Kremlj je u prosincu krenuo s dramatičnim intenziviranjem zračnih napada na Harkiv, drugi po veličini ukrajinski grad. Bilo je to otprilike u vrijeme kada su problemi s prekidom američke vojne pomoći zaokupljati pažnju javnosti i ukazali da se Ukrajina našla u ozbiljnoj opasnosti. Od tada, Harkiv je bio na udaru više balističkih projektila nego u bilo kojem trenutku od početka rata.
Nekoliko sati nakon što je nedavno nova noćna ‘kiša‘ bombi pala na Harkiv, regionalni guverner Oleg Sinehubov stajao je ispred djelomično uništene stambene zgrade, zaključivši da Rusija gađa mjesta gdje ljudi žive s ciljem teroriziranja civila. Bombardiranje je, dodaje, gore nego ikad otkako su snage ruskog predsjednika Vladimira Putina opkolile grad prije dvije godine.
Ruski okupatori su potisnuti od Harkiva u prvoj godini rata, no sada je potpuno jasno da je najnovija strategija za zauzimanje grada jednostavno raznijeti ga i na taj način uništiti otpor. Vladimir Solovjov, glavni proratni propagandist Kremlja, izjavio je tijekom TV emisije prošlog tjedna da "Harkiv treba izbrisati s lica zemlje".
Od veljače je civilno stanovništvo svakodnevno izloženo raketnim napadima, napadima kliznim bombama i bespilotnim letjelicama - koje lete brže i više, a imaju i karbonski premaz na krilima zbog kojeg ih je teže oboriti - a primarne mete su energetska infrastruktura i stambene zgrade. Deseci sela u regiji, koja graniči s Rusijom, morala su biti evakuirani nakon jakog granatiranja. Kao rezultat toga, 526.000 ljudi, odnosno svaka peta osoba, u Harkivu i njegovoj okolici, smatraju se "interno raseljenim osobama", prema Sinehubovu.
U subotu je osam osoba poginulo, a deset je ozlijeđeno kada su projektili pogodili stambene zgrade i benzinsku postaju na sjeveroistoku grada. Čak 30 dronova Shahed udarilo je u četvrtak ujutro, usmrtivši četiri osobe, od kojih su trojica bili spasioci koji su život izgubili u dvostrukom udaru na stambenu zgradu nakon što stigli u spasilačku misiju.
Poželjna meta
Blizina Harkiva području Donecka i njegov položaj, koja ga čini ključnim čvorištem i središtem željezničke mreže, znači da ima golemu stratešku vrijednost. Smješten 40-ak kilometara od ruske granice, njegovo bi zauzimanje omogućilo Moskvi da opkoli ukrajinske snage u Donbasu, kako piše britanski The Times.
Točne namjere Rusije u ovoj fazi nisu jasne, iako postoje jasni znakovi da se priprema za veliku ljetnu ofenzivu. Ukrajinski izvor, koji poznaje obavještajnu sliku, kaže da Rusija trenutačno obučava šest divizija - otprilike 120.000 vojnika - u istočnom Sibiru. Nezavisni ruski medij Verstka javio je da Kremlj planira mobilizirati 300.000 vojnika za novu ofenzivu na grad u narednim mjesecima, a tu je brojku početkom mjeseca spomenuo i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. U Kijevu to smatraju psihološkom vojnom akcijom, osmišljenom da utječe na percepciju i stavove pojedinaca, skupina i stranih vlada.
Ukrajinski predsjednik u subotu je inzistirao na tome da Harkiv "nije u opasnosti", ali je dodao kako Rusi ne skrivaju činjenicu da je grad "poželjna meta". Kontinuirano bombardiranje demonstrira problem sve slabije protuzračne obrane Ukrajine. Kako piše The Economist, ruske snage uništile su neke od sustava protuzračne obrane Patriot koje je Ukrajina koristila za zaštitu gradova poput Harkiva. "Ako nastave udarati svaki dan kao prošlih mjesec dana, mogli bismo ostati bez projektila i naši partneri to znaju", rekao je Zelenski u nedjelju i zamolio saveznike da hitno isporuče potrebne sustave protuzračne obrane. "Tražimo načine da Harkivu pružimo više protuzračne obrane", rekao je, pozivajući sve ukrajinske diplomate i međunarodne pregovarače da traže mogućnosti novih isporuka.
