StoryEditor
KINA CARINAMA ODGOVARA SAD-U

Reakcija na Trumpovu najavu tarifa zasad je blaga i ograničena

 
 REUTERS

“Pod vodstvom predsjednika Trumpa, Sjedinjene Države predane su uravnoteženju američko-kineskih trgovinskih odnosa kako bi ostvarile pošteniju i uzajamniju trgovinu. Nakon godina američko-kineskog dijaloga koje su dovele do minimalnih rezultata, pri čemu Kina nije poštovala svoje obveze, SAD poduzima akciju da se suprotstavi Kini zbog njezinog državno sponzoriranog transfera tehnologije koji narušava tržište, prakse u vezi s pitanjem intelektualnog vlasništva i kibernetičkih upada u američke trgovinske mreže.”

Uzdrmane burze

Tako glasi ključni odlomak u dokumentu kojim je američki predsjednik Donald Trump najavio uvođene carina na uvoz kineske robe u iznosu od 50 milijardi dolara. I taj je članak izazvao pad newyorškog burzovnog indeksa u četvrtak za 700 poena, a zatim se pad proširio cijelim svijetom, sasvim razumljivo snažnije u Aziji - prosječno oko 4 posto, nego u Europi, gdje je pad bio oko 2 posto. Naime, Trump je izvijestio zemlje članice EU da se na njih ne odnose carine za čelik i aluminij.

Ali, sama naznaka mogućeg trgovinskog rata prve i druge svjetske ekonomske sile sve je ulagače zabrinula pa je odmah došlo od okretanja prema sigurnom utočištu kad je riječ o valutama, japanskom jenu. Ugledni The Financial Times donosi naslov da “uvođenje carina potiče strahove u trgovini”. U svemu je manje važno to što se carine ne uvode odmah, nego tek nakon konzultacijskog razdoblja u trajanju od 30 dana, a nakon toga će se napraviti revizija proizvoda i zatim, ako Kina ne poduzme tražene mjere, carine će biti nametnute.

Nacionalna sigurnost

U međuvremenu, Washington će tražiti mjere protiv Kine zbog kršenja zakona o intelektualnom vlasništvu kroz Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Peter Navarro, bivši profesor koji je sada glavni Trumpov savjetnik za ekonomiju (i smatra Kinu najvećim američkim neprijateljem), rekao je da su carine dio nove Strategije nacionalne sigurnosti koju je administracija predstavila u prosincu.

Seizmički pomak

Tada je Kina definirana kao “strateški konkurent” te se govori o “ekonomskoj agresiji” na SAD. Navarro ističe da je riječ o “seizmičkom pomaku” u odnosu na prijašnje pristupe trgovini s Kinom koji traju još od administracije Richarda Nixona. “Predsjedniku Trumpu treba zapljeskati na hrabrosti i viziji jer ovo je povijesni trenutak.”

Iz Pekinga su pak stigle znatno blaže poruke. Ministarstvo trgovine poručilo je da se “Kina nada da neće biti u trgovinskom ratu, ali se ne boji upustiti se u njega” i objavilo planove o uvođenju carina do 3 milijarde dolara na uvoz proizvoda iz SAD-a. No, ovo nije odgovor na najavljene carine, nego protumjera na prije najavljene carine na uvoz kineskog čelika i aluminija u SAD-u, koje su jučer stupile na snagu.

Premijer Li Keqiang apelirao je na Washington još u utorak da “djeluje racionalno” te da “Kina ne želi trgovinski rat”. No, Peking će također pokrenuti mjere protiv SAD-a pred WTO-om zbog carina na čelik i aluminij. Chen Fuli, čelnik pravnog odjela Ministarstva trgovine, izjavio je da se priprema sveobuhvatni plan kojim bi se odgovorilo na nove američke carine.

Ekonomisti za agenciju Bloomberg ističu da je utjecaj najavljenih carina vrlo ograničen. Ako SAD nametne 25 posto carina na 50 milijardi uvezene robe, dodatnih 12,5 milijardi carine jednako je dodatnom nametu od 2,9 posto na sav kineski izvoz, računa Hibin Zhu, ekonomist JPMorgana iz Hong Konga. “S makroperspektive dodatne su carine ekvivalent samo 0,1 posto kineskog BDP-a te se odnose na samo 2,2 posto kineskog ukupnog izvoza”, napisao je.

