Bombe koje su ubile američke vojnike i afganistanske civile u četvrtak u Kabulu nanijele su još jednu žrtvu na drugom kraju svijeta - predsjedništvo Joea Bidena, piše u analizi AFP.
Problem nije toliko što se našao na udaru republikanaca, to je bilo očekivano, iako je napad Nikki Haley brutalan - zahtjev za ostavku. To ipak treba gledati u svjetlu unutarrepublikanskih sukoba oko kandidature za sljedeće predsjedničke izbore. Treba biti oštriji od Donalda Trumpa.
Zaljev svinja
Problem su napadi iz demokratskih redova. Njegov kolega iz doba administracije Baracka Obame, Leon Panetta, ministar obrane i šef CIA-e, usporedio je kaos u zračnoj luci u Kabulu prije terorističkog napada s operacijom u Zaljevu svinja na Kubi koju je pokrenuo demokratski predsjednik John F. Kennedy nedugo nakon što je došao u Bijelu kuću. I koja je bila debakl.
'To je poniženje'
"Masakr u zračnoj luci u Kabulu spaja poniženje traljavog povlačenja iz Afganistana i dodatno ohrabrenje džihadistima", piše konzervativni The Wall Stret Journal. Poniženje je kao karakteristiku Bidenove naredbe o povlačenju u istim novinama naglasio Mike Pence, bivši potpredsjednik u Trumpovoj administraciji.
"Štogod se dogodilo, Bidenovi domaći neprijatelji pokušat će ga označiti Carterom našeg doba", piše Edward Luce, urednik za SAD u The Financial Timesu. Naglasio bih da i Luce kaže "pokušat će". Jer, situaciju je gotovo pa nemoguće usporediti s krahom koji se dogodio za predsjednikovanja demokrata Jimmyja Cartera. Prvo su se Sovjeti ušetali u Afganistan, a zatim je Homeini ustanak protiv šaha pretvorio u Islamsku revoluciju. I za taoce uzeo američke diplomate. To je bilo poniženje koje je trajalo 400 dana. I sve se događalo neposredno prije izbora.
Situacija bi se, sugerira Luce, mogla bolje usporediti s Ronaldom Reaganom. Na početku njegova mandata, 1983. godine, SAD je pretrpio jedan od najtežih napada na vojnike. Kamion natovaren eksplozivom udario je u vojnu bazu u Beirutu i pritom je poginuo 241 marinac. To je bilo na početku mandata, bilo je dovoljno vremena da padne u zaborav.
Po svakog je predsjednika politički opasna situacija kad u zemlju stižu kovčezi s posmrtnim ostacima vojnika koji su poginuli drugdje, sada u ratu koji je trebao završiti. Izbori će se ipak dobivati na drugim temama. Glavni je zadatak administracije da progura zakone o financiranju infrastrukture, da zajamči nastavak robusnog ekonomskog oporavka i onemogući povratak epidemijskog udara. Izbori na polovici mandata, u studenome iduće godine, odlučivat će se na tim pitanjima.
Nismo više tamo
"Ne znam hoće li Biden pretrpjeti trajnu štetu", izjavio je analitičar Mark Rom za AFP. "Ali znam da će republikanci učiniti sve da tako bude." "Joe Biden ima krv na svojim rukama", već je izjavila republikanska kongresnica Elise Stefanik. "Ova užasna nacionalno-sigurnosna i humanitarna katastrofa posljedica je Bidenove slabosti i nesposobnosti. On nije sposoban biti vrhovni zapovjednik." Republikanska senatorica Marsha Blackburn na Twitteru je pozvala da Biden i njegovi savjetnici za sigurnost trebaju biti opozvani i uklonjeni iz ureda.
Romov kolega Charles Franklin smatra da za Bidena još ima nade s obzirom na to da je rat u Afganistanu jako nepopularan. "Kad se ovo smiri, političko će pitanje biti hoće li većini Amerikanaca biti drago što više nismo ondje. Bude li tako, ostalo će vjerojatno izblijedjeti." "Bidenov najbolji izlaz iz sadašnje političke nevolje bit će potvrda da može pomoći Amerikancima, jamčiti uspjeh na drugim poljima, osobito u ekonomiji", zaključio je Luce. Jer, i Carter je izgubio izbore zbog ekonomije.