Ključni događaji dana:
- Ukrajinci jure prema Hersonu, u ‘hersonskom džepu‘ se nalazi oko 15.000 najelitnijih Putinovih trupa
- I gornji dom ruskog parlamenta, Vijeće Federacije, ratifcirao pripajanje okupiranih ukrajinskih regija
- Ukrajinci koristili ruske vojne oznake da prevare Putinove trupe?
- Zelenski i službeno potvrdio: Nema pregovora s Putinom
IAEA: Šef Zaporižje neće se vratiti na svoje radno mjesto nakon pritvaranja
Šef nuklearne elektrane Zaporižja (ZNPP) pod ruskom okupacijom koji je pritvoren tijekom vikenda u onome što je Ukrajina nazvala ruskim činom terora neće se vratiti na svoje radno mjesto, objavila je u utorak UN-ova nadzorna agencija za nuklearnu energiju IAEA.
Ukrajina je rekla da je ruska patrola pritvorila Ihora Murašova u petak dok je putovao iz najveće europske nuklearne elektrane u grad Enerhodar, gdje živi veliki broj osoblja koje radi u elektrani. Ukrajinsko osoblje i dalje upravlja elektranom u uvjetima za koje je Međunarodna agencija za atomsku energiju rekla da ugrožavaju sigurnost.
Čelnik IAEA-e, Rafael Grossi, rekao je u ponedjeljak da je Murašov pušten, iako nije rekao hoće li se i kad će se vratiti u elektranu.
"IAEA razumije da je gospodin Murašov sada sa svojom obitelji na teritoriju koji kontrolira Ukrajina i da neće nastaviti sa svojim dužnostima u ZNPP-u", priopćila je IAEA u utorak. "Još nije jasno tko će ga zamijeniti u njegovoj ulozi."
Kasno u subotu, IAEA je rekla da je njegovo zatvaranje uzrokovalo dodatni stres ionako uznemirenom osoblju elektrane.
"Njegova odsutnost s dužnosti na ovaj način također ima trenutan i ozbiljan učinak na donošenje odluka koje se odnose na sigurnost elektrane", rekla je agencija u to vrijeme.
Postoje ozbiljne prijetnje sigurnosti elektrane, uključujući i raketiranje za koje Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu. Grossi bi trebao otputovati u Kijev i Moskvu kasnije ovaj tjedan u pokušaju da osigura zaštitnu zonu oko elektrane kako bi se smanjio rizik od katastrofalne nesreće.
Biden kazao Zelenskom da će SAD Ukrajini dati još HIMARS-a
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u utorak ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će Washington dati Kijevu 625 milijuna dolara nove sigurnosne pomoći, uključujući topničke raketne sustave visoke mobilnosti (HIMARS), priopćila je Bijela kuća.
Bidenu se u razgovoru sa Zelenskim pridružila potpredsjednica Kamala Harris, stoji u priopćenju Bijele kuće.
Američki predsjednik je istaknuo da Washington nikada neće priznati rusku aneksiju ukrajinskog teritorija, dodaje se.
Biden je "obećao da će nastaviti podržavati Ukrajinu dok se brani od ruske agresije koliko god je potrebno", stoji u priopćenju.
Prvi je to američki paket vojne pomoći od ruskog proglašenja aneksije dodatnog ukrajinskog teritorija.
Rusija je prošloga tjedna proglasila aneksiju nakon referenduma u okupiranim područjima Ukrajine. Zapadne vlade i Kijev kažu da je glasanje bilo prisilno i nereprezentativno te da ti referendumi predstavljaju kršenje međunarodnog prava.
State Department je priopćenjem pojasnio da paket vojne pomoći uključuje četiri lansera HIMARS s pripadajućim raketama, 32 haubice sa 75.000 komada streljiva, 200 vozila otpornih na mine (MRAP) i protupješačke mine Claymore.
HIMARS koji proizvodi Lockheed Martin svojom je preciznošću i većim dometom omogućio Kijevu da umanji dominaciju ruskog topništva.
