Stefan Bilas (68) kaže da ponekad čuje Ruse. To može biti tutnjava tenkova koja nadglasava nježno kokodakanje kokošiju u njegovom dvorištu ili, češće, zujanje helikoptera i zaglušujuća buka borbenih aviona koji idu tko zna kamo, piše Guardian.
Jedne noći se čula i artiljerijska pucnjava iz smjera nedalekog vojnog poligona. Noću se mogu vidjeti svjetla s ruskih osmatračnica. 'Za mir!', nazdravlja umirovljeni poljoprivrednik i na iskap isprazni čašicu votke.
Bilas, sin Ukrajinaca prisilno preseljenih 1947. na ovo područje u sklopu sovjetske Operacije Vistula, kojom je Josif Staljin pokušao degermanizirati teritorij pod njegovom kontrolom, rođen je u ovom poljskom selu Rudziszki na rubu šume u koju je ulaz zapriječen ogradom i kapijom. Nitko ne smije ući u šumu, a stranci čak ne smiju doći ni do Bilasove kuće.
To je zato što početak šume označava kraj poljskog teritorija i početak ruske enklave Kalinjingrad na Baltičkom moru. Bilasova bijelo okrečena kuća je posljednja u selu, tek 50 metara od ograde.
Šuma - koja se prostire na tek stotinjak metara, no u kojoj je drveće gusto i visoko - sakriva sve grijehe. Iako Bilas i njegova supruga Halina (65) te njegovi susjedi Henryka Wolodzko (63) i Jan Wolodzko (67) mogu čuti Ruse, na vide ih, kaže Halina dok na stol donosi kobasice s češnjakom i salatu od rajčica. Ruse ne vide - niti ih žele vidjeti.
'Mislim o tome svaki dan', kaže Bilas i iskapi još jednu čašicu. 'Mogli bi doći u svakom trenutku i pobiti nas u našim krevetima. Bolje da ne kažem što mislim o njima', kaže, dok u ruke uzima biografiju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na poljskom jeziku.
To se područje zove 'Suwałki jaz' - stotinjak kilometara širok pojas zemlje na granici Poljske i Litve, sa zapadne strane omeđen Rusima, a na istoku ruskom saveznicom Bjelorusijom.
To je mjesto gdje će, kažu vojni analitičari, Vladimir Putin prvo udariti ako ocijeni da mu uključivanje Zapada u sukob u Ukrajini nije ostavilo drugog izbora.
Strategija Kremlja je, kažu, pregaziti Litvu, Latviju i Estoniju s prostora Rusije. Baltički glavni gradovi mogli bi pasti za tri dana, sugeriraju analitičari.
Istovremeno, Putin bi pokušao onemogućiti pokušaje NATO-a da pošalje pojačanje, pretvarajući ovaj granični pojas, jedini koridor koji bi NATO-u bio na raspolaganju, u neprobojni pakleni krajolik.
Iz Litve prema Poljskoj kroz taj močvarni i za vojnu mehanizaciju težak teren vode samo dvije ceste i jedna željeznička pruga.
Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko pokazao je tijekom ovoga rata da je spreman Putinu dozvoliti da koristi njegovu zemlju kao lansirnu rampu za invaziju.
Kalinjingrad je krcat oružjem, uključujući i hipersonične projektile. U proteklim danima, ruski su mediji izvijestili da osoblje Baltičke flote Ruske federacije s bazom u Kalinjingradu, provodi vježbu svojih raketnih i topničkih postrojbi.
Provokativno tempiranje vježbi ruske vojske je bez ikakve sumnje namjerno. Suwałki jaz je područje posebnog interesa, i kod kuće i u inozemstvu, u svjetlu napetosti između Litve i Kremlja.
Litva je optužena da 'blokira' Kalinjingrad nakon što su državne željeznice odbile dopustiti prolaz iz Rusije za Kalinjingrad vlakovima koji prevoze čelik i željeznu rudaču, čiji je uvoz zabranjen u EU.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je vladu u Vilniusu da slijedi odmazda koja će imati 'ozbiljne negativne posljedice po stanovništvo Litve'.
Kalinjingrad, nekoć udobno smješten unutar Sovjetskog Saveza, nakon pada komunizma je ostao okružen članicama EU-a i NATO-a i uvelike ovisan o robama - uključujući metale, ugljen, plin i naftu - dopremljenima iz Rusije vlakovima koji, prema dogovoru iz 2004. godine, mogu proći kroz Litvu.
Kremlj kaže da je blokada tranzita roba za Kalinjingrad 'ilegalna i bez presedana' te krši sporazume iz 2004. Litva, s druge strane, kaže da samo poštuje europske zakone.
