RAZORNI UDARI

Kijev se smrzava, Zelenski upozorava na promjenu taktike, Rusi ispalili novo ubojito oružje: ‘S tim mogu pogoditi i Oslo i Hamburg!‘

Golem broj Ukrajinaca zbog nehumane taktike Kremlja smrzava se na temperaturama debelo ispod nule

Lansiranje Cirkona

 Not Supplied/Willwest News/Profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia
Golem broj Ukrajinaca zbog nehumane taktike Kremlja smrzava se na temperaturama debelo ispod nule

Ruski raketni napadi i napadi bespilotnim letjelicama u noći s ponedjeljka na utorak dodatno su značajno oštetili ionako velikim dijelom devastiranu energetsku infrastrukturu diljem Ukrajine, posebno u Kijevu. Golem broj Ukrajinaca zbog nehumane taktike Kremlja u agresiji koja uskoro ulazi u petu godinu, smrzava se na temperaturama debelo ispod nule.

Ukrajinske zračne snage izvijestile su u utorak da su ruske snage lansirale 18 balističkih raketa Iskander-M/protuzračnih raketa S-300, jednu hipersoničnu krstareću raketu Cirkon, 15 krstarećih raketa Kh-101 i 339 bespilotnih letjelica tipa Shahed, Gerbera, Italmas i drugih, kako je izvijestio washingtonski istraživački centar Institut za proučavanje rata.

Ukrajinske zračne snage izvijestile su da su ukrajinske snage oborile 14 Iskandera-M/S-300, 13 Kh-101 i 315 bespilotnih letjelica, da je pet raketa i 24 bespilotne letjelice pogodilo 11 lokacija, a da su oboreni ostaci pali na 12 lokacija. Glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga pukovnik Jurij Ihnat izvijestio je da ukrajinske snage nisu uspjele oboriti hipersoničnu raketu Cirkon, koja je pogodila infrastrukturni objekt u oblasti Vinica.

Napadi su nastavljeni i u noći na srijedu. Ukrenergo, ukrajinski državni operater električne energije, izvijestio je o teškoj situaciji u energetskom sustavu koja je uzrokovala izvanredne prekide struje u nekoliko oblasti u srijedu ujutro.

image

Lansiranje projektila Iskander

/Eyepress Via Afp

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruske snage u tom napadu već počele koristiti novu taktiku zračnih napada raspoređivanjem i korištenjem novih i početkom 2026. nadograđenih i proizvedenih raketa. No, Zelenski nije detaljnije objasnio što točno čini tu "ažuriranu taktiku", kako ističe Kyiv Independent.

Rusija uvodi najnovije rakete

Zapovjednik Zračnih snaga Oružanih snaga Ukrajine izvijestio je o korištenju sustava protuzračne obrane za presretanje ruskih raketa, kao i o prvim potvrđenim detaljima ažurirane taktike neprijatelja. "Naložio sam vojsci da odmah kontaktira naše partnere, prije svega Sjedinjene Države, te da im pruži detaljne informacije o promjenama u ruskoj taktici udara i specifičnom fokusu napada na energetsku infrastrukturu", izvijestio je Zelenski u utorak, kako je prenio RBC Ukrajina.

Među projektilima koje je Rusija lansirala tijekom napada bila je hipersonična protubrodska raketa Cirkon, koju je Moskva ponovo koristila nakon duljeg vremena, a ispaljena je s okupiranog ukrajinskog poluotoka Krima, kako je prenio Defense Express.

Milijuni ljudi pred humanitarnom katastrofom. Kijev bez struje, plina i vode na -20 stupnjeva. U tijeku je masivan udar

image

Lansiranje Cirkona

Not Supplied/Willwest News/Profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia

Zbog rijetke upotrebe ovog oružja, malo se pouzdano zna o njezinim sposobnostima. Vojni stručnjak Andrij Kramarov objasnio je tijekom gostovanja na Radiju NV da se radi o mornaričkoj raketi lansiranoj iz istih cijevi kao i projektili Kalibr. Istaknuo je da je proizvodnja Cirkona, za razliku od drugog hipersoničnog projektila Kinžal, još uvijek ograničena i da taj projektil još nije postao redovno oružje u ruskom arsenalu. Njegova lansiranja uglavnom služe kao učinkovita borbena ispitivanja, testirajući točnost i performanse rakete na velikim dometima, koji mogu doseći 800 do 1000 kilometara.