"Nedavni razvoj događaja od lažnih referenduma u Rusiji i pokušaja aneksije do novih otkrića o brutalnostima prema civila na ukrajinskom teritoriju koji je ranije kontrolirala Rusija samo jača našu odlučnost", priopćenjem je poručio američki državni tajnik Antony Blinken.
Prošlog su tjedna Sjedinjene Države predstavile paket naoružanja za Ukrajinu vrijedan 1,1 milijardu dolara koji uključuje 18 HIMARS-a, razne protudronske i radarske sustave.
No, prošlotjedni paket pomoći financirala je Inicijativa za sigurnosnu pomoć Ukrajine (USAI), što znači da vlada mora nabavljati oružje od vojne industrije, umjesto slanja oružja iz postojećih zaliha.
SAD je obećao Ukrajini poslati 20 HIMARS-a koristeći predsjedničku ovlast ubrzanog slanja oružja bez odobrenja Kongresa (PDA).
Ukupno je SAD poslao Ukrajini pomoć vrijednu 16,8 milijardi dolara od početka ruske invazije 24. veljače.
Britanija upozorila Rusiju na posljedice bilo kakve upotrebe nuklearnog oružja
Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly u utorak je rekao da se mora zaustaviti niz strateških pogrešaka ruskog predsjednika Vladimira Putina i da će bilo kakvo korištenje nuklearnog oružja dovesti do posljedica.
Putin je eskalirao svoj sedmomjesečni rat u Ukrajini vojnom mobilizacijom i upozorenjima o upotrebi nuklearnog oružja.
Kad je upitan kako bi Britanija reagirala kad bi Rusija upotrijebila taktičko nuklearno oružje, Cleverly je na događaju Konzervativne stranke rekao da ne može ulaziti u detalje, no da bi došlo do odgovora.
"Neizbježno bi bio slučaj da korištenje nuklearnog oružja od strane bilo koje zemlje bilo gdje na svijetu ne bi prošlo bez odgovora", rekao je. "Neću raspravljati o prirodi ili o pragu."
Ranije je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da Moskva ne želi sudjelovati u "nuklearnoj retorici" koju širi Zapad, nakon što su britanske novine Times izvijestile da je NATO upozorio zemlje članice da bi Putin mogao testirati nuklearno oružje na ukrajinskoj granici.
Cleverly je rekao da su strateške pogreške koje je napravio Putin oštetile Rusiju te ga značajno izolirale na globalnoj sceni.
"Moramo jasno dati do znanja da njegov niz strateških pogrešaka mora stati", rekao je. "Nastavit ćemo podržavati Ukrajince u obrani njihove domovine, i zauzimati se za međunarodna pravila i norme."
Rusija objavila nove granice
Rusko Vijeće federacije jednoglasno je na plenarnoj sjednici u utorak odobrilo četiri federalna ustavna zakona o prijemu takozvanih Narodnih republika Donjeck i Lugansk, kao i regija Zaporižja i Herson u Rusiju i objavilo novu kartu s ruskim granicama.
Grlić Radman: EU mora ustrajati u sankcijama Rusiji i podršci Ukrajini
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je u utorak na Varšavskom sigurnosnom forumu kako EU treba ustrajati u sankcijama Rusiji i podršci Ukrajini, priopćio je MVEP.
„Moramo biti ustrajni u sankcijama i nastaviti podupirati i pomagati Ukrajini“, kazao je Grlić Radman na panelu s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock, češkim ministrom vanjskih poslova Janom Lipavskim i poljskim ministrom za Europu Konradom Szymanskim.
Grlić Radman je napomenuo kako je ruska agresija na Ukrajinu dodatno zbližila sve članice EU-a i da je važno zadržati trenutnu razinu solidarnosti s Ukrajinom, navodi MVEP.
Na panelu je bilo govora i o proširenju Europske unije, a Grlić Radman je kazao kako otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ukazuje na nedvosmislenu potporu EU-a europskoj perspektivi zapadnog Balkana.
„Otvaranje pristupnih pregovora s tim zemljama otklonilo je sve sumnje o novom zastoju u procesu proširenja EU-a. To je i snažan pokazatelj za ostale zemlje u regiji da se reforme isplate i da napori donose rezultate“, rekao je šef hrvatske diplomacije, stoji u priopćenju MVEP-a.
