prošlotjedne tvrdnje sigurnosnih službi Pridnjestrovlja da su spriječile teroristički napad koji su planirale ukrajinske tajne službe protiv stanovništva i najviših dužnosnika. Ukrajina je odbacila te tvrdnje kao rusku "provokaciju", a Kišinjev je zatražio dokaze od vlasti u toj odcijepljenoj regiji.