Werner, umirovljeni zidar u dobi od 70-ak godina, doživio je da ga Stasi 80-ih godina privodi na ispitivanje, a sjeća se i da se njegov otac, bivši nacistički vojnik, iz sovjetskog zatvora 50-ih godina vratio zapušten i rastrojen.
No ništa od toga nije utjecalo na njegove očite simpatije prema ruskom imperijalizmu, niti na njegov bijes prema Zapadu. Novinar časopisa Foreign Policy razgovarao je s njim u nekadašnjem Karl Marx Stadtu, današnjem Chemnitzu u istočnoj Njemačkoj. Susreli su se ispred nekadašnjeg sjedišta Stasija, zloglasne istočnonjemačke tajne policije.
- Sadašnja Njemačka je gora od one koju smo imali u vrijeme komunizma, a Amerika je pravo zlo ovoga svijeta, a ne Putin, rekao je u blizini goleme statue Marxa.
- Ponovno ujedinjenje Njemačke koristilo je samo Nijemcima u zapadnoj Njemačkoj, a Njemačka bi nas Sase trebala ostaviti na miru. Neka ostave i Putina na miru, jer je bila puno gora prema Rusiji u Drugom svjetskom ratu, nego što je Putin prema Ukrajini danas, rekao je.
Svakoga ponedjeljka Werner nazoči skupu Slobodnih Sasa, secesionističkog desničarskog monarhističkog pokreta koji nastoji obnoviti kraljevinu Sasku, koja povijesno nikada nije imala veliku težinu izvan vlastitih granica. Postojala je 112 godina, a monarhija je okončana s Prvim svjetskim ratom. Na čudan način Slobodni Sasi pronalaze zajednički jezik s Putinovom Rusijom.
Ruski predsjednik imao je utjecaj na stavove Istočne Njemačke prema Rusiji otkako je stigao u Dresden, prijestolnicu Saske, sredinom 1980-ih kao mladi agent KGB-a.
Njegov prvi zadatak u inozemstvu iznenada je prekinut 5. prosinca 1989. godine, kada su prosvjednici zauzeli sjedište Stasija. Imao je bliski susret s gomilom kada su jurnuli na obližnji ured KGB-a. Njegovi kasniji apeli Crvenoj armiji da pošalje zaštitu i pojačanje naišli su na zid šutnje, što Putin nikada nije zaboravio niti oprostio.
Najpoznatiji citat Vladimira Putina možda je onaj koji je izgovorio u ruskom parlamentu 2005. godine kada je rekao da je raspad SSSR-a bio ‘najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća‘.
Za njega je to bilo osobno poniženje. Godine 1990. s obitelji se vratio u rodni grad Sankt Peterburg (tada Lenjingrad) gdje je morao voziti taksi kako bi preživio, prije nego što je došao do isplativijeg posla, a kasnije do vrha političke vlasti u Rusiji.
Četrdeset godina kasnije njegova politika još uvijek pronalazi plodno tlo u nekadašnjem sovjetskom satelitu gdje pristalice svih političkih smjerova izražavaju simpatije ili podršku njegovoj invaziji na Ukrajinu.
Istraživanje provedeno prošloga listopada sugerira da 40 posto Nijemaca smatra da je NATO isprovocirao Rusiju da napadne Ukrajinu. Ta brojka je veća u pokrajinama koje su bile dio komunističke istočne Njemačke. Među njima je i Saska.
Foreign Policy piše da se Putin osvećuje Zapadu pokušajima da ojača političke kandidate koji prijete destabilizaciji i davanjem podrške lokalnim separatističkim skupinama bez obzira na ideološku pripadnost. Ruske kampanje dezinformiranja povezane su, između ostalog, s izborom Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a, referendumima o neovisnosti Škotske i Katalonije te Brexitom.
U Chemnitzu se čini da je Saska sljedeća na popisu, piše Foreign Policy.
