"Ova vlada je antičeška. Ona samo služi Bruxellesu, američkoj moći i NATO-u. Ona ne mari za češke građane", kaže za Reuters Pavel Nebel. On ima 53 godine, živi u Pragu i već nekoliko mjeseci redovito pohodi prosvjede protiv češke vlade na Trgu svetoga Vjenceslava. Priključuje se masi od nekoliko desetaka tisuća prosvjednika te nastoji da se i njegov glas čuje.
Prosvjeduje se diljem Europske unije. Praktično i nema zemlje, izuzev Hrvatske, u kojoj vikendima na ulice najvećih gradova ne izlaze deseci tisuća ljudi. Puna im je, kažu, kapa. I krize i rata i političara.
A tko će puniti apartmane?
Sve što žele jest živjeti dobro. Kao što je i Pavel Nebel donedavno živio. Baš poput većine Čeha. Koji su u prosvjedima, ako prihvatimo da su francuski revolucionari za sve nedostižna kategorija, najustrajniji. I najglasniji.
Koliko god se ostatak Europske unije pravio da se ništa ne događa, činjenice nije moguće skriti. A činjenica je da se i protekloga vikenda u središtu Praga skupilo pedesetak tisuća ljudi. Gnjevnih ljudi. Koji ne odustaju. I tjeraju strah u kosti Hrvatima. Naviklima na drhtanje.
Jer Hrvati opet zbiljski drhte. Zabrinuto prate što se događa i sklapaju ruke da se virovi na Vltavi smire. Da se braća Slaveni ostave ćorava posla i počnu bukirati jadranske apartmane. I da se, ne daj Bože, opet kakva naivna budala tamo ne zapali.
Jer eno baš tamo gdje se naivna budala Jan Palach samozapalio 16. siječnja 1969. godine, prosvjedujući protiv sovjetske invazije na njegovu zemlju, tad Čehoslovačku, postajući simbolom borbe za slobodu i Češke i Slovačke, danas se mogu čuti parole protiv novih okupatora, kakvima neki Česi, moguće i mnogi, smatraju vojnike iz Bruxellesa i Washingtona.
Strah ih je, viču prosvjednici, siromaštva. A Česi, ako itko u Europi, itekako znaju kako je to biti siromašan. I ne biti svoj. I pri tome, gledajući s Vaclavskih Namesti, ne vide razliku između Moskve i Berlina. Šinjel je šinjel, kakav god dezen imao, piše Slobodna Dalmacija.
"Češka protiv siromaštva" bio je naziv nedjeljnog prosvjeda protiv vlade desnog centra, koji je, okrivljujući premijera Petra Fialu za "ignoriranje gospodarskih problema u zemlji i pridavanje previše pozornosti Ukrajini", organizirala izvanparlamentarna stranka PRO (Pravo Respekt Odbornost - Zakon Poštovanje Stručnost).
Jindrich Rajchl, predsjednik ove populističke strančice, okrivio je Europsku uniju i češku koalicijsku vladu za nekontrolirani porast inflacije, a motivirao je i svoje pristaše da pokrenu potpisivanje peticije kojom se traži istupanje Češke iz NATO saveza i proglašavanje vojne neutralnosti.
Ministrica kao sigurnosni rizik
Nezadovoljni građani kritiziraju vladu Petra Fiale zbog rasta cijena energije i namirnica nakon što inflacija u toj članici EU-a i NATO-a od 10,5 milijuna ljudi ni u ožujku nije pala ispod 15 posto. Smatraju da se Češka treba okrenuti rješavanju unutarnjih problema, umjesto da šalje znatnu vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini. Češka je, naime, čvrsto poduprla vladu u Kijevu otkako su ruske trupe u veljači 2022. godine napale Ukrajinu, a prihvatila je i oko 500.000 tamošnjih izbjeglica. A to nekome očito smeta.
- Ministrica obrane Jana Cernochova najveći je sigurnosni rizik za našu zemlju - smatra Rajchl, ne skrivajući da prosvjedi nemaju samo socijalnu, nego i izraženu političku notu.
Analitičari smatraju da su zbivanja u Češkoj samo preslika antiratnih prosvjeda koji se mjesecima održavaju diljem Europe, uz napomenu da su Česi zbog opeklina iz prošlosti posebno osjetljivi na opasnost od mogućeg prelijevanja rata u Ukrajini na cijeli kontinent. Politički i gospodarski kontekst u ovom su slučaju neodvojivi jer se ekonomska kriza izravno veže za zbivanja u Ukrajini, piše Slobodna Dalmacija.
Do prije nekoliko godina, dok nas još ni korona nije bila dotakla, ovakav se scenarij na europskome tlu nije mogao ni zamisliti, Europljani su živjeli bezbrižno, u nikad viđenom blagostanju, što je i ponukalo Josepa Borrella, visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost, da izjavi da je život u Europi život u "rajskom vrtu", posebice u odnosu na "džunglu" koja ga okružuje. Česi, poznati kao hedonisti, to naprosto ne žele izgubiti. Desetljeća su trebala da Škoda od istočne krame postane zapadnoeuropski mainstream, a put natrag, koliko god bio popločan nečijim dobrim željama, njima je neprihvatljiv.
