Njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) ovako formulira cilj reformi: „Od naših obavještajnih službi napravit ćemo prave tajne službe.“ Savezna vlada smatra da je Njemačka ugrožena, i izvana i iznutra. Zato bi Savezna obavještajna služba (BND) i Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka uskoro trebali moći „ono što druge zemlje u svijetu već odavno rade“, naglašava kancelar.
To konkretno znači: ne više samo prikupljati i analizirati informacije kao dosad, nego i sami aktivno djelovati. Stručnjaci to nazivaju „operativnim ovlastima“. A one nisu bezazlene. U praksi bi to značilo da bi Savezna obavještajna služba u budućnosti smjela sabotirati strane tvrtke i prodirati u tuđe informatičke sustave. I to onda kada od njih prijeti opasnost za Njemačku, piše Deutsche Welle.
I Ured za zaštitu ustavnog poretka treba postati tajna služba
Šefica Ureda kancelara Nina Warken (CDU) navodi primjere: „Manipulacija isporuka robe unošenjem neispravnih dijelova. Ciljani ulazak u informatičke sustave tvornica dronova ili laboratorija za kemijsko oružje radi sabotaže.“
‘Treba nam više ljudi kao što je bio slavni ruski pukovnik‘
Ne bi samo agenti BND-a u inozemstvu trebali dobiti veće ovlasti. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) zalaže se i za to da Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka, odnosno domaća obavještajna služba, postane tajna služba. On ukazuje na moguće planirane napade s bombama vlastite izrade i zato zahtijeva „da i službe budu u stanju na vrijeme deaktivirati, zamijeniti, pa čak i manipulirati tom eksplozivnom napravom“.
Ono što bi Ured za zaštitu ustavnog poretka trebao smjeti raditi u zemlji, a Savezna obavještajna služba u inozemstvu, savezna je vlada sada navela u nacrtu zakona, o kojem predsjednik kluba zastupnika stranaka Unije (CDU/CSU) Thorsten Frei kaže: „Oko 800 stranica zakonskog teksta, koji nije ništa drugo nego najveća revolucija na području obavještajnih službi.“
Zbog čega postoje kritike
Za saveznu vladu to je revolucija, za druge probijanje brane. To što BND dobiva veće ovlasti u inozemstvu ima još određenu potporu i iz oporbe. Drugačije je s planiranim ovlastima za Ured za zaštitu ustavnog poretka. Tu se čuju oštre kritike.
Alternativa za Njemačku (AfD) vidi zamagljivanje granice „između prikrivenog, obavještajnog izviđanja i operativnog, policijskog djelovanja“. Clara Bünger iz stranke Ljevica izričito podsjeća na pouku iz nacističkog razdoblja, u skladu s kojom su policija i tajna služba u Saveznoj Republici Njemačkoj sada strogo odvojene: „Ovaj nacrt briše rečenicu ‘Nema policijskih ovlasti’ iz zakona. Dakle, tajna služba ubuduće bi smjela ulaziti u stanove i manipulirati uređajima.“
Šef njemačkih obavještajaca: ‘Imamo dokaze, kreću prema zapadu!‘
Da Ured za zaštitu ustavnog poretka dobiva proširene mogućnosti i da smije tajno ulaziti u privatne prostore kako bi, primjerice, instalirao zlonamjerni softver na pametni telefon, zabrinjava i stručnjaka za unutarnju politiku iz stranke Zeleni Konstantina von Notza: „Ako država sebi omogući pristup toj intimnoj sferi građana, njihovu stanu, onda za to postoje određene prepreke. Onda postoje obveze transparentnosti, onda ljudi moraju za to znati. I ne može se takvo što držati u tajnosti.“
Oporba se nada da će njezine primjedbe biti saslušane i da će se barem najosjetljivije točke, iz njezine perspektive, ublažiti tijekom rasprava u Bundestagu, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....