Na stolu za promidžbu dijele se političke brošure i naljepnice koje pozivaju na savez između Saske i Rusije. Ima i zastava Kraljevine Saska i poziva za Säxitom, zahtjevima za autonomijom ili čak odcjepljenjem Saske.
Slobodni Sasi, iako su nominalno zabrinuti za regionalni secesionizam, nude crkvu proruskih osjećaja koja je na različite načine ujedinila krajnje desne elemente, sovjetske nostalgičare i marginalizirane antivladine lude koji brbljaju o svemu - od cjepiva preko 5G zavjera pa do rata u Ukrajini.
- U Saskoj su ljudi uvijek razmišljali drugačije. Želimo dobre odnose s Rusijom. Ne želimo slati oružje za Ukrajinu, rekao je Michael Brück, glasnogovornik Slobodnih Sasa koji rat u Ukrajini vidi kao rat između slavenskih naroda i rat u kojemu Njemačka nema što tražiti.
- Ljudi ovdje misle da je Volodimir Zelenski glumac, kriminalac i marioneta Sjedinjenih Država. Putin mu je suparnik. On se suprotstavlja američkom imperijalizmu. Većina ljudi ovdje je protiv SAD-a. Ljudi se sjećaju kada su RAF i američke zračne snage bombardirale Dresden potkraj Drugog svjetskog rata. Amerikanci su ratni huškači, rekao je.
Spomenuta povijesna događanja, plus desetljeća ekonomske deprivacije, posijali su sjeme neslaganja pa čak i radikalizma u Saskoj.
Naime, upravo je pripadnik saksonsko-tirinške aristokracije planirao pokušaj puča u Njemačkoj 2022. godine. Princ Heinrich XIII Reuss pridružio se Reichsbürgeru, radikalnom imperijalističkom pokretu u pokušaju svrgavanja vlasti. Svi su ismijali pokušaj puča, koji je bio osuđen na neuspjeh i prije početka, ali bio je to otrežnjujući podsjetnik o buđenju radikalne desnice u Njemačkoj i očito spremnost na nasilno revolucionarno djelovanje.
Ubojstvo dvojice policajaca u siječnju 2022. također je povezano s Reichsbürgerom. Kao što je Rusija učinila s Trumpovom kampanjom i Brexitom, Saska je postala meta proruskih poruka i dezinformacija, koje cvjetaju u medijski izmanipuliranom svijetu.
- Nitko više ne vjeruje mainstream medijima. Ako njemački mediji kažu da će biti sunčano, mi Sasi ćemo navući kabanice. Ljudi se okreću Telegramu, društvenoj platformi koja se naširoko koristi u Rusiji i Ukrajini, rekao je Brück.
Otkako je vlada prisilila zatvaranje mreže Russia Today (RT) u Njemačkoj, simpatizeri Kremlja uključili su se u nezavisne medije i utjecajne osobe povezane s Rusijom. Osnovan je portal ‘Anti-Spiegel‘, koji vodi Thomas Röper, njemački bloger koji živi u St. Peterburgu. Trgovac dezinformacijama, teorijama zavjere i ruskom propagandom lojalan je Kremlju.
Izvještaji ruskih medija također se prevode i objavljuju za njemačku publiku. Ima 110.000 pratitelja na Telegramu.
Njemačka blogerica Alina Lipp, bivša dopisnica RT-a na njemačkom jeziku, igra važnu ulogu u širenju ruske propagande, a ima 196.000 pratitelja na Telegramu. Neke od njezinih objava imaju čak 2 milijuna pregleda.
U veljači je Centar za praćenje, analizu i strategiju sa sjedištem u Berlinu (CeMAS) objavio izvješće o ulozi ruskih dezinformacija u Njemačkoj, utvrdivši da je između proljeća i jeseni 2022. godine značajno poraslo odobravanje proruskih propagandnih narativa, osobito na istoku.
