Ključni događaji:
- 390. je dan rata u Ukrajini
- Rusija: Podignuli smo Su-35 zbog američkih bombardera
- Razgovor Xija i Putina trajao 4 i pol sata
- Kremlj prijeti raskidom ugovora o žitu
- U Bruxellesu usvojen paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 2 milijarde eura
- Kijev: Kina treba pritisnuti Rusiju da prekine rat u Ukrajini
- Ukrajinski protunapad kod Ivanivke
Rusija: Američki strateški bombarderi letjeli prema granici, podigli smo Su-35
Rusko ministarstvo obrane kaže da je ruski borbeni zrakoplov Su-35 poletio u ponedjeljak iznad Baltičkog mora, nakon što su dva američka strateška bombardera letjela u smjeru ruske granice, ali se vratio u bazu nakon što su se bombarderi udaljili.
Do ovoga je došlo nakon pada američkog drona u Crno more 14. ožujka nakon što su ga presreli ruski zrakoplovi u prvom poznatom izravnom vojnom sukobu između Rusije i Sjedinjenih Država otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači prošle godine.
"Dvadesetog ožujka radarski objekti snaga protuzračne obrane Zapadnog vojnog okruga na dužnosti iznad Baltičkog mora otkrili su dva zračna cilja koja su letjela u smjeru državne granice Ruske Federacije", objavilo je ministarstvo u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
U priopćenju se navodi da su mete bili strateški bombarderi američkog zrakoplovstva B52H.
Rečeno je da je borbeni zrakoplov Su-35 podignut u zrak kako bi spriječio povredu granice te da se "nakon što se strani vojni zrakoplov udaljio od državne granice Ruske Federacije, ruski lovac vratio u svoju bazičnu zračnu luku".
Ministarstvo je dodalo da je let Su-35 bio strogo u skladu s međunarodnim pravilima korištenja zračnog prostora.
"Nije dopuštena povreda državne granice Ruske Federacije", rečeno je.
Ukrajinci: Misteriozna eksplozija na Krimu, uništeni ruski projektili
U misteriznoj eksploziji uništeni su ruski projektili na Krimu, objavila je ukrajinska obavještajna služba.
Ukrajinska vojna obavještajna služba tvrdi da su eksploziji uništene ruske krstareće rakete Kalibr u trenucima transporta željeznicom u Džankoj.
"Misterioznim ‘praskom‘ nastavljen je proces demilitarizacije Rusije i pripreme ukrajinskog poluotoka Krim za deokupaciju", naveli su dužnosnici na Telegramu.
Eksplozija prošlog listopada izazvala je veliku štetu na mostu koji povezuje Krim s ruskim kopnom, što je jedno od najvećih vojnih poniženja s kojima se suočio ruski vođa Vladimir Putin otkako je naredio invaziju na Ukrajinu.
Xi Napustio Kremlj, razgovori se nastavljaju u utorak
Nakon sastanka od 4 i pol sata i večere, kineski predsjenik Xi Jinping napustio je Kremlj. "Kineski vođa napustio je Kremlj", objavila je novinska agencija TASS, opisujući sastanak Xija i ruskog predsjednika Vladimira Putina kao neslužbeni.
TASS navodi kako je Putin izašao na ulicu ispratiti kineskog kolegu, dodajući da su kratko popričali u Xijevom automobilu i rukovali se na rastanku.
"U utorak će se čelnici ponovno sastati", navodi TASS.
Razgovor između Putina i Xija trajali 4 i pol sata
Završeni su današnji razgovori ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, objavili su ruski državni mediji. Razgovori su trajali četiri i pol sata, izvijestila je državna novinska agencija Ria.
Kremlj je ranije priopćio da su se razgovori nastavili i nakon gotovo četiri sata, izvijestile su ruske novinske agencije.
Norveška Ukrajini isporučila 8 tenkova Leopard 2
Norveška poslala Kijevu osam tenkova Leopard 2, a potpukovnik Lars Jensen, zapovjednik norveškog oklopnog bataljuna je izjavio da će donacija tih tenkova UKrajincima "biti odlučujuća za njihovu sposobnost provođenja ofenzivnih operacija i ponovnog preuzimanja teritorija koje je okupirala Rusija".
