Situacija oko Ukrajine sve je užarenija. Zapad i Rusija jedni druge optužuju za eskalaciju napetosti. Velika Britanija šalje Ukrajini protutenkovsko naoružanje, NATO optužuje Rusiju da priprema vojnu intervenciju, Ukrajina otvara svoja atomska skloništa, a Moskva napada NATO da se igra ratom i sigurnošću Rusije.
Vjačeslav Volodin, šef ruske Dume i najbliži Putinov suradnik, bivši šef njegova kabineta, izjavio je da se "NATO priprema okupirati Ukrajinu". Volodin tvrdi da NATO radi "informativne pripreme" za ulazak u Ukrajinu. "Oni stvaraju histeriju da će Rusija napasti Ukrajinu kako bi zapravo oni izvršili agresiju na tu zemlju", kaže Volodin.
"Reagirat ćemo na svaku provokaciju koja ugrožava našu sigurnost, pa i lokalizirati ugroze na bilo kojoj točki. Osim toga, brinemo se i za sigurnost i stabilnost stanja na granici Savezne Države Rusije i Bjelorusije", rekao je, pak, zamjenik ruskog ministra obrane general Aleksandar Fomin, najavljujući skore zajedničke rusko-bjeloruske manevre "Saveznička odlučnost 2022.".
Iako vojna vježba počinje 10. veljače i trajat će deset dana, u Bjelorusiju već stižu ruske trupe i naoružanje. U vezi s tim, i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je kako "Ukrajina gomila vojne snage uz njihovu granicu" te on smatra kako se time ugrožava sigurnost Bjelorusije. Ističe da se radi o "ukrajinskim nacionalistima" koji su "gori od NATO-a".
Kao što je poznato, neuspjehom su završila sva tri prošlotjedna razgovora Rusa i Zapada oko "jamstava za sigurnost Rusije", ali je britanski ministar obrane Ben Wallace, pomalo neočekivano, pozvao u goste ruskog kolegu Sergeja Šojgua, rekavši, kako prenose ruski mediji, da se "Britanija želi družiti s Rusijom". A uvijek dobro obaviješteni Komersant najavljuje "skori susret ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i Bidenova državnog tajnika Antonyja Blinkena".
Da je situacija sve sličnija nekadašnjim najdrastičnijim hladnoratovskim krizama. kubanskoj i berlinskoj s početka 60-ih godina 20- stoljeća, govore i nagađanja o tome da bi Rusija, kao odgovor na približavanje Ukrajine i nekih drugih država bivšeg SSSR-a NATO-u, poput Gruzije i Moldavije, mogla odgovoriti instaliranjem svojih raketa na Kubi i u Venezueli.
Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov tim je povodom rekao da Rusija intenzivno "razmišlja o svojoj sigurnosti" te da "razmatra mnoge varijante i scenarije". Optužbe padaju s obiju strana, a antikremaljska, odnosno antizapadna histerija zahvatila je i Europu i Rusiju.