Pomoćnici američkog predsjednika Joea Bidena otkrili su još jednu skupinu dokumenata s oznakom tajnosti koja se nalazila u njegovu posjedu, na odvojenoj lokaciji od ureda think tanka kojim se koristio nakon završetka svojeg potpredsjedničkog mandata. Iako se ne radi o velikom problemu po aktualnog predsjednika s pravne strane, pronalazak tajnih dokumenata u njegovu posjedu predstavlja veliku političku pobjedu za Republikansku stranku, čiji članovi tvrde kako je njihov bivši predsjednik Donald Trump izložen neopravdanom i stranačkom progonu zbog dokumenata koje je držao u svojem posjedu.
Dva su slučaja samo površinski slična, no ta će razina vjerojatno biti dovoljna da republikanski zastupnici u Donjem domu Kongresa i desno orijentirani mediji u SAD-u poput Fox Newsa tvrde kako se radi o ekvivalentnim slučajevima, te da bi oba predsjednika - sadašnji i bivši - trebali biti izloženi jednakom tretmanu. Prema republikancima, radi se o jednakom prijestupu - u osobnim uredima bivših izabranih dužnosnika pronađeni su dokumenti s oznakom tajnosti koji nisu vraćeni u Državni arhiv po završetku njihova mandata.
Velika razlika
Prva je velika razlika između dva slučaja u tome kako su dokumenti pronađeni, i što je potom s njima učinjeno. Bidenovi odvjetnici pronašli su dokumente dok su praznili njegov ured u Penn Biden centru za diplomaciju i globalni angažman. Istog su trena obavijestili pravnika Bijele kuće, koji je tu informaciju predao Državnom arhivu. Dokumenti su sljedećeg dana dostavljeni u arhiv. Procedura s dokumentima pronađenima na drugoj lokaciji navodno je bila istovjetna. Iako je točan broj dokumenata za sada nepoznat, kao i razina oznake tajnosti, američke agencije citiraju kako se navodno radi o "malom broju dokumenata".
S druge strane, kod Trumpa je bilo oko 300 dokumenata s oznakom tajnosti, među kojima su bili i oni najviše razine - takozvane osjetljive kompartmentalizirane informacije (SCI). Riječ je o dokumentima koji se čuvaju na posebno zaštićenim lokacijama, kojima mogu pristupiti isključivo osobe koje imaju opravdan razlog za uvid u baš specifični SCI dokument, koji onda mogu pregledati isključivo uz prisustvo čuvara, u posebno izoliranoj prostoriji, bez ikakvih elektroničkih uređaja na sebi. Pod oznakom SCI čuvaju se, primjerice, identiteti dvostrukih špijuna u obavještajnim službama stranih država, tehnički detalji nuklearnog arsenala i drugih osjetljivih oružanih sustava, i brojne druge informacije kojima u pravilu ne mogu pristupati ni čelni ljudi obavještajnih institucija, nego samo osobe kojima su te informacije potrebne radi posla.
Državni arhiv potraživao je velik broj dokumenata za koje se sumnjalo da su kod Trumpa, a predstavnici su preuzeli 15 kutija tajnih dokumenata, pomiješanih s novinskim magazinima i privatnim pismima, u siječnju prošle godine. Trump je tada tvrdio da je sve predao, a njegov je odvjetnik predao ovjerenu izjavu kako je pretražena pohrana u odmaralištu Mar-a-Lago, te da se tamo više ne nalaze tajni dokumenti. Unatoč tome FBI je u kolovozu ušao u Mar-a-Lago s nalogom i pronašao još 33 kutije s dokumentima, u kojima je bilo oko stotinu dokumenata s oznakom tajnosti, u prostoriji za pohranu i Trumpovu uredu.
Istraga u tijeku
Glavni državni odvjetnik Merrick Garland zadužio je državnog odvjetnika Johna Lauscha - jednog od rijetkih koji su zadržali svoj posao nakon smjene u Bijeloj kući - da istraži slučaj dokumenata pronađenih u Bidenovu uredu. U studenom prošle godine Garland je imenovao Jacka Smitha, međunarodnog tužitelja za ratne zločine s iskustvom u istragama korupcije u vlasti, da istraži Trumpovo zadržavanje tajnih dokumenata, ali i ključne dijelove odvojene istrage o Trumpovoj odgovornosti za juriš na Capitol 6. siječnja 2021. i za pokušaje poništavanja rezultata izbora.
Što se tiče mogućih pravnih posljedica, Biden je zaštićen od bilo kakva progona s obzirom na to da je aktualni predsjednik - isto kao što je Trump bio zaštićen na kraju istrage Roberta Muellera o koluziji s Rusijom uoči predsjedničkih izbora 2016. godine. Bidena u pravilu štiti i aktualna praksa službenih tijela, koja žele da bivši dužnosnici vrate dokumente koje otkriju da su slučajno zadržali, a ne da ih zadrže ili unište u strahu od kaznenog progona. S druge strane, Trump je prvo odbijao vratiti dokumente Državnom arhivu, a potom je zatajio da ih uopće posjeduje (i to nakon što je tvrdio da je skinuo oznake tajnosti sa svih, jer da predsjednik to može učiniti i ako samo to pomisli). FBI i Državni arhiv dali su godinu i pol dana vremena i brojne prilike Trumpu da vrati dokumente, postupajući u najboljoj vjeri, koju je bivši predsjednik iznevjerio. Netko drugi u njegovoj poziciji - obični službenik kod kojeg bi našli SCI dokumente - moguće bi već bio u zatvoru zbog špijunaže.
Unatoč, dakle, znatnoj razlici između dva slučaja, vrlo je izgledno da će Donji dom pod kontrolom republikanaca pokrenuti svoju istragu protiv Bidena, čime bi prisilili i samog predsjednika i njegove brojne suradnike na svjedočenje pred Kongresom, primarno s ciljem kako bi prikupili potencijalno neugodne izjave koje bi se mogle razvlačiti po desnim medijima. Moguće je i pokretanje procedure opoziva predsjednika, što za sobom ne povlači nikakve konkretne posljedice (Trump je dvaput opozvan u Donjem domu), no omogućit će republikancima da još jednom izjednače Bidena i Trumpa, i time umanjiti značenje opoziva svojeg predsjednika.