Finska i Švedska trebaju se pripremiti za povećan broj ruskih špijunskih operacija, kibernetičkih napada i pokušaja utjecaja na zastupnike u tjednima koji dolaze jer tada odlučuju hoće li pristupiti NATO-u, kazali su u srijedu čelni ljudi nordijskih obavještajnih agencija.
Dvije su zemlje neutralne, a upravo ih je ruska invazija primorala da preispitaju svoj status neutralnosti. Očekuje se da će u obje u svibnju obznaniti odluku o tome jesu li spremne ući u Sjevernoatlantski savez.
Šveđani i Finci, napose donositelji odluka, moraju biti oprezniji i pratiti ruske pokušaje utjecaja na politiku i percepciju, rekao je prvi čovjek finske sigurnosno-obavještajne zajednice na zajedničkoj konferenciji za novinare s kolegama iz Švedske i Norveške.
Ruski prostor djelovanja "trenutačno je ograničen jer je spremnost Finaca na suradnju s ruskim diplomatima sada vrlo niska", rekao je Antti Pelttari.
Švedske sigurnosne službe već se nekoliko godina pripremaju za ruske prijetnje gospodarskim interesima i donositeljima odluka, rekla je čelnica te službe Charlotte von Essen.
"Ruski pokušaji utjecaja mogu biti u različitim oblicima i mogu se dogoditi istodobno", rekla je.
Šefovi obavještajnih zajednica triju nordijskih zemalja najavili su da će tijesno surađivati na području sigurnosti.
Norveška je odavno članica NATO-a.
Rusija godinama upozorava da je širenje NATO-a na istok izravno ugrožavanje ruske nacionalne sigurnosti i upravo je ambiciju Ukrajine da postane članica NATO-a Moskva navela kao razlog svojih vojnih operacija u Ukrajini koju ona naziva "posebnom vojnom operacijom".
Rusija s Finskom dijeli 1300 km dugu granicu i zaprijetila je da će rasporediti svoje nuklearno oružje i hipersonične rakete u baltičkoj enklavi Kalinjingradu ako Finska i Švedska odluče pristupiti NATO-u.