Premijer Jonas Gahr Stoere najavio je u veljači da će Norveška poslati osam tenkova Leopard 2 i drugu opremu u Ukrajinu.
Norveška, koja dijeli granicu s Rusijom na Arktiku, objavila je u to vrijeme da će također poslati četiri tenka posebne namjene iz svojih zaliha oklopne inženjerije te polagače mostova, ovisno o tome što Ukrajini najviše treba.
Blinken: ‘Svijet se ne smije zavarati Xijevim mirovnim prijedlogom‘
Američki državni tajnik, Antony Blinken izrazio je skepticizam prema kineskim "mirovnim" prijedlozima za okončanje ukrajinskog sukoba, upozoravajući da bi oni mogli biti "taktika odugovlačenja" za pomoć ruskim snagama na terenu u Ukrajini.
"Svijet se ne bi trebao zavarati nikakvim taktičkim potezom Rusije, uz potporu Kine ili bilo koje druge zemlje, da zamrzne rat pod vlastitim uvjetima", rekao je Blinken novinarima tijekom briefinga.
Posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga Rusiji nakon naloga Međunarodnog kaznenog suda za Vladimira Putina sugerirao kako Peking ne misli da Kremlj treba smatrati odgovornim za zločine u Ukrajini, dodao je Blinken.
Posjet Xija Putinu Kijev promatra oprezno i čeka što će biti
Vlada u Kijevu ima oprezan pristup posjetu kineskog predsjednika Xija Jinpinga Moskvi. U Kijevu nije bilo ljutite reakcije, osude ili kritike upućene kineskom čelniku jer je ruskom predsjedniku Vladimiriru Putinu pružio takav diplomatski poticaj.
Umjesto toga, ukrajinski politički čelnici javno su ponovili zajednički stav koji dijele s Pekingom, a to je važnost poštivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemalja, što je prva stavka kineskog prijedloga u 12 točaka kojim se traži političko rješenje rata, prenosi BBC.
Privatno, Kijev je nastavio lobirati za sastanak - ili barem telefonski razgovor - između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Xija.
Ukrajinci strahuju da bi kineska potpora Rusiji - trenutačno financijska, gospodarska i tehnološka - mogla postati vojna i potencijalno uključivati topničke granate.
SAD šalje dodatnu vojnu pomoć Ukrajini od 350 milijuna dolara
SAD će Kijevu poslati dodatnih 350 milijuna dolara u oružju i opremi. Najnoviji paket pomoći uključuje veliku količinu raznih vrsta streljiva, kao što su rakete za moćni topnički HIMARS i niz kamiona cisterni za gorivo te riječnih plovila.
Također, paket pomoći uključuje borbena vozila pješaštva Bradley, brze proturadijacijske rakete (projektili dizajnirani za otkrivanje i ciljanje neprijateljskih izvora radio emisije - obično su dizajnirani za korištenje protiv neprijateljskih radara) te protutenkovsko oružje.
Objavljujući ovu vijest, državni tajnik Antony Blinken rekao je da bi Rusija sama mogla okončati svoj rat danas. "Sve dok Rusija to ne učini, mi ćemo biti ujedinjeni s Ukrajinom koliko god bude potrebno".
SAD je do sada uputio više od 32,5 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini otkako je Rusija izvršila invaziju na tu zemlju krajem veljače 2022.
Xi: Rusija i Kina dijele slične ciljeve, možemo raditi zajedno na njima
Kina i Rusija "dijele slične ciljeve", rekao je kineski predsjednik Xi Jinping na sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Istina je da obje naše zemlje dijele iste ili neke slične ciljeve. Uložili smo napore za prosperitet naših zemalja... možemo surađivati i raditi zajedno kako bismo postigli naše ciljeve", rekao je Xi.
"Jako sam sretan što mogu ponovno posjetiti Rusiju, na vaš poziv. I što je Rusija prva zemlja koju sam posjetio nakon ponovnog izbora za predsjednika Kine", rekao je Xi Putinu.
Rusija: ‘Ukinite dio sankcija ili raskidamo sporazum o žitu‘
Rusija neće ponovno obnoviti sporazum o sigurnom izvozu žitarica preko Crnog mora, osim ako Zapad ne ukine neke od svojih sankcija, objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Kremlj želi da se deblokiraju zalihe poljoprivrednih strojeva, strana imovina i računi poljoprivrednih tvrtki te da se ruskoj državnoj poljoprivrednoj banci Rosselhozbank pomnovno omogući pristup sustavu plaćanja SWIFT.