Unatoč tome, poslovni i politički krugovi diljem svijeta zabrinuti su zbog mogućeg izbijanja trgovinskog rata prije svega jer bi time mogao biti doveden u pitanje trenutačni globalni ekonomski oporavak. U Sjedinjenim Državama, pak, velike tvrtke, od Amazona do Walmarta, odmah su upozorile da bi američke carine mogle dovesti do porasta cijena za potrošače i do pada vrijednosti dionica. “Ekonomski utjecaj na obje strane, i Kinu i SAD, odredit će to kakve će carine biti na kraju.

Učinak bi se vjerojatno više osjetio u SAD-u i povećao bi i potrošačke i proizvođačke cijene”, smatra Hannah Anderson, analitičarka u J. P. Morgan Asset Management. Mogući trgovinski rat između SAD-a i Kine osjetile bi, kažu analitičari, i neke druge zemlje u regiji jer kompanije iz tih zemalja imaju znatan udjel u proizvodnom lancu kineskih izvoznih kompanija.

“Mogući trgovinski rat posebno je opasan za Južnu Koreju jer bi to izravno ili neizravno utjecalo na trgovinu te zemlje i s jednom i s drugom stranom”, kaže Seo Sang-young, analitičar u tvrtki Kiwoom Securities.

Xi Jinping je moćan

“Kineski je odgovor iznenađujuće blag u svjetlu američkih akcije, što sugerira da bi više toga još moglo doći”, za Bloomberg je izjavio Stephen Roach, bivši visoki dužnosnik Morgan Stanleyja u Aziji, a sada profesor na Sveučilištu Yale. “Kao američko najbrže rastuće izvozno tržište i najveći strani vlasnik državnih obveznica, Kina ima znatno respektabilniji utjecaj na SAD nego što su neki političari u Washingtonu spremni priznati”, zaključio je Roach.

Neki drugi analitičari poziciju Kine tumače na sljedeći način: predsjednik Xi Jinping ima potpunu kontrolu nad državnim tvrtkama, a i sve veći utjecaj nad privatnima i stoga može lagano upravljati njihovom politikom. Američke tvrtke odgovorne su dioničarima, a ne američkoj vladi.

U Americi bi poljoprivreda mogla jako nastradati

Gubitnici

Zrakoplovna industrija

Kineski predsjednik Xi Jinping je još 2015. godine Boeingu dao narudžbu vrijednu 38 milijardi dolara koju može bez većih problema otkazati i okrenuti se europskom proizvođaču Airbusu.

Poljoprivreda

Ova je grana u svakom trgovinskom ratu na vrhu udaraca, a posebni je problem što je Kina najveći kupac američke soje: trgovina je prošle godine iznosila 14,6 milijardi dolara, što je trećina ukupne američke proizvodnje. Dodatni je problem za Trumpa - i republikance - da se soja proizvodi u saveznim državama u kojima je on premoćno pobijedio na izborima.

Tehnologija

Cilj nametanja sankcija je zaštititi američko intelektualno vlasništvo i tehnologiju, ali prema svim procjenama u velikim bi se problemima u slučaju trgovinskog rata mogli naći Apple, Intel i Cisco. Dovoljno je da Kina uvede izvozne carine za robu proizvedenu na svom teritoriju. To bi bio istodobni udarac i kineskim tvrtkama.

Dolar

Namjerna devaluacija juana učinila bi kineski izvoz još konkurentnijim dok bi dolar zapao u nove poteškoće. No, to bi imalo snažan utjecaj na globalna tržišta i Peking bi dobro razmislio prije nego što se na to odluči.

Dobitnici

Kineske tvrtke

Rejting agencija Moody’s je objavila da će američke carine i kineski odgovor na njih imati ograničen utjecaj na kineske tvrtke koje su na Moody’sovom popisu. One će lako biti upravljane jer se u većini slučajeva snažno oslanjaju na domaće tržište, a izvoznicima je SAD samo malen udio u prodaji. No, određeni će problem kineskim tvrtkama predstavljati carine na američki uvoz zbog lanca snabdijevanja.

Uzgajivači svinja

Kina je najveći svjetski proizvođač svinja, a nakon najava mogućih carina za izvoz u SAD porasle su dionice tvrtke Hunan New Wellful i to za 10 posto. Porast su zabilježili svi proizvođači.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 05:42