Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je zaustaviti rat u Ukrajini dogovorenim prekidom vatre uz priznanje trenutačnih linija na bojnom polju, rekla su četiri ruska izvora za agenciju Reuters, rekavši da je Putin spreman nastaviti borbu ako Kijev i Zapad ne odgovore pozitivno na to.
Tri izvora, upoznata s raspravama u Putinovu okruženju, rekla su da je ruski čelnik maloj skupini savjetnika izrazio frustraciju zbog onoga što smatra pokušajima Zapada da osujeti pregovore i odlukom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da odbaci pregovore, javlja Reuters u tekstu koji je predstavio kao eksluzivu.
"Putin se može boriti koliko god je potrebno, no Putin je također spreman na prekid vatre - da zamrzne rat", rekao je visoki ruski izvor, koji je surađivao s Putinom i ima saznanja o razgovorima na najvišoj razini u Kremlju. On je, kao i ostali citirani izvori u ovoj priči, govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti tematike.
Reuters je razgovarao s ukupno pet osoba koji rade ili su radili s Putinom na višoj razini u političkom i poslovnom svijetu. Peti izvor nije komentirao zamrzavanje rata sa sadašnjim linijama bojišnice.
Kremlj: ‘Mora se računati na novu realnost‘
Putin i neki drugi visoki ruski dužnosnici, poput šefa diplomacije Sergeja Lavrova i glasnogovornika Dmitrija Peskova, u više su se navrata ‘žalili‘ da se Ukrajina i Zapad protive pregovorima, a da Moskva nema ništa protiv toga, ali uporno ponavljajući da Kijev pri tome mora uzeti u obzir novu realnost na terenu, što Putin zapravo traži i ovoga puta, spominjući priznanje trenutačnih linija na bojnom polju.
"Geopolitička realnost se drastično promijenila, promijenile su se granice i Ukrajine i Ruske Federacije. Imamo četiri nova entiteta (djelomično okupirane ukrajinske regije Doneck, Luhansk, Zaporižja i Herson, op.a) i to se ne može zanemariti. To je nova realnost i naravno, svi će morati računati na to", poručio je jednom prilikom Peskov.
No, u suprotnosti s ovim izjavama su istovremeni sporadični istupi istih tih dužnosnika, a posebno Vladimira Putina, u kojima se ponavlja da će rat završiti kada Kremlj ispuni ciljeve svoje ‘specijalne vojne operacije‘.
Kineski plan
Odgovarajući na pitanje u prosincu na svojoj masovnoj konferenciji za novinare i građane o tome kada bi i kako moglo doći do prestanka rata u Ukrajini, Putin je rekao da će "mir nastupiti kada postignemo naše ciljeve". "Oni se ne mijenjaju - demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine i njezin neutralni status", rekao je Putin, čime je očito u tom trenutku odbacio sve najave da je Moskva spremna na nekakve mirovne pregovore.
Godinu dana nakon početka rata, Kina je objavila dokument u 12 točaka o rješavanju ukrajinske krize, koji je Kijev pozdravio, ali i odbio, a u prvom trenutku ni Kremlj nije pokazao veliki interes. I Za Kijev i za Moskvu je bio previše općenit, no naknadno je Moskva ocijenila da je kinesko stajalište razumno.
Turski prijedlog
U međuvremenu je i Turska iznijela mirovni prijedlog, o čemu je pisao Jutarnji list. U njemu Peking predlaže da SAD i Rusija obećaju da ni pod kojim uvjetima neće upotrijebiti nuklearno oružje i da će se vratiti sporazumu Novi START o kontroli strategijskog nuklearnog oružja. Također predlažu da sukob u Ukrajini bude zamrznut prema trenutačnim crtama bojišnice, a da 2040. godine Ukrajina odluči o svome pravcu vanjske politike referendumom, a dotad se ne pridruži NATO. Također, paralelno s tim da budu održani referendumi pod međunarodnim nadzorom na ukrajinskim teritorijima koje je okupirala Rusija. Predlaže se i da zaraćene strane razmijene zatvorenike, a da se Rusija ne protivi ukrajinskom ulasku u EU.
Navedeno u određenoj mjeri podsjeća na dogovor postignut u Istanbulu početkom 2022. godine, a Kremlj je objavio da je sklon razgovarati na bazi tog dogovora, kako ranije je pisao naš vanjskopolitički novinar Željko Trkanjec. Također, Ankara je više puta ponudila da bude domaćin pregovora.
Ukrajina, pak, čvrsto stoji pri odluci da nema kraja ratu dok se Rusija u potpunosti ne povuče s ukrajinskog teritorija. Ukrajinski predsjednik to uporno ponavlja, a ukrajinski mirovni plan u 10 točaka Zelenski je predstavio krajem 2022. godine.
Ukrajinski plan i mirovna konferencija u Švicarskoj
Njegova mirovna formula poziva na obnovu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, povlačenje ruskih trupa i prekid neprijateljstava, kao i oslobađanje svih zarobljenika.
Točke ukrajinskog plana su:
- Nuklearna sigurnost i zaštita od radijacije, koja bi se fokusirala na sigurnost oko nuklearne elektrane Zaporižja, koji su okupirale ruske snage.
- Sigurnost hrane, uključujući i zaštitu izvoza ukrajinskih žitarica najsiromašnijim državama svijeta.
- Energetska sigurnost, s fokusom na restrikcije cijena ruskih energenata, kao i na pomoć Ukrajini da obnovi elektroenergetsku infrastrukturu, čiju je polovinu Rusija oštetila.
- Oslobađanje svih zatvorenika i deportiranih osoba, uključujući i ratne zarobljenike i djecu koja su deportirana u Rusiju.
- Obnova teritorijalnog integriteta Ukrajine uz potvrdu od strane Rusije prema Povelji Ujedinjenih nacija, za što Zelenski kaže da „ne može biti tema pregovora“.
- Povlačenje ruskih trupa i prekid neprijateljstava, uz obnovu državne granice Ukrajine s Rusijom.
- Pravda, uključujući uspostavu specijalnog tribunala koji bi procesuirao ruske ratne zločine.
- Prevencija ekocida i zaštita okoline, s fokusom na razminiranju i ponovnoj uspostavi postrojenja za pročišćavanje vode.
- Prevencija eskalacije sukoba i izgradnja sigurnosne infrastrukture euroatlantskog prostora, uključujući i garancije za Ukrajinu.
- Potvrda da je rat završen, s dokumentom koji bi potpisale sve strane.
U međuvremenu se priprema velika mirovna konferencija u Švicarskoj za sredinu lipnja, a Rusija je najavila da neće sudjelovati. Kremlj je odbacio razgovore o mirovnim prijedlozima Ukrajine, rekavši da se ništa neće postići jer Rusija nije uključena u ove rasprave.
Moskva je ranije ovoga mjeseca ponovno poručila da je otvorena za pregovore, ali da se u njima moraju priznati "nove realnosti na terenu".