Takvo raspoloženje, naravno, koriste ekstremisti. Povijest uči da je najlakše manipulirati zbunjenim, preplašenim narodom, a Česi nikad nisu bili loši đaci. U ovom slučaju, na scenu su stupili nacionalisti koji se stavljaju na čelo prosvjeda. A u Češkoj ih, hvala na pitanju, ne manjka.
‘To nije naš rat‘
Uz već spomenutu strančicu PRO - malu, ali velikog dometa - tu je i ekstremno desna i do prošle godine parlamentarna stranka Trikolora, čija je predsjednica Zuzana Majerova-Zahradnikova na jednom od skupova izjavila kako je Češkoj Republici "potrebna češka vlada".
- Vlada mora okončati antiruske sankcije koje nanose štetu češkoj privredi, mora okončati isporuke oružja Ukrajini. To nije naš rat - poručila je.
Premijer Fiala još je prve prosvjede u Pragu, a oni su bili organizirani u rujnu 2022. godine, označio kao djelo proruske pete kolone. Na tu se konstataciju nitko nije nasmijao jer je na čelo tih demonstracija stala Udruga "Česi na prvom mjestu", koja uopće ne krije svoje proruske stavove i simpatije prema politici koju vodi Vladimir Putin.
Ipak, mnogi komentatori i politolozi ne slažu se s interpretacijom protesta koju nudi premijer. Politolog Petr Just je tako za češki radio naglasio da je struktura sudionika prosvjeda miješana te da među demonstrantima ima proruskih ekstremista, ali i ljudi koji strahuju od toga kako će izići na kraj s rastom cijena energenata.
Politologinja Petra Mlejnkova dijeli taj stav te smatra da organizatori prosvjeda vješto koriste strah u društvu za ostvarivanje svojih ciljeva. Stoga i ne čudi, dodaje, što je svaki novi skup sve očitije proruski i antizapadno obojan.
U vladi se tješe i da je svaki novi prosvjed sve manje posjećen. S početnih 70.000 građana, mašu brojkama, došlo se do 50.000. Nije velika razlika, ali njih veseli. A imaju i objašnjenje. Inflacija je visoka, ali u padu posljednjih mjeseci, pa je tako na 15 posto u ožujku došla nakon što je bila 16,7 posto u veljači, a 17,5 posto u siječnju. Ograničen je i rast cijena energenata, a posebno je bitno što je izrazito prozapadni kandidat, umirovljeni general NATO-a Petr Pavel, s uvjerljivih 57,7 posto glasova u siječnju pobijedio favoriziranog milijardera i bivšeg premijera Andreja Babiša na predsjedničkim izborima.
Svjetina pod prozorom
A ne zaboravljaju ni kako je lanjskoga rujna Fialina vlada s lakoćom preživjela glasanje o povjerenju u parlamentu te kako su na lokalnim izborima vladajuće stranke uspjele zadržati vlast u dva najveća češka grada, Pragu i Brnu. No to i dalje ne znači da je Fiali život lak. I da će mu se svjetina pod prozorom preko noći razići.
- Već trideset godina u Češkoj postoje radikalne i ekstremističke stranke, koje ukupno na izborima okupe između 15 i 20 posto glasova - kaže politolog Miloš Gregor za Deutsche Welle.
Prema njegovu mišljenju, organizatori praških prosvjeda potječu iz tvrdokorne grupe protivnika antipandemijskih mjera koji su poricali postojanje koronavirusa i bolesti. I lakozapaljive mase samo koriste za ostvarenje svojih ciljeva. A to je promjena političkog sustava, udaljavanje Češke od zapada i približavanje Putinovu istoku.
- Ako nam pođe za rukom da promijenimo politički kurs zemlje, više nećemo slati oružje u Ukrajinu - zagrmio je Ladislav Vrabel, aktivist i jedan od organizatora praških prosvjeda.
Ako. U tom pogodbenom vezniku je ključ, piše Slobodna Dalmacija.
Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a, smatra da je većina Čeha ipak na ispravnoj strani i kako propagandistima treba jasno poručiti da im neće uspjeti podvala kojoj svjedočimo.
Izbjeglički pritisak
- Razumljivo je vidjeti ljude koji se zalažu za mir, svi želimo da se rat okonča, ali mislim da treba napraviti distinkciju između toga što znači dugoročni mir i kako ga možemo postići od mira koji znači da trebamo pokleknuti pod ruskom čizmom. Hrabrim ukrajinskim braniteljima treba pomoći, a ne okrenuti im leđa, kao što se na ovim prosvjedima traži - rekao je Ressler za Hrvatsku televiziju.
Naglasio je i da su rezultati predsjedničkih izbora, odnosno poraz kandidata koji je često pokazivao proruske stavove, jasno pokazali u kojem smjeru Česi žele ići.
- Češka ima inflaciju koja je dosta veća nego u Hrvatskoj, ali i od prosjeka EU-a, i jasno je da je rat u Ukrajini jedan od uzroka takve situacije, ali rješenje nije prestati pomagati žrtavama agresije. S Poljskom, Češka je jedna od država koja ima najveći teret izbjegličkog pritiska. Međutim, mnogi Česi su pokazali ogromnu solidarnost i mislim da je to impresija koja prevlada u cijelom društvu - zaključio je Ressler.