Kako masovne proizvodnje nema, upotreba Cirkona je vrlo ograničena. "Rusija pokušava testirati borbene sposobnosti i točnost ove rakete na maksimalnim dometima. Istovremeno, za razliku od Kinžala, u Rusiji još uvijek ne postoji serijska proizvodnja ove rakete u punom opsegu niti je u potpunosti stavljena u upotrebu", rekao je on, kako je prenio Uawire.

Kramarov je rekao i da je Kremlj u napadu koristio i trenažne rakete dizajnirane za preopterećenje ukrajinske protuzračne obrane, pri čemu je istaknuo korištenje rakete RM-48U. RM-48U je u biti trenažna raketa nastala prenamjenom raketa zemlja-zrak S-300 i S-400. "Ova praksa datira još iz sovjetskog doba, počevši sa sustavima S-200, kada su se rakete za posebne mete koristile tijekom vježbi za testiranje presretanja ciljeva s karakteristikama bliskim balističkim", rekao je on.

Nagađanja o Iskanderu-I

Mediji ističu da ova raketa nije standardno ofenzivno oružje i da je sada prvi put korištena. "Ovaj napad bio je prva epizoda korištenja nove zamjenske balističke rakete, RM-48U. Riječ je o standardnoj ciljnoj raketi za protuzračne obrambene sustave S-300 i S-400, proizvedenoj na temelju starih konvencionalnih raketa 5V55 ili 48N6, koje su već dosegle kraj svog vijeka trajanja. Međutim, sinoć su je Rusi lansirali da bi pogodili zemaljsku metu. Pitanje je li raketa imala bojevu glavu trenutačno se još razjašnjava. Moguće je da su te rakete lansirane kao mamci, ali se ne može isključiti mogućnost da su nosile bojeve glave", izvijestio je Defense Express, koji je naglasio i upotrebu novih krstarećih raketa Kh-101.

Kako se navodi, serijski brojevi na jednom od srušenih projektila Kh-101 ukazuju na to da je proizveden ove godine, što znači da je mogao biti proizveden prije najviše 19 dana i da je na zrakoplov instaliran izravno iz tvornice.

No, posebnu pozornost privuklo je navodno korištenje nove balističke rakete Iskander-I, što bi predstavljalo prvu njezinu upotrebu, a što nije službeno potvrđeno. O razvoju ove rakete izvještavalo se tijekom 2025. godine i navodno je bilo pokušaja da se započne s masovnom proizvodnjom, kako piše Defense Express. Više izvora prošle je godine izvijestilo da je Rusija blizu početka serijske proizvodnje te nove varijante balističke rakete Iskander-M. Zbog projiciranog dometa od 1000 km, dvostruko većeg od ranijih 500 km, mediji su ovaj sustav nazivali Iskander-1000, kako je pisao Military Watch Magazine.

Dramatičan preokret kod Kupjanska, Ukrajinci su istjerali Ruse, ali to sad skupo plaćaju na drugom kraju bojišta: "Totalni kaos!"

image

Lansiranje projektila Iskander

Handout/Afp

Ukrajinski državni medij United24 izvijestio je sredinom prosinca prošle godine da procurjeli dokumenti otkrivaju da Rusija masovno proizvodi rakete Iskander dometa 1000 km koje, kako su istaknuli, mogu dosegnuti značajan dio Europe. Raketa je, kako je istaknuto, sposobna pogoditi Oslo, Hamburg i brojne druge europske gradove i velike dijelove europskih zemalja. Unatoč zapadnim sankcijama, kako je rečeno, u proizvodnji se koristi širok raspon komponenti zapadne proizvodnje. Dokumenti navodno ukazuju na to da je raketa, modernizirana verzija 9M723 poznata interno kao 9M723-2, prešla granice eksperimentalnog testiranja i ušla u serijsku proizvodnju.

Sustav Iskander od ranije je jedno od najučinkovitijih i najčešće korištenih oružja Rusije protiv Ukrajine, rutinski korišteno za napad na vojne i civilne ciljeve. Nova verzija ove rakete produženog dometa značajno bi proširila prijetnju izvan Ukrajine, potencijalno dovodeći veći dio Europe u domet ako bi se rasporedila s ruskog teritorija ili Kalinjingrada.