Strahovanja od ruske ljetne ofenzive
Harkivu bi dobro došlo i da napokon dođe do isporuke borbenih zrakoplova F-16 koji bi mogli potisnuti ruske bombardere koji bacaju klizne bombe. I jedno i drugo bitno bi pomoglo gradu i njegovim stanovnicima.
U međuvremenu, rastu strahovi od spomenute ruske ljetne ofenzive na istoku, koja je po mnogima sve izvjesnija. Kirilo Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe (GUR), izjavio je kako očekuje ponovni napad idućeg mjeseca, koji bi bio koncentriran na Časiv Jar i Pokrovsk na bojištu u Donbasu, južno od Harkiva. U intervjuu za njemačku televiziju ARD, situaciju na bojištu opisao je kao "tešku, ali pod kontrolom". Ukrajina bi, dodao je, mogla pokrenuti vlastitu ofenzivu.
Također je ponovno pozvao Njemačku da isporuči krstareće rakete dugog dometa Taurus, što njemački kancelar Olaf Scholz uporno kategorički odbija. "To je izvrsno oružje za gađanje zapovjednih centara i niza vrlo važnih ciljeva".
U Harkivu pronalaženje smještaja za one koji su izgubili svoje domove postaje sve teže, a škole i sveučilišni domovi su pod pritiskom. Nastava se sada uglavnom održava online ili u improviziranim podzemnim učionicama. Mali gradovi i sela oko grada pretvoreni su u središta interno raseljenih osoba, koji pružaju utočište za oko 23.000 raseljenih osoba.
Napad 27. ožujka na Ulicu 23. kolovoza bio je možda ključan trenutak jer je to bio prvi put da je klizna bomba, koja se lansira iz zrakoplova te je nadograđena i može navođena preletjeti desetke kilometara s jezivo razornim učinkom, bačena na grad u Ukrajini, a inače se koriste za napade na ukrajinske snage i položaje na tlu.
Težak zadatak za Moskvu: ‘Prijeti nam novi Alep‘
Napad je uslijedio samo pet dana nakon što je baražni udar projektila uništio gotovo sve kapacitete za proizvodnju električne energije u Harkivu. Nakon toga uslijedilo je više od tjedan dana ruskih udara u kojima su se koristile klizne bombe, projektili i bespilotne letjelice. Došlo je i do zlokobne promjene u taktici s ponovljenim udarcima na istu poziciju. Neki vojni izvori u Kijevu smatraju da je Rusija odlučila od grada napraviti zonu nenastanjivu za civile, ‘sivu zonu‘, kako piše The Economist.
Harkiv je jedan od nekoliko mogućih smjerova za budući ruski napad. To nije najvjerojatniji scenarij, ali se o tome već dosta raspravljalo u ruskim medijima. To bi također moglo ukazivati na informacijsku kampanju Kremlja kako bi se zastrašilo stanovnike Harkiva. Ili bi, pak, to mogao biti signal proratnim krugovima koji traže žešći odgovor na česte ukrajinske napade u regiji Belgorod, koji izazivaju nelagodu i u zapadnim krugovima. U ožujku je Vladimir Putin u govorio o stvaranju "tampon zone" na ukrajinskoj granici.
U svakom slučaju, kako piše Economist, vojna operacija preuzimanja Harkova bila bi težak zadatak za Moskvu. Posljednji put kad su to pokušali, 2022. godine, grad bio puno slabije branjen, pa su ipak spektakularno poraženi. Zauzimanje grada zahtijevalo bi probijanje ukrajinske obrane i njezino okruživanje, za što Rusija sada nije sposobna - bilo bi im potrebno uspostavljanje zračne nadmoći i pobjeda u krvavoj urbanoj borbi.
"Postoje velike šanse da ne bi uspjeli ni u čemu od toga", navodi Andrij Zagorodnjuk, ukrajinski stručnjak i bivši ministar obrane. Neki drugi, pak, smatraju da će Rusi postati još brutalniji kada shvate da ne mogu dobiti ono što žele. "Neće moći zauzeti Harkiv, ali će ga uništiti - možda", kaže Denis Jaroslavski, lokalni poduzetnik koji je postao zapovjednik izviđačkih snaga specijalnih snaga. "Tada bismo mogli govoriti o nečemu poput Alepa (razrušenog grada u Siriji, op.a.)", zaključio je on.