Europska komisija, čijim se smjernicama Litva vodi, vidno je uzrujana. Europski povjerenik za vanjsku politiku, Josep Borrell, kazao je u ponedjeljak da će 'dvaput provjeriti' poštuje li Litva zakone.
Komisija je naknadno rekla da će izdati dodatne smjernice koje će osigurati da se 'sankcije poštuju, a tranzit omogući', što je ocijenjeno određenim povlačenjem. No takav korak Litva možda ne želi napraviti.
Premijerka Litve, Ingrida Šimonytė, kazala je na sastanku europskih vođa u Bruxellesu, da je zabrana tranzita čelika i drugih metala kroz EU, dio sankcija tog bloka o čemu se složilo svih 27 članica.
Petras Auštrevičius, zastupnik u litvanskom parlamentu, kazao je da nije impresioniran pokušajem Komisije da se uključi u temu o kojoj bi trebali odlučivati šefovi država, a ne dužnosnici u Bruxellesu.
Litva je među onim post-sovjetskim državama koje žele da EU i NATO da budu stroži prema Kremlju. Ako putnici u vlaku koji prevozi dozvoljena dobra u Kalinjingrad, provire kroz prozor u Vilniusu, dočekat će ih ogromni plakati koji prikazuju ratna razaranja u Ukrajini.
Nije jasno hoće li Vilnius odstupiti.
Mnogo se govori o stanju u Suwałkiju, oko 160 kilometara istočno od Bilasovog sela, po kojem je Suwałki jaz i dobio ime. Gradonačelnik je sastavio popis zgrada koje se mogu preurediti u skloništa u slučaju bombardiranja. Malgorzata Olszewska (52) i Diana Hiczel (37) slušale su o tome na radiju dok su se vraćale s posla u kuhinji lokalnog restorana. 'Da, zabrinuti smo', kaže Olszewska, prije nego što objasni vojni koncept. Hiczel se slaže: 'Svi su zabrinuti.'
Osim poljskih snaga, Suwałkiju najbliže NATO trupe nalaze se u velikom vojnom kampu u Bemowo Piskieu, selu 100 kilometara južnije. Ondje je 800 vojnika iz 1. bojne, 185. pješačke pukovnije Nacionalne garde Kalifornije, uz još 400 pripadnika British Royal Dragoonsa te nešto rumunjskih i hrvatskih postrojbi. Za nedjelju je dogovoreno natjecanje u odbojci između sela i NATO-a, kaže gradonačelnik Boguslaw Bednarski (56). Vojnici i mještani vrlo su bliski. Njegova kći se udala za vojnika iz Tennesseeja kojeg je upoznala kad je ovaj raspoređen na ovo područje. 'Oni (Rusi) nikada neće napasti Poljsku i Litvu - mi imamo NATO', kaže Bednarski.
Sir Richard Shirreff, koji je služio kao zamjenik vrhovnog zapovjednika NATO-a za Europu između 2011. i 2014. te 2017. napisao triler u kojem Putinova Rusija napada Ukrajinu, Litvu i druge baltičke države, nije u to uvjeren.
'Što Putin želi? On želi ponovno uspostaviti rusko carstvo, želi ponovno ujediniti one koji govore ruski pod zastavom Majke Rusije, neutralizirati ili uništiti NATO, odvojiti Ameriku od pitanja europske sigurnosti. To je i sâm rekao', kaže Shirreff.
'U međuvremenu, Putin je promatrao Zapad i vidio njegovu dosljednu slabost: razoružavanje europskih zemalja; 2013. je promatrao crvenu liniju Baracka Obame u vezi s kemijskim oružjem i vidio kako se Obama povlači; svakako je promatrao i kako se Donald Trump odnosi prema NATO savezu i kolapsu NATO misije u Afganistanu. Ono što je vidio je dosljedna slabost Zapada i odlučio je iskoristiti priliku da postigne svoje strateške ciljeve.'
Shirreff kaže da zveckanje oružjem posljednjih dana ne treba odbaciti, već umjesto toga pojačati prisutnost NATO snaga u regiji.
'Prijetnja Litvi, posebice s obzirom na to da su Litvanci uveli sankcije na rusku robu Kalinjingradu, svakako je razlog za zabrinutost. Realnost je takva da je Rusija trenutno potpuno fiksirana na Ukrajinu, ali to ne znači da nema prijetnje i za ostale. Jedini odgovor je pojačanje', kazao je.
Što se tiče posljedica ruskog blokiranja Suwałki jaza, Shirreff ne vidi ništa dobro za Bilasa i njegove susjede. 'Iskreno, ne mislim da ima ikakve šanse da bi NATO mogao povratiti baltičke države bez pokretanja operacija većih od onih Dana D', kaže on.