Crne prognoze koje su još krajem 2024. godine iznosili ruski neovisni ekonomisti se ostvaruju. Rusija je u velikim ekonomskim problemima koje više ni režim ne može skrivati. Ministar ekonomije Maksim Rešetnikov i Putinov financijski mag, moćna šefica Ruske narodne banke (Bank Rossii) Elvira Nabiullina otvoreno su na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu (PMEF) rekli: "Rusija je na pragu recesije i većina resursa koji su posljednjih godina omogućili rast ruske ekonomije se potpuno ispuhala i iscrpila".
Ruski neovisni mediji navode da je Rusija najvjerojatnije već u recesiji, a kremaljski političari i ekonomisti ovakvim izjavama polako pripremaju stanovništvo da najgori scenarij. Rusija jednostavno ne može više živjeti samo za račun ratne, odnosno vojne industrije čiji je rast stvarao iluziju uspješne ekonomije koja prkosi sankcijama i izoliranosti. Naime, samo u prvom kvartalu ove godine BDP se, prema službenim podacima, s dotadašnjih 4,1 strmoglavio na 1,4 posto, s tendencijom daljnjeg pada.
Industrija je, navodi neovisni ruski portal Novaja gazeta Evropa je u periodu siječanj - travanj 2025. praktički u stagnaciji, s privrednim rastom manjim od 1,2 posto.
Iako je Vladimir Putin na susretu s privrednicima krajem travnja slavodobitno najavio rast BDP-a u 2025. godini, za što je tada dobio njihov veliki aplauz. Neovisni ruski portal Moscow Times, pozivajući se na izvore u Moskvi, kaže kako su se sredstva iz Fonda nacionalnog blagostanja (devizne i zlatne rezerve) u tri godine rata protiv Ukrajine smanjila tri puta. Zlatne rezerve pale su s prijeratnih više od 400 tona na sadašnjih 139,5 tona.
PROČITAJTE VIŠE > Trump je pokazao da je vrlo sličan Putinu. Još jedna velesila mogla bi se uključiti u rat, a jedini iranski saveznik napast će u Crvenom moru
Ta sredstva su išla za potrebe rata i krpanje socijalnog mira, ali čak i Nabiullina kaže, kako je prenosi režimski poslovni list RBK, da bi se zalihe iz deviznih i zlatnih rezervi mogle istopiti do kraja 2026. godine. Dobit ruskog biznisa u prva tri mjeseca 2025. pala je za trećinu u odnosu na 2024. godinu, a u naftnom biznisu, ključnom za Rusiju, dobit se prepolovila. Napomenimo da Rusija svoj proračun temelji na projekciji cijene i prodaje nafte pa se nadaju, o čemu otvoreno pišu režimski mediji, da bi zbog rata Izraela i Irana cijene nafte mogle skočiti i na više od 100 dolara za barel jer, kako čak piše režimska agencija Ria novosti, to onda znači i popunu ruske državne blagajne. No, zasad je to na dugom štapu. I zamjenik šefa Putinova Ureda Maksim Oreškin rekao je da treba tražiti "nove modele ekonomije jer su se dosadašnji modeli ekonomskog rasta iscrpili".
Inflacija se trenutačno približava deset posto (u svibnju je bila 9,89 posto), pa Rešetnikov kaže "ako ne obuzdamo inflaciju na četiri posto, čeka nas Turska", čime je poslao jasnu uznemirujuću poruku. Podsjetimo da Turska ima najveću inflaciju u Europi koja je oko 45 posto. Doduše, neovisni ruski ekonomisti kažu kako sumnjaju da je Moskva u ovom trenutku sposobna sniziti inflaciju, između ostalog i zato što je dosad držana "pod kontrolom" zbog stalnih intervencija države. Neovisni ruski portal Novaja gazeta Evropa navodi da kremaljski ekonomski stručnjaci sve otvorenije Putinu govore da bira "ili rat ili ekonomiju". "Nakon tri godine rata ruska ekonomija se hladi", smatra ekonomski analitičar iz Center for European Policy Analysis Aleksandar Koljandr. "Ekonomija više ne može izdržati. Lako može doći do kraha i naglog osiromašenja Rusije", zaključuje Koljandr.