Ugovor o žitu obnovljen je u subotu i istječe 18. svibnja. Neke zemlje Bliskog istoka i Afrike posebno se oslanjaju na uvoz žitarica iz Ukrajine, a rat u Ukrajini pogoršava sigurnost opskrbe hranom sada već na razini krize.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da trenutačno crnomorski sporazum nepravedno daje prioritet "dobro hranjenim europskim tržištima" umjesto afričkim zemljama.
Rekao je da bi Moskva, ako se ugovor ne obnovi, mogla besplatno isporučivati žito "afričkim zemljama koje su posebno potrebne", ne navodeći detalje.
Počeli razgovori Putina i Xija
Započeo je sastanak kineskog čelnika Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Kremlju.
Danas bi trebao biti održan neformalni ručak na kojemu će se državnici baviti aktualnim temama. Službeni razgovori bit će održani sutra, kako su ranije najavili ruski mediji.
Putin je rekao Xiju da pozdravlja prijedlog Pekinga da se okonča ‘akutna kriza‘ u Ukrajini i da na kineski mirovni plan gleda s poštovanjem.
- Uvijek smo spremni za pregovore i razgovarat ćemo o svim tim pitanjima, uključujući vaše prijedloge, rekao je Putin.
Također je poručio da je Rusija ‘pomalo zavidna‘ na brzom razvoju Kine u zadnjem desetljeću i duže.
Prema riječima Maxa Seddona, dopisnika Financial Timesa iz Moskve, Xi je tijekom razgovora izjavio da se nada da će Putin pobijediti na predsjedničkim izborima iduće godine, što predstavlja svojevrsnu potvrdu, o kojoj je Kremlj dosad odbijao govoriti, da će se Putin kandidirati.
Kako prenosi Reuters, predsjednik Xi je u obraćanju u Kremlju rekao da je "siguran" da će ruski narod podržati Putina na predsjedničkim izborima sljedeće godine.
- Znam da će sljedeće godine u vašoj zemlji biti novi predsjednički izbori. Zahvaljujući vašem snažnom vodstvu, Rusija je posljednjih godina ostvarila napredak u prosperitetu zemlje. Siguran sam da će ruski narod snažno podržati vaše napore, rekao je.
Reuters napominje da je Xi nazvao Putina svojim "dragim prijateljem", te da je ruski čelnik upotrijebio isti izraz za svog gosta.
Isporuka streljiva Kijevu kreće odmah - iz vlastitih zaliha zemalja EU-a
Stižu detalji dogovora postignutog u Bruxellesu o isporuci streljiva Ukrajini.
Članice Europske unije u idućih 12 mjeseci planiraju opskrbiti Ukrajinu s milijun komada topničkog streljiva. Zemlje bi trebale odmah početi s isporukom streljiva u Ukrajinu iz postojećih vlastitih zaliha. Usto bi članice EU-a u idućih šest mjeseci trebale zajednički nabaviti više granata kalibra 155 mm da bi dugoročno pomogle Ukrajini.
Za isporuku streljiva članice bi trebale dobiti djelomičnu naknadu putem EU fonda koji je proteklih mjeseci poslužio za financiranje pošiljki oružja Kijevu.
Prema postojećim planovima predviđeno je da će za slanje streljiva Kijevu na raspolaganju biti ukupno dvije milijarde eura.
Sporazum je sklopljen zbog bojazni da bi Ukrajini relativno skoro mogla nedostajati znatna količina važnih vrsta streljiva.
Ministri vanjskih poslova EU-a odobrili su trofazni akcijski plan čija je svrha opskrbiti ukrajinske snage s najmanje milijun granata od 155 mm i popuniti strateške zalihe zemalja EU-a, od kojih su neke gotovo u potpunosti iscrpljene, rekli su predstavnici pet izaslanstava.
Dogovor je pozdravio šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba, koji je na sastanku sudjelovao putem videokonferencije.
"Više topničkog streljiva za Ukrajinu što je prije moguće. To je bila glavna tema rasprave na današnjem Vijeću za vanjske poslove EU-a", tvitao je Kuleba, dodavši da će taj sporazum "osnažiti mogućnosti ukrajinskih vojnih snaga na bojnom polju".