I Ukrajina gradi novu taktiku

Rakete Iskander iznimno su brze, razvijaju više od 3000 km/h, što ih čini izuzetno opasnima jer ih je vrlo teško presresti, a upozorenje često može doći prekasno. Poboljšani manevarski kapacitet nove verzije dodatno otežava presretanje. U siječnju 2025. Rusija je najavila da će početi proizvoditi ove rakete i rasporediti ih upravo u eksklavi Kalinjingrad, što bi u domet dovelo velik dio Europe, kako je istaknuo United24.

image

Testno lansiranje projektila Cirkon

Not Supplied/Willwest News/Profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia

U međuvremenu, s druge strane, kako se čini, Kijev također gradi novu, ali protuzračnu taktiku. Ukrajinske oružane snage uvode novi aspekt protuzračne obrane, koji će činiti skupine koje raspoređuju presretačke dronove, kako je u ponedjeljak najavio Zelenski. "Zračne snage imat će novi pristup korištenju protuzračne obrane, vezano za mobilne paljbene skupine, presretače dronova i druga ‘kratkodometna‘ sredstva protuzračne obrane", rekao je ukrajinski predsjednik u svom večernjem obraćanju. "Sustav će se transformirati", ustvrdio je te najavio imenovanje novog zamjenika zapovjednika zračnih snaga koji će nadzirati i razvijati ovu inovaciju.

Vojni analitičar Kramarov u svojem je gostovanju na Radiju NV istaknuo da je Ukrajina nedavno obnovila svoje zalihe raketa protuzračne obrane, što je pomoglo u odbijanju masivnog napada u noći s ponedjeljka na utorak, a ukrajinski predsjednik izjavio je da su ukrajinske snage ispalile protuzračnih projektila u vrijednosti od čak 80 milijuna dolara da bi odbile ovaj masivni kombinirani ruski napad. "Današnji ruski napad koštao nas je oko 80 milijuna eura - a to je samo cijena raketa", naglasio je Zelenski, kako je prenijela Ukrainska pravda.

Zelenski: ‘Nedostaje presretačkih raketa i operatera dronova‘

Zelenski je nakon posljednjeg masivnog napada ponovio da su jedino Patriot sustavi sposobni suprotstaviti se ruskim balističkim projektilima. "Kada su u pitanju balistički projektili, za sada ključ [opskrba streljivom za Patriot sustave] ostaje isključivo u rukama SAD-a", rekao je Zelenski, kako je prenijela Ukrainska pravda. Istaknuo je da je Rusija "značajno povećala" svoju upotrebu balističkih projektila i da je uspjela nabaviti ključnu tehnologiju za streljivo od trećih zemalja i od industrije. "Njihova sposobnost proizvodnje ovih projektila mora se smanjiti, a to se još ne događa".

Iako je Ukrajina dobila neke dodatne sustave protuzračne obrane od zapadnih zemalja, Zelenski je istaknuo da ih je potrebno još, zajedno s dodatnim raketama presretačima kako bi parirali ruskim napadima, za koje je priznao da Kijev teško dolazi do njih. Posebno je istaknuo PAC-3, koji košta 3,7 milijuna dolara i lansira se iz američkih sustava Patriot.

No, ruski projektili nisu jedina briga za Ukrajinu. U noćnom napadu Moskve sudjelovalo je 339 dronova. Kijev tvrdi da su oborili njih 315. Kako bi sačuvala svoje skupe projektile protuzračne obrane, Ukrajina se sve više oslanja na dronove presretače domaće proizvodnje - koji koštaju tek nekoliko tisuća dolara - za uništavanje ruskih dronova.

Zelenski kaže da Ukrajina proizvodi oko 1000 dronova presretača svaki dan, što je cilj koji je postavio prošlog ljeta, no sada je izazov u tome što je broj dronova premašio broj operatera. "Stoga sada moramo napredovati u smislu broja skupina presretača - odgovarajućih mobilnih skupina", zaključio je Zelenski, dodajući da je zadužio više ukrajinsko vojno vodstvo da premosti taj jaz, kako je prenio Business Insider.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. lipanj 2026 08:56