Putinovi ratnici za širenje dezinformacija poklopili su se s usponom antitehnokratskih pokreta s obje strane ideoloških podjela, što predstavlja blagodat za one u Moskvi koji žele destabilizirati centristički konsenzus koji je desetljećima dominirao njemačkom politikom.
Desničarska stranka AfD u roku od godinu dana udvostručila je rezultate u anketama, povećavajući popularnost na valu populističkog bijesa zbog migranata i cijena energije.
AfD, čije delegacije povremeno odlaze u Moskvu, želi raspustiti EU, ojačati njemačku vojsku na štetu njemačkog položaja u NATO-u te ukinuti sve sankcije Rusiji.
Nedavna nacionalna anketa pokazala je da AfD ima 22 posto podrške, ispred vladajuće Socijaldemokratske stranke i zaostaje samo za konzervativnom Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) koja ima 27 posto podrške. U nekoliko istočnih pokrajina AfD ima više od 30 posto glasova i osvojio je jedno mjesto gradonačelnika.
AfD, kao i mnogi na istoku Njemačke, gaji velike simpatije prema Kremlju. Regionalni zastupnik Hans-Thomas Tillschneider osnovao je udrugu pod nazivom East Wind, u želji da uspostavi bliže veze s Rusijom. Pokušao je prošle godine posjetiti područje pod ruskom okupacijom, prije nego što je vrh AfD saznao za to.
- SAD želi da Njemačka postane pijun na ukrajinskom ratištu kako bi proširio svoje LGBT carstvo, rekao je Tillschneider.
Njemačka krajnja desnica voli takve razgovore. No, slično razmišlja i njemačka ljevica koja se slaže da je neprijatelj mog neprijatelja - moj prijatelj.
Savez za mir u Brandenburgu održava bdjenje o ljevičarskim vrućim temama, poput bombardiranja Hirošime 1945. ili NATO-ovih nuklearnih vježbi, i lobira protiv isporuka oružja Ukrajini.
Dominik Mihalkevič, glasnogovornik Saveza rođen u Bjelorusiji, rekao je da NATO vježbe prijete eskalacijom i da bi obrambena politika Njemačke trebala biti zaštita vlastitog teritorija.
- Sankcije protiv Rusije trebaju biti ukinute, jer uvijek odlaze u krive ruke. Ja sam iz Bjelorusije, zemlje kojoj su zapadne sankcije nametnute i uvijek su uzrokovale potpuno suprotne posljedice. Kao što vidite, Lukašenko je još uvijek na vlasti, rekao je Mihalkevič.
Poseban je trik s ruskim dezinformacijama kako se uspijevaju dopasti i krajnjoj desnici, ali i krajnjoj ljevici.
- Njemački desničari vole i citiraju ruske prigovore o navodnom ukrajinskom ugnjetavanju govornika ruskog jezika na istoku i jugu zemlje, rekao je Jakub Wondreys, s Instituta Hannah Arendt za istraživanje totalitarizma i Dresdenu.
Ipak, oni su neobično šutljivi kada su u pitanju ruske tvrdnje da denacificira Ukrajinu, iz očitih razloga.
Ljevica rado oponaša Putinovu anti-NATO retoriku, ali zanemaruje njegov društveni konzervativizam.
- Obje strane biraju što ima odgovara iz ruske kampanje dezinformacija, poručio je Wondreys.
Ipak, njemačka ljevica, podijeljena između Putinovih pristaša i oponenata, u slobodnom je padu. Desnica je u uzlaznoj putanji.
Pobjeda AfD-a na sljedećim parlamentarnim izborima mogla bi pretvoriti Njemačku u veliku Mađarsku, smatra Wolfgang Munro, politolog sa Sveučilišta u Rostocku.
- Možemo vidjeti što se događa kada Putinovi lakeji vladaju Mađarskom, rekao je.
Ako se AfD pridruži vladajućoj koaliciji, rekao je, sankcije Rusiji, a možda i velike isporuke oružja Ukrajini, poput tenkova Leopard, postale bi upitne, a Putinu bi to značilo slamku spasa.