„Rat u Iranu se pretvorio u sveopći sukob u kojem je više izražen sukob između onih koji bi trebali biti saveznici nego između Amerike i Irana. Amerika je zajedno s Izraelom ostavljena da se sama bori protiv Irana, drugi saveznici su se držali kao da ih se to uopće ne tiče. Ujedinjeni narodi postoje samo od jedne do druge godišnje skupštine. Iran je i dalje pod vlasti tvrde klike vjerskih vođa, zemljom čvrstom rukom vlada Revolucionarna garda. Ako je istina da iza pokušaja napada na vojnu zračnu bazu u Engleskoj, koju koristi i Amerika, stoji Iran, to je znak za uzbunu za cijelu Europu. Europa se nije priklonila nastojanjima Amerike da urazumi Iran i da prestane s mantrom da Izrael ne treba postojati jer su se europske zemlje prepale svojih stanovnika. Broj islamista u Europi je velik i europske zemlje, posebno Francuska, Velika Britanija i Njemačka, se boje unutarnjih diverzija ako otvorenije stanu na stranu Amerike”, kaže u Briefingu stručnjak za energetiku, bivši ministar gospodarstva Davor Štern napominjući da u Europi žive milijuni muslimana i ne zna se koliko je među njima islamista kojima pomaže Iran.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Sve zemlje, osim onih koje imaju naftu, pod udarom su inflacije zbog tog sukoba na Bliskom istoku koji se proširio. Iran hrani pokrete koji su zastrašujući za cijeli svijet. Nafta je danas porasla na 107 dolara po barelu, a u SAD-u je 94 dolara. Brine me situacija u Europi koja će plaćati skuplju naftu i dizel. Zadnjih šest mjeseci je cijena dizela neopravdano porasla za 50 posto jer su se ljudi na burzama počeli kladiti na dizel. Cijena zlata je pala. Burza je postala kladionica i mjesto predviđanja ponude i potražnje”, ističe Štern. Dodaje da je i smanjena proizvodnja dizela.
„Europa je zatvorila niz rafinerija u želji da se ozeleni, a dizel se računa kao prljavo gorivo iako nije ništa prljaviji od plina i benzina. Ukrajinci su počeli bombardirati ruske rafinerije i pada proizvodnja dizela. Americi treba dizel za proizvodnju struje, pa je došlo do nestašice. Realno je da Trump zabrani izvoz dizela iz Amerike u Europu”, upozorava Štern. Naglašava da je Iran pogodio i neke rafinerije u zaljevskim zemljama, pa je i tamo proizvodnja dizela smanjena.
„Po mojim informacijama Europa već kupuje naftu i plin od Rusije. Neki dan je došla informacija, koja nije opovrgnuta, da Belgija sto posto svog plina uvozi preko ruskog LNG-a usprkos sankcijama. Mađarska i Slovačka uvoze ruski prirodni plin kao da se ništa nije dogodilo. I Europa sve to gleda. Nijemci su se prije nekoliko dana našli s Rusima oko nekih dogovora u čijoj pozadini stoji očekivanje Njemačke da će ove zime biti kratka s plinom i to je početak razgovora s Rusijom da Njemačka opet pokrene uvoz ruskog prirodnog plina za potrebe industrije i stanovništva. Ina ni ne zna gdje se kupuje nafta ni po kojoj cijeni, samo dobije fakturu od MOL-a koju mora platiti. MOL kupuje naftu u Rusiji, dovozi je preko JANAF-a i uživa blagodati jeftine ruske nafte, a nama je računa kao da je došla s Mediterana. Hrvatska popušta MOL-u. Dobio je Inu kao plijen u ruke i ne postoji želja da se to zaustavi. U zadnje vrijeme vidim neke napore Vlade da se riješi pitanje odnosa s MOL-om, ali mislim da će Mađarska tu nastupiti s pozicije snažne države koja ima snažne poluge upravo u jeftinoj energiji na kojoj zarađuje ogroman novac”, objašnjava Štern.
„Ruska nafta dolazi u hrvatske luke i transportira se prema Mađarskoj. Možda ulazi u riječku rafineriju pa bi se i Hrvatsku moglo optužiti za kršenje propisa. Riječka rafinerija nije Hrvatskoj garancija da neće ostati bez dizela dok Inom upravlja MOL. Mađarska ima ogroman logistički aparat u Bruxellesu i u Americi. Mnogo Amerikanaca mađarskog porijekla je na vrlo istaknutim pozicijama u američkoj administraciji”, tvrdi Štern i podsjeća da je ovih dana na zahtjev Francuske i Luksemburga EU ukinula sankcije nekolicini ruskih oligarha bliskih Putinu.
„Trump je nepredvidiv i njegova pozicija nakon izbora u studenom, na sredini mandata, pokazat će mu koliko je popularan. Ako stupanj popularnosti bude visok, on će se i dalje tvrdo držati u odnosu na Iran. Ako mu padne podrška, bit će popustljiv i pokušat će s Iranom postići mir pod bilo koju cijenu, što bi ugrozilo Izrael”, procjenjuje Štern. Smatra da dok god Irak nije čvrsto uređena država koja kontrolira svoj teritorij, nije moguće naftu s Bliskog istoka naftovodom dovesti do Mediterana čime bi se zaobišli problematični morski putevi kroz Hormuz, Crveno more i Suez.
„Čudi me nemoć svijeta da smiri takva žarišta koja prijete cijelom svijetu kao što je Crveno more i prolaz Bab el-Mandeb po kontrolom Hutista”, naglašava Štern. Otkriva da su hrvatskoj Vladi jedina mogućnost intervencije u cijene goriva trošarine i eventualno tzv. plivajući PDV, za što mora imati suglasnost Europske unije.
„Nafte ima. Rumunjska je neki dan otkrila da ima novo nalazište. Kada bi se smirile ove tenzije u svijetu, kada bi se postigao mir između Rusije i Ukrajine, preporučio bih Europi da sjedne s Rusijom za stol i razgovara o kupnji nafte po fiksnoj cijeni, što odgovara i proizvođačima. Ta cijena bi bila između 70 i 80 dolara po barelu i ne isključujem mogućnost povratka na tu cijenu, ali pod uvjetom da ne dozvolimo da budemo žrtve kockarske ekonomije i makinacija igrača na burzi koji se bogate”, poručuje Štern, koji na pitanje našeg čitatelja o uzrocima značajnog poskupljenja plavog dizela kaže da je riječ o fiskalnoj politici i da to pitanje treba postaviti Ministarstvu financija.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....