Prorežimski moskovski list Vedomosti navodi ruski Centar za makroekonomske analize i kratkoročna predviđanja (CMASF) koji u svom najnovijem izvješću o "dinamici proizvodnje u ožujku i prvom tromjesečju" piše da se u industriji opaža stagnacija. A ako uzmemo u obzir dinamiku industrijske proizvodnje bez one s dominantnom prisutnošću vojno-industrijskog kompleksa, "možemo govoriti o prelasku u recesiju". "Ulaganje" u ratnu industriju dalo je svoj danak, pa su ostale grane polako počele tonuti, a najalarmantnija je situacija u poljoprivredi koja već treću godinu rata bilježi stalni pad. Napominju da je recesija stigla, unatoč najnižoj povijesnoj stopi nezaposlenosti od samo 2,3 posto, ali i da ruskoj industriji nedostaje više od dva milijuna kvalificiranih radnika, i to zbog "masovne emigracije i mobilizacije muškaraca u rat".
PROČITAJTE VIŠE > ‘Taj čovjek je glavni Putinov igrač na Balkanu! Rat na ovom području? Dva krizna žarišta mogla bi se pretvoriti u oružani sukob‘
Još krajem prošle godine u jednom tekstu, gdje smo najavili ovakav ishod, naveli smo da Rusiju čeka, prema predviđanjima, ili "rast bez razvoja" ili "stagflacija - stagnacija proizvodnje uz stalni rast inflacije". Tada je profesor sa sveučilišta San Diego u Kaliforniji Branislav Slančev rekao da "rusko gospodarstvo ne može podnijeti vojne izdatke koje zahtijeva Putin" a da se to ne odrazi na cjelokupnu ekonomsku situaciju koja se kreće po rubu izdržljivosti. Na Peterburškom forumu je predsjednik Odbora za proračun i porez ruske Dume, Andrej Makarov, izjavio da država mora razmisliti o ukidanju kreditnih pogodnosti, a ministar financija Anton Siluanov smatra da ih treba usmjeriti samo u razvoj i investicije, a ne trošiti na pokrivanje dugova ili plaće.
Podsjetimo da je Putin, na tiho rogoborenje banaka, koje su zbog sankcija u najvećim problemima, morale otpisivati kredite "veteranima i sudionicima tzv. specijalne vojne operacije" ili odobravati privilegirane kredite s dugoročnim odgodama i malim kamatama za sve koji su se "dragovoljno prijavili u rat", a moralo se, na isti način, izaći u susret i mnogim vojnim tvornicama.
Svojedobno je ruski neovisni financijski stručnjak Oleg Vjugin rekao da će biti veliki problem, a pokazalo se da je u pravu, to što više od 40 posto ruskog proračuna ide na vojne potrebe, što je više nego što je izdvajao SSSR na vrhuncu hladnog rata. Potvrdila se prognoza doktora ekonomskih znanosti Igora Lipsica, dana još u studenome 2024. godine za Novaju gazetu, kako Putin u 2025. godini neće Rusima moći jamčiti "i topove i maslac". Predviđao je ne samo pad prihoda, nego i nestašicu robe, odnosno povratak na stara "vremena deficita" kao rezultat nastojanja vlasti da kontroliraju i reguliraju galopirajuće cijene. No, na takve mračne prognoze reagirao je zamjenik predsjednika Odbora Državne dume za ekonomsku politiku Mihail Deljagin koji je za portal Nacionalne službene novosti (NSN) ustvrdio da ima efikasno rješenje za izbjegavanje recesije: "Treba uhićivati i zatvarati ljude za zločine u ekonomskoj sferi". Da, to je dobra ekonomska mjera koja će možda izvući Rusiju iz ekonomskih problema. Vidjet ćemo.
Komentari
0