Iz elegantne vile u vladinoj četvrti Kijeva Tamila Taševa planira kako bi ukrajinsko preuzimanje Krima moglo izgledati. Ona je glavna predstavnica ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za Krim i njezin tim provodi dane raspravljajući o pitanjima kao što su koliko bi ukrajinskih učitelja ili policije trebalo poslati na poluotok ako Kijev ponovno preuzme kontrolu i što bi još bilo potrebno da se poništi osam godina ruske vladavine. Nijedan ozbiljan vojni analitičar ne sugerira da je Ukrajina blizu toga da bude u poziciji da vrati Krim, ali ta se ideja čini mnogo manje nemogućom nego što je bila prije godinu dana.
"Ovo je trenutak X. Trenutno se sve događa tako da se čini neizbježnim. Možda se to neće dogoditi sutra, ali smatram da će biti mnogo brže nego što se mislilo prije godinu dana", ispričala je u razgovoru za The Guardian.
Iako ruski predsjednik Vladimir Putin polaže pravo na više teritorija, s njegovim pokušajem aneksije četiriju ukrajinskih regija raspoloženje u Kijevu je da bi potpuna pobjeda trebala uključivati ne samo vraćanje stvari na stanje prije invazije u veljači nego povrat cjelokupnog teritorija Ukrajine. Prije su ukrajinski dužnosnici najavljivali povratak Krima više radi nade nego zbog čvrstog uvjerenja da će se to stvarno dogoditi. Isto vrijedi i za većinu zapadnih dužnosnika i diplomata, koji su privatno sugerirali da su male šanse da Kijev ikada vrati kontrolu.
Sada, dok se Rusija bori na bojnom polju u južnoj i istočnoj Ukrajini i pojavljuju se pukotine neslaganja oko nepopularnog mobiliziranja predsjednika Putina, neki se u Kijevu nadaju da je to ipak moguće. "Sve je počelo s Krimom i sve će završiti s Krimom", rekao je Zelenski u govoru u kolovozu. Prošle je godine Zelenski otvorio "Krimski ured" u sklopu strategije poznate kao Krimska platforma, čiji je cilj predviđanje eventualne ukrajinske kontrole nad teritorijem. Skulpture krimskih umjetnika nižu se vrtovima: jedna emitira zvukove valova i dupina kako bi dočarala morska odmarališta poluotoka, a u unutrašnjosti sa zidova vise velike fotografije spektakularnih krajolika s Krima i aktivista koje su ruske vlasti zatvorile. Tamila Taševa, bivša aktivistica za ljudska prava i krimska Tatarka, vodi ovu instituciju od travnja 2022.
Ukrajinski dužnosnici kažu da su napadi na Krim ključni i za zaustavljanje ruskog ratnog stroja u drugim dijelovima okupirane Ukrajine, a čini se da je Kijev to učinio nekoliko puta posljednjih mjeseci, ponajviše početkom kolovoza, kada je nekoliko eksplozija potreslo zračnu bazu Saky.
"Krim je ključna baza za njihove vojne rezerve. Tamo imaju svoje baze za streljivo, opremu i vojnike, tako da je, naravno, uništavanje tih baza glavni dio deblokade našeg teritorija", rekao je Mihajlo Podoljak, višerangirani suradnik Zelenskog. Trenutačno Kijev nema dovoljno projektila Himars za korištenje na Krimu, rekao je Podoljak, a sustavi u svakom slučaju nisu mogli dosegnuti veći dio poluotoka s ukrajinskih položaja zbog svojeg dometa. "Dakle, za sada radimo uglavnom kroz diverzantske skupine, a s pomoću lokalnih partizana uspjesi su značajno porasli u posljednjih nekoliko mjeseci", rekao je.
SAD je dosad odbijao isporučiti sustave ATACMS koji imaju čak i veći domet od Himarsa, ali ako to učini, Krim će vjerojatno biti jedna od prvih meta. "Mislim da ćemo uskoro vidjeti Ukrajince kako guraju raketne bacače dugog dometa u poziciju da počnu gađati ciljeve na Krimu, a to će doista izazvati problem Rusima, moglo bi učiniti Krim neodrživim za njih", rekao je Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi.
Na drugoj strani, unutar poluotoka, ruske su vlasti pojačale represiju nad neistomišljenicima, a Sergej Aksjonov, vođa Krima postavljen u Kremlju, otišao je toliko daleko da je zaprijetio da će svi koji pjevaju proukrajinske pjesme biti kazneno gonjeni.
Zapravo je teško procijeniti javno raspoloženje na Krimu. Ukrajinci kažu da brojna istraživanja posljednjih godina koja pokazuju da je većina tamošnjih stanovnika sretna pod ruskom vlašću treba uzeti u kontekstu nedostatka tolerancije Kremlja prema neslaganju i egzodusa velikog broja proukrajinskih žitelja Krima nakon aneksije. Postoje neki anegdotski dokazi da bi potpora Rusiji mogla opadati. "Naravno da ima puno ljudi koji su nepokolebljivo proruski orijentirani, ali ima i mnogo ljudi koji osjećaju da su prevareni u proteklih osam godina i osjećaju se sve neugodnije zbog života pod Moskvom", rekao je jedan stanovnik Krima, koji je prošli tjedan pobjegao s poluotoka kako bi izbjegao Putinov dekret o mobilizaciji.
Ukrajinski dužnosnici kažu da će nakon toliko godina okupacije biti pažljivi i donositi drugačije odluke od onih koje će se morati donijeti na teritorijima koje je Rusija okupirala od invazije u veljači. "Krim je drugačiji slučaj. Naši zakoni neće imati retrospektivni aspekt", rekla je Irina Vereščuk, potpredsjednica ukrajinske vlade. "Ljudi su vjerovali da je Rusija zauvijek tu i da tamo ne možete funkcionirati bez interakcije s ruskim vlastima", dodala je. Međutim, ima i drugih škakljivih pitanja jer se, prema ukrajinskim procjenama, na poluotok od 2014. doselilo između 500.000 i 800.000 Rusa. Tehnički, svi su ilegalno ušli na teritorij Ukrajine, a tu je i pitanje imovinskih transakcija od 2014. Treba li ukrajinski zakon priznati bilo koju od njih?
Prema Tamili Taševoj, već danas je važno osigurati da se ti problemi rješavaju unaprijed, a ne kasnije. "Još 2014. Rusija je bila spremna provesti svoju vladavinu na Krimu. Moramo i mi biti spremni", najavljuje šefica Krimskog ureda.