Nizozemski grad Arnhem zaključio je da se posljedice globalnog zatopljenja neće moći izbjeći pa se zato okrenuo uklanjanju asfaltiranih cesta i stvaranju hladovina oko gradskih četvrti u kojima se nalaze šoping centri, piše The Guardian.
Grad novim 10-godišnjim urbanističkim planom predstavljenim u srijedu svoje građane želi pripremiti za ekstremne vremenske prilike kao što su pljuskovi, suše i toplotni valovi.
Gradsko vijeće odlučilo je da se 10 posto asfaltiranih površina mora zamijeniti travom i drugim biljkama koje će bolje raspršivati toplinu i poboljšati apsorbciju kiše. Grad želi da 90 posto kišnice završi u zemlji, a ne u kanalizaciji.
Drveće će se posaditi pored mreže prometnica kako bi se prolaznici mogli sakriti i ohladiti od sunca, a pored trgovina i šoping centara izgradit će se jezera i natkrivene površine.
Kako se veći dio Nizozemske nalazi ispod razine mora, od svih se većih urbanih centara zatražilo da provedu testove kojima će se utvrditi kako bi se mogli prilagoditi na nepravilniji raspored padalina, toplinske udare i periode visokog, odnosno niskog vodostaja.
Zastupnica u gradskom vijeću Cathelijne Bouwkamp rekla je da će grad voditi primjerom, ali i da će financijski pomoći građanima koji predlože načine za prikupljanje kišnice ili instaliranje zelenih krovova.
Kako bi smanjio asfaltirane površine za 10 posto, grad će raskopati prometnice koje se slabo koriste, a trenutno se istražuje mogućnost recikliranja ili prodaje tog viška asfalta.
Bouwkamp kaže da će grad u sklopu plana nastaviti reducirati emisije stakleničkih plinova.
"Energetska tranzicija služi tome da se u budućnosti u gradu može živjeti", rekla je. "Moramo se prilagoditi klimatskim promjenama koje se sada događaju. Sve je više poplava, suša i toplinskih udara."
Nizozemska se vlada obvezala reducirati emisije stakleničkih plinova za 49 posto do 2030. godine, u odnosu na razine iz 1990. godine. Konačni im je cilj spuštanje emisija za 95 posto do 2050. godine.