Sporazum, koji će čelnicima EU-a biti predstavljen na samitu u četvrtak i petak, odgovor je na hitan apel koji je 9. ožujka uputio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Milijarda eura iskoristit će se kao naknada državama članicama za streljivo koje će se preuzeti iz njihovih skladišta po cijeni od 1000 do 1300 eura po granati. Neke danas stoje i 4000 eura, pojašnjeno je, uz napomenu da cijene rastu.
Ugovor predviđa isporuku do 31. svibnja.
Druga milijarda će se upotrijebiti za zajedničku nabavu granata od 155 mm namijenjenih Ukrajini. Zaključenje ugovora zakazano je za rujan s ciljem smanjenja vremena isporuke na 6 do 8 mjeseci.
Cilj trećeg dijela plana je povećati proizvodni kapaciteti desetak tvrtki EU-a u kojima se proizvodi oružje da bi se "popunile zalihe zemalja EU-a i nastavila opskrba ukrajinskih snaga".
Dvije milijarde eura bit će povučene iz European Peace Facility (EPF) izvanproračunskog financijskog instrumenta Europske unije koji unapređuje sposobnost EU-a da djeluje kao globalni pružatelj sigurnosti.
Postignut je i načelni dogovor o izdvajanju dodatnih sredstava u iznosu od 3,5 milijarde eura za dopunu Facilityja, precizirali su diplomati.
Kijev: Kina treba pritisnuti Rusiju da prekine rat u Ukrajini
Kijev očekuje da Kina iskoristi svoj utjecaj na Rusiju kako bi okončala rat u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko.
"Ukrajina pozorno prati posjet kineskog predsjednika Rusiji", rekao je Nikolenko Reutersu nedugo nakon što je kineski čelnik Xi Jinping stigao u Moskvu na razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Očekujemo od Pekinga da iskoristi svoj utjecaj na Moskvu kako bi ona okončala svoj agresivni rat protiv Ukrajine", dodao je.
Očekuje se da će inzistirati na ulozi Pekinga kao potencijalnog mirotvorca u sukobu nakon što je ranije Peking objavio plan s 12 točaka za okončanje rata.
Kijev kaže da bilo kakav mir morao uključivati potpuno povlačenje ruskih postrojbi i poštivanje ukrajinskog teritorijalnog integriteta.
"Spremni smo uključiti se u intenzivniji dijalog s Kinom kako bismo obnovili mir u Ukrajini u skladu s načelima sadržanima u Povelji UN-a i najnovijoj rezoluciji Opće skupštine UN-a o tom pitanju", kazao je Nikolenko.
Postignut dogovor u Bruxellesu vrijedan 2 milijarde eura
Ministri vanjskih poslova EU-a dogovorili su plan vrijedan 2 milijarde eura za obnovu vojnih zaliha i zajedničku kupnju topničkih granata za Ukrajinu, izvijestio je AFP pozivajući se na diplomatske izbore.
Ministri vanjskih poslova i obrane koji su se sastali u Bruxellesu dogovorili su višestruku inicijativu koja ima za cilj opskrbu Ukrajine milijunom granata u idućoj godiini i obnavljanje vlastitih zaliha.
Kijev je ranije poručio Zapadu da želi 350.000 granata mjesečno kako bi pomogao svojim trupama da uspore rusku ofenzivu i omoguće pokretanje novih protuofenziva tijekom godine.
Vijest je potvrdio i estonski ministar obane Hanno Pevkur.
- Postigli smo dogovor da se Ukrajini pošalje milijun granata kalibra 155 mm, rekao je.
Granate će biti poslane u roku od 12 mjeseci, dodajući da ima još ‘puno, puno detalja‘ koje treba dogovoriti.
- Najvažnije je da smo postigli dogovor i to mi ukazuje na jednu stvar: gdje ima volje, ima i načina.
Putin: Zapad nije uspio uništiti rusko gospodarstvo
Ruski čelnik Vladimir Putin izjavio je na proširenom sastanku ministarstva unutarnjih poslova da nisu uspjeli sustavi pokušaji Zapada da uništi rusko gospodarstvo.
- Ništa nije uspjelo, ništa neće uspjeti, ali ni u kojemu slučaju se ne možemo umiriti, rekao je šef države.
