Ne želimo ratovati beskonačno, ali nećemo odustati od svojih ciljeva. Žalimo završiti rat što prije, ali prema našim uvjetima, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin prvoga dana 2024. godine tijekom posjeta ranjenim ruskim vojnicima u bolnici Višnjevski u Moskvi (svi koji su bili s njim morali su nositi maske).
- Nećemo odustati od naših pozicija. Vi ste se borili, tamo ste ranjeni. Čemu onda sve to? Hoćemo li se predati ili što? Oni koji su do jučer govorili da treba nanijeti strateški poraz Rusiji, sada već traže izlaz kako brzo okončali sukob. I mi želimo okončati sukob, i to što je brže moguće, ali samo prema našim uvjetima", ponovio je Putin liječnicima i ranjenicima, a prenijeli svi tamošnji mediji.
Izjavio je da je strateška inicijativa sada u rukama Moskve i da ruska vojska jača, premda nema značajnijih uspjeha ni pomaka na bojištu. No, Putin je uvjeren da se "protivnik iscrpio" te da Rusija ima oružje "kakvo nema niti jedna vojska na svijetu". Putin je ponovno iznio optužbe na račun zapadnih zemalja koje žele "nanijeti strateški poraz Rusiji".
- Nije da oni pomažu našem neprijatelju. Oni su naši neprijatelji - ustvrdio je Putin.
No, bez obzira na to što Putin kaže da "Rusija preuzima inicijativu", evidentno je da je rat ušao u pozicijsku ili pat-fazu i niti jedna strana trenutačno nema snage krenuti u "odlučujući" napad. Ni Rusi, ni Ukrajinci, piše BBC, nemaju snage izvesti "ključnu" operaciju, a da na nju ne utroše nerazumno velike resurse: opremu, streljivo i što je najvažnije - ljudstvo. Zbog te ratne pat-pozicije Moskva se, kako pišu čak i neki ruski vojni analitičari, odlučila na taktiku "iscrpljivanja" Ukrajine, smatrajući da Rusija ima više resursa - od ljudskih do ekonomskih, vojnih i političkih - te da bi tako natjerali Ukrajinu da poklekne.
Ruski analitičari u režimskim medijima navode da je Ukrajina na rubu izdržljivosti, da im nedostaje vojnika i streljiva, pogotovo artiljerijskog. Zlurado govore da bi mogla "presahnuti" zapadna pomoć, a tu jako puno toga zapinje (podsjetimo na to da republikanci u Kongresu SAD-a i Mađarska u EU stalno podmeću klipove), te smatraju da bi se zbog toga ukrajinska obrana mogla urušiti. To su ipak više ruske želje, nego stvarnost. Kako je početkom prosinca pisao New York Times, Ukrajina i SAD razvijaju strategiju čiji je glavni cilj zadržati teritorije pod kontrolom ukrajinskih oružanih snaga, a i iz Berlina je poručeno da će im "pomoći toliko da ne izgube rat". No, u zapovjedništvu ukrajinske vojske su svjesni problema koji će nastati tijekom očito dugotrajnog pozicijskog rata na koji se i Rusija priprema.
U Kijevu pak, umjesto pripreme nove proljetne "protuofenzive", odlučili su se na nešto što bi se moglo nazvati "strateškom obranom". Podsjetimo, general Valerij Zalužni je nedavno izjavio da Ukrajina može vratiti svoja okupirana područja "samo vojnom silom". Međutim, i on sam priznaje da je rat dobio pozicijski karakter, a mnogi komentatori navode da je, trenutačno, za Ukrajinu najvažnije da ne izgubi još više svoje teritorije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je u nedavnom intervjuu za britanski list Economist da će prioriteti u 2024. godini biti "izolacija Krima" i borbe na Crnom moru, a na kopnu će zadatak biti obraniti Harkiv, Herson, Zaporižju i Mikolajiv, što i jest "strateška obrana". Potrebu za "strateškom obranom" iznio je, uoči Nove godine, u intervjuu za BBC bivši vrhovni zapovjednik oružanih snaga Ukrajine Viktor Muženko. Prema njegovim riječima, Kijev ima "potencijalnu šansu poraziti okupacijske snage na teritoriju Ukrajine" ako uspije stručno i meritorno "razviti i provesti takvu strategiju". Naime, pat-pozicija ne smije dugo trajati budući da "borba na iscrpljivanje" u konačnici više ide naruku Rusiji, iako je to i za Putina riskantna igra jer se predviđa zadovoljavajući rast vojne proizvodnje, dok će se inflacija i nestabilnost rublja osjetiti tijekom godine. Osim toga, u tamošnjoj se javnosti očituje određeni "zamor" ratom i sve se češće postavlja pitanje zašto to tako dugo traje.
Prema riječima zapovjednika ukrajinske vojske, generala Valerija Zalužnog, glavni je prioritet zrakoplovstvo, koje će omogućiti postizanje ako ne nadmoći u zraku, a onda barem pariteta. Stoga se i prema tim riječima Zelenskog može zaključiti da Ukrajinci nestrpljivo čekaju američke zrakoplove F-16 koji bi polako trebali početi stizati, čime bi Ukrajina nadomjestila rusku prednost u zraku. Ukrajina želi što više raketa i dronova, ali najviše joj nedostaje vojnika. Prema rezultatima nekih analiza, Ukrajini bi u 2024. godini trebalo još najmanje pola milijuna vojnika, a i ruski vojni analitičari kažu da će Putin odmah nakon pobjede na predsjedničkim izborima u ožujku krenuti po novo "meso". Ruskoj vojsci, piše Komersant, treba najmanje isto toliko vojnika jer se osjeća nezadovoljstvo (majke i supruge su održale nekoliko prosvjeda) zbog vrlo spore demobilizacije onih koji su već predugo na bojištu.
Ukrajinski predsjednik Zelenski za Economist je rekao kako nitko ne zna kada bi rat mogao završiti i koliko će još trajati te da je svako predviđanje nezahvalno.