Prema njegovim riječima, sve što Zapad čini protiv Rusije je osmišljeno da bi polučilo brze rezultate, ali i u srednjoročnom razdoblju.
- Zbog toga imamo probleme s nabavkom, primjerice, komponenata u proizvodnji visoke tehnologije. Sve je to tamo, mi to vidimo. Mislim da ni ovdje neće uspjeti, rekao je Putin, potvrdivši da su rusko gospodarstvo i poslovanje suočeni s mnogim izazovima pod sankcija.
- Ima tu minusa, ali ima i ogromnih pluseva za gospodarstvo, baš ogromnih. Sada su naše tvrtke, one koje organiziraju proizvodnju, prisiljeni na nabavu unutar zemlje, rekao je.
Rusija otvara kaznenu istragu protiv Međunarodnog kaznenog suda
Rusija je otvorila kazneni postupak protiv tužitelja i sudaca Međunarodnog kaznenog suda koji su izdali nalog za uhićenje Vladimira Putina, priopćio je ruski Istražni odbor.
Podsjetimo, ICC je prošloga tjedna optužio Putina za otmicu djece iz Ukrajine.
U priopćenju, sud navodi da je ruski predsjednik odgovoran za za nezakonite deportacije djece i nezakonito premještanje ljudi s teritorija Ukrajine u Rusku Federaciju.
Moskva opetovano niječe da ruske snage čine zločine u Ukrajini.
Poruka Zelenskog u povodu posjeta Xija Moskvi
Ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski oglasio se na Telegramu u povodu posjeta Xija Jinpinga Moskvi.
- Kada se ukrajinski narod obrani, kada se u našoj zemlji bude poštivala Povelja UN-a i snaga pravda, to će jamčiti mir i za mnoge druge dijelove svijeta, poručio je.
Xija u Moskvi dočekao zamjenik premijera, kineski čelnik dao prvu izjavu
Kineskog predsjednika Xija Jinpinga u zračnoj luci Vnukovo dočekao je zamjenik ruskog premijera Dmitrij Černišenko.
Po dolasku u Moskvu poručio je da su Kina i Rusija ‘dobri susjedi i pouzdani partneri‘, piše Tass.
Prema njegovim riječima, Peking je spreman, zajedno s Moskvom, ‘čuvati svjetski poredak utemeljen na međunarodnom pravu‘.
Xi Jingping sletio u Moskvu
Zrakoplov s kineskim čelnikom Xi Jingpingom sletio je u moskovsku luku Vnukovo-2, javlja ruska Gazeta.
Njegov let je putem aplikacije Flightradara24 pratilo oko 100.000 ljudi.
Ruski mediji iznijeli su nekoliko detalja vezano za posjet kineskog čelnika Xi Jinpinga Moskvi.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da će Putinov sastanak s Xijem početi oko 16.30 sati po moskovskom vremenu. Kako je rekao, dvojica državnika će iza zatvorenih vrata voditi neformalne, ali vrlo važne razgovore. Putin će "iz prve ruke" Xi Jinpingu objasniti stav Moskve o Ukrajini, rekao je Peskov.
- Na ovaj ili onaj način, Putin i Jinping dotaknut će se tema koje se spominju u mirovnom planu Pekinga, rekao je Peskov.
Danas će Putin i Xi održati ‘neslužbeni ručak‘, a glavni razgovori su na rasporedu u utorak.
Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij V. Ušakov rekao je prošloga tjedna da se posjet naziva ‘državnim‘ kako bi se naglasila važnost dolaska kineskog čelnika u Rusiu.
Tass je objavio snimku autobusa i minibuseva u zračnoj luci Vnukovo-2 kako očekuju dolazak kineskog čelnika i njegove delegacije.
Kineska diplomacija: ICC mora zauzeti pravedan stav o Putinu
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u ponedjeljak da bi Međunarodni kazneni sud (ICC) morao zauzeti ‘pravedan stav‘ o ‘izbjegne politizaciju i dvostruke standarde‘, odgovarajući na pitanje o odluci ICC-a da izda nalog za uhićenje ruskog čelnika Vladimira Putina.
- Međunarodni kazneni sud trebao bi zastupati objektivan i nepristran stav, poštivati pravosudni imunitet koji uživa šef države u skladu s međunarodnim pravom, izvršavati svoje funkcije i ovlasti razborito prema zakonu, tumačiti i primjenjivati međunarodno pravo u dobroj vjeri i izbjegavati politizaciju i dvostruke standarde, rekao je.
Kina će nastaviti preuzimati objektivnu i pravednu ulogu u ukrajinskoj krizi i igrati konstruktivnu ulogu u mirovnim pregovorima, rekao je glasnogovornik Wang Wenbin, prenosi Reuters, medijima na redovitom briefingu za novinare.
Kineski čelnik Xi Jinping trebao bi doći u Moskvu tijekom dana, kao prvi svjetski čelnik koji će se sastati s Putinom otkako je izdan nalog za uhićenjem ruskog predsjednika.
Britanski obavještajci: Avdiivka bi mogla biti novi Bahmut
Prema najnovijem britanskom obavještajnoj izvješću, Rusija sve više ugrožava ukrajinske linije opskrbe do prve crte bojišnice.
Ruske snage opkolile su ukrajinske vojnike u Bahmutu i ostavile malo prostora za transport opreme, navode britanski obavještajci.
Dodaje se bi se žestoka, iscrpljujuća bitka koja se vodi oko Bahmuta mogla ponoviti u Avdiivki, gradu na jugu.
Rusija je sve više napredovala u blizini Avdiivke, uglavnom zahvaljujući naporima lokalnog stanovništva koje poznaje teren.
- Prostrani kompleks tvornice koksa Avdiivka vjerojatno će se smatrati ključnim terenom za obranu kako borbe budu napredovale, pišu na Twitteru.
- Taktički je situacija slična onoj u većem Bahmutu, tvrde.
Američki dužnosnik: Posjet Xija neće imati drastičan utjecaj na tijek rata
Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je da bi bilo koji prijedlog koji iznese Peking bio ‘jednostran i odražavao bi sam rusku perspektivu".
Bilo kakvo proglašenje primirja bila bi zapravo ratifikacija ruske okupacije, rekao je.
- Rusija bi bila slobodna upotrijebiti primirje kako bi samo dodatno učvrstila svoje položaje u Ukrajini te kako bi obnovila i osvježila svoje snage s ciljem nove ofenzive na Ukrajinu i to u bilo kojem trenutku, rekao je.
Brian Hart, stručnjak pri CSIS-u (Centar za strateške i međunarodne studije), ocijenio je da Xijev posjet vjerojatno neće imati drastičan utjecaj na tijek rata u Ukrajini.
- Čini se da ni Moskva ni Kijev nisu spremni učiniti ustupke potrebne da se rat okonča, a to nije nešto što Peking može suštinski promijeniti, rekao je.
Xi je prvi svjetski čelnik u Moskvi od izdavanja uhidbenog naloga ICC-a
Ruski predsjednik Vladimir Putin očekuje da će kineski predsjednik Xi Jinping pokazati solidarnost protiv zapadne hegemonije kad stigne u Moskvu u ponedjeljak, dok će Xi predstaviti Kinu kao svjetskog mirotvorca s namjerom posredovanja u okončanju ukrajinskog rata.
Xi će biti prvi svjetski čelnik koji će se rukovati s Putinom nakon što je Međunarodni kazneni sud (ICC) objavio uhidbeni nalog za ruskog čelnika u petak zbog deportacije ukrajinske djece u Rusiju od početka rata. Moskva te optužbe odbacuje.
Rusija će predstaviti Xijev posjet - prvi nakon što je ovaj mjesec osigurao treći predsjednički mandat bez presedana - kao dokaz da ima moćnog prijatelja spremnog stati uz njega protiv neprijateljskog zapada koji, kako tvrdi, nastoji izolirati zemlju i poraziti je.
Za Xija posjet će biti diplomatski hod po žici, s tim da će Kina iznijeti prijedlog u 12 točaka za rješavanje ukrajinske krize, u isto vrijeme jačajući veze sa svojim saveznicima.
U članku objavljenom na početku njegova posjeta Moskvi, Xi je rekao da kineski prijedlog, objavljen prošli mjesec, odražava globalna stajališta i nastoji neutralizirati posljedice, no priznaje da rješenja nisu laka.
ISW: Bivši agent FSB-a iznio 12 točaka zbog kojih Rusija može izgubiti rat
Ruska proljetna ofenziva je propala prije nego što je dosegnula kulminaciju, tvrde vojni analitičari.
Ruske snage, ojačane s 300.000 vojnika od rujna, ostvarile su samo djelomični uspjeh duž fronte u Bahmutu, te na bojištu u Vuhledaru i Avdiivki, tvrdi Institut za proučavanje rata (ISW).
- Ako 300.000 ruskih vojnika nije dalo Rusiji odlučujuću prednost u Ukrajini, vrlo je malo vjerojatno da će angažiranje dodatnih snaga u idućim valovima mobilizacije imati drugačiji učinak u ovoj godini, navodi se u najnovijoj analizi.
Tvrde da mogućnost ukrajinske protuofenzive u blizini Bahmuta ili u južnoj Ukrajini izaziva sve veću zabrinutost u Rusiji.
Zadnjih tjedana usporio je tempo ruskih ofenzivnih operacija na raznim bojišnicama. Ukrajinski dužnosnici naznačili su da značajni ruski gubici u blizini Vuhledara oziljno sputavanju sposobnost ruskih snaga da provedu daljnje ofenzivne operacije u Doneckoj regiji.
Institut također analizira komentare bivšeg ruskog časnika i agenta FSB-a Igora Girkina koji je ukazao na vjerojatnost produbljivanja trvenja u najvišim razinama ruskog vojnog vodstva.
U sarkastičnom eseju od 12 točaka o tome kako Rusija može izgubiti rat, GIrkin je primijetio da je činjenica da ne dolazi do smjene u vrhu države, obavještajnih službi i oružanih snaga, koje su već pokazale očitu nesposobnost, siguran način da se izgubi rat.
Girkin je pozvao na promjene u vodstvu ruskog ministarstva obrane i Glavnog stožera, vanjske obavještajne službe, ministarstva vanjskih posolova, među političkim savjetnicima i vojnoj industriji.
Pritom nije spomenuo širu organizaciju FSB-a i direktora Aleksandra Bortnikova što sugerira da ih Girkin drugačije promatra od ruske vojske i obavještajnog i sigurnosnog aparata.
Njegovi komentari mogu ukazivati na činjenicu da postoje značajne napetosti između ruskog vojnog zapovjedništva i FSB-a, kao i unutar samog FSB-a.
Medvedev: ‘Posljedice će biti monstruozne‘
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da će odluka Međunarodnog kaznenog suda o izdavanju naloga za uhićenjem Vladimira Putina imati ozbiljne posljedice po međunarodno pravo.
U objavi na Telegramu Medvedev je napisao:
- Odlučili su suditi predsjedniku nuklearne sile koja ne sudjeluje u Međunarodnom kaznenom sudu na istim osnovama kao Sjedinjene Države i druge zemlje. Posljedice po međunarodno pravo bit će monstruozne.
Uspješan protunapad u blizini Bahmuta
Ukrajinske snage izvele su uspješan protunapad jugozapadno od Ivanivke, šest kilometara zapadno od Bahmuta, pokazale su snimke objavljene 19. ožujka. Time su Ukrajinci potisnuli ruske snage dalje od ključne autoceste u tom području, objavio je Institut za proučavanje rata (ISW).
Glasnogovornik istočne skupine ukrajinskih oružanih snaga, Sergij Čerevati, izjavio je kako su Rusi izveli 25 napada u području Bahmuta 19. ožujka, ali tako su si, dodao je, uspjeli osigurati "samo marginalne dobitke".
Putin: ‘Rusija i Kina se bore protiv zajedničkih prijetnji‘
Vladimir Putin u članku za novine People‘s Daily, koje su službeni list vladajuće kineske komunističke partije, rekao je kako se Rusija i Kina bore protiv "zajedničkih prijetnji". Ova tvrdnja objavljena je u trenutku kad ruski predsjednik treba dočekati kineskog kolegu Xi Jinpinga, koji stiže u trodnevni posjet Moskvi. Putin to opisuje kao "značajan događaj koji ponovno potvrđuje posebnu prirodu rusko-kineskog partnerstva".
- Zahvalni smo za uravnotežen stav Kine oko događaja u Ukrajini, kao i za kinesko razumijevanje pozadine i pravih uzroka sukoba. Pozdravljamo spremnost Kine da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju krize - napisao je Putin.
Xi mu je uzvratio uslugu u Rossiiskaji Gazeti, dnevnim novinama Kremlja, tvrdeći kako mirovni plan od 12 točaka, koji je Peking u veljači izradio kako bi se okončao rat u Ukrajini, odražava "jedinstvo stajališta svjetske zajednice".
Posjet kineskog čelnika Moskvi prvi je posjet nekog stranog čelnika otkako je Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina, prenosi Sky News. Podsjetimo, ministri pravosuđa iz više od 40 zemalja, uključujući Britanca Dominica Raaba, u Londonu će podržati istragu o navodnim ratnim zločinima koji uključuju i otmicu djece.
Putin je u članku za People‘s Daily također napisao kako Xi i on imaju "velika očekivanja od predstojećih razgovora".
- Xi Jinping je moj dobar, stari prijatelj s kojim imam najtopliji odnos... Odnosi između Rusije i Kine stalno jačaju i na najvišoj su razini u povijesti dviju zemalja. Postigli smo neviđenu razinu povjerenja u našem političkom dijalogu, a naša strateška suradnja uistinu je sveobuhvatne prirode i označava početak nove ere - napisao je ruski predsjednik.
Xija je u Moskvu pozvao Putin osobno. Njih dvoje sastat će se jedan na jedan u ponedjeljak, nakon čega će uslijediti neformalan ručak, a daljnji razgovori nastavit će se u utorak kad će predsjednici dati izjave medijima.
Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu, Peking pokušava pronaći ravnotežu između poziva na mir i izbjegavanja kritike Rusije. Xijev režim zanijekao je optužbe SAD-a i NATO-a da Kina razmatra opskrbu oružjem kako bi pomogla Rusiji u ilegalnoj invaziji, za koju Putin u svom članku i dalje tvrdi da ju je "potaknuo Zapad".
- Otvoren sam za političko i diplomatsko rješenje ukrajinske krize i pozdravljam nedavne prijedloge kineskog predsjednika o prekidu vatre - napisao je Putin.
- Kineski mirovni plan uključuje poštivanje suvereniteta svih zemalja, ukidanje bilo kakvih sankcija, on je konstruktivan i promiče političko rješenje... Za složene probleme nema jednostavnih rješenja, a prestanak rata osigurao bi stabilnost globalne proizvodnje i lanaca opskrbe. Do rješenja se može doći ako se svi budu rukovodili konceptom zajedničke, sveobuhvatne i održive sigurnosti te ako se dijalog i konzultacije nastave na ravnopravan, razborit i pragmatičan način. Ne postoji univerzalan model vlasti i ne postoji svjetski poredak u kojemu odlučujuća riječ pripada jednoj zemlji - piše Xi u svojem članku.
Kineski i ruski predsjednik također su naglasili važnost gospodarskog partnerstva svojih zemalja. Iako je Rusija od početka rata u veljači 2022. uglavnom odsječena od zapadnih tržišta, Putin je napisao kako trgovina njegove zemlje s Kinom raste, što dodatno jača suverenitet njihovih odnosa".
Xi je pak dodao kako Peking i Moskva žele "sveobuhvatno partnerstvo" koje bi dalo rezultate u svijetu kojemu prijete "djela hegemonije, despotizma i nasilja".
U tekstu za kineski list, objavljenom na internetskoj stranici Kremlja, Putin je napisao da polaže velike nade u posjet svojega "dobroga starog prijatelja" Xija, s kim je prošle godine potpisao "neograničeno" strateško partnerstvo. On također pozdravlja i kinesku spremnost da posreduje.
"Zahvalni smo za uravnotežen stav ... u vezi s događajima u Ukrajini, za razumijevanje njihove pozadine i pravih uzroka. Pozdravljamo kinesku spremnost da ima konstruktivnu ulogu u rješavanju krize", napisao je Putin.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici duboko su skeptični u pogledu kineskih motiva navodeći da je Kina odbila osuditi Rusiju i pružila joj je ekonomski spas dok joj druge zemlje nameću sankcije.
Sjedinjene Države i NATO nedavno su optužili Kinu da razmatra isporuku oružja Rusiji i upozorile ju da to ne čini, a Kina je te optužbe odbacila.