Također je istaknuo kako bi EU trebala preuzeti aktivniju ulogu u rješavanju ključnih pitanja regije poput stabilizacije političke situacije u Bosni i Hercegovini i normalizacije odnosa Srbije i Kosova.
„Buduće članstvo zemalja zapadnog Balkana u EU-u je u istinskom političkom, sigurnosnom i gospodarskom interesu Unije. Proširenje je uvijek davalo veliki doprinos europskom projektu i potrebno je nastaviti s više odlučnosti. Istodobno, zemlje zapadnog Balkana moraju dati sve od sebe kako bi olakšale naše odluke. To uključuje prijeko potrebne reforme, posebno u ključnim područjima kao što su vladavina prava, reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, sigurnost i demokratizacija institucija“, rekao je Grlić Radman.
Na panelu je ponovio i da je odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je promijenio izborni zakon u BiH bila pravodobna i potrebna te da će pridonijeti stabilnosti i boljem funkcioniranju bosanskohercegovačkih institucija, stoji u priopćenju MVEP-a.
U Kijevu se dijele tablete joda
U evakuacijskim centrima u Kijevu dijele se tablete joda u slučaju nuklearnog udara na glavni grad, objavilo je gradsko vijeće, a prenosi Telegraph.
Vlasti su u priopćenju poručile da će tablete biti podijeljene stanovnicima područja zagađenih nuklearnim zračenjem ako bude potrebe za evakuacijom.
Tablete s kalijevim jodom mogu pomoći u blokiranju apsorpcije štetnog zračenja, ako se uzmu neposredno prije ili neposredno nakon izlaganja nuklearnom zračenju.
Do ovog rješenja došlo je nakon što je Kremlj u utorak poručio da ne želi sudjelovati u "nuklearnoj retorici" koju je Zapad proširio nakon medijskog izvješća da se Rusija sprema pokazati svoju spremnost da upotrijebi nuklearno oružje u svom sukobu s Ukrajinom.
U ponedjeljak je objavljeno da je vojni savez NATO-a upozorio članove da će Vladimir Putin pokazati svoju spremnost da upotrijebi nuklearno oružje izvođenjem nuklearnog testa na ukrajinskoj granici.
"Zapadni mediji, zapadni političari i šefovi država trenutno se upuštaju u mnogo vježbi nuklearne retorike. Mi ne želimo sudjelovati u tome", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Omiljena Putinova voditeljica šokirala pitanjem šefa ‘narodne milicije‘
Olga Skabejeva, ruska televizijska voditeljica i politička komentatorica iznenadila je pitanjem Andreja Maročka, zapovjednika ‘narodne milicije‘ iz Luhanska u svojoj emisiji ‘60 minuta‘ na ruskoj državnoj televiziji.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Ukrajinci napreduju na jugu zemlje
Ruske okupacijske vlasti na jugu Ukrajine poručile su u utorak da ne treba paničariti iako su se ruske snage morale povući pred ukrajinskom protuofenzivom u Hersonskoj oblasti.
Od početka rujna ukrajinske snage nanijele su niz bolnih poraza Rusima na sjeveroistoku i istoku zemlje.
Čelnik ruskih okupacijskih vlasti u Hersonu, Vladimir Saldo, prvi je priznao da se dogodio ukrajinski "proboj" odnosno da su Rusi izgubili selo Dudčani, da bi potom uvjeravao da je rusko zrakoplovstvo "zaustavilo" ukrajinsko napredovanje, u razgovoru u ponedjeljak poslijepodne koji je objavljen u utorak na njegovoj Telegram stranici.
"Napredovanje ukrajinskih nacista u području Dudčana zaustavljeno je... ne treba paničariti", poručio je potom jedan od njegovih pomoćnika, Kiril Stremusov, u video poruci objavljenoj u utorak na Telegramu.
"Čuju se eksplozije izdaleka, ali ne toliko često", javio je iz Hersona.
Ruski kanal na Telegramu, Rybar, koji prati kretanja ruskih snaga, otkriva da Ukrajinci napreduju na području Arhanhelska i Dudčana kako bi "prekinuli opskrbu ruskih snaga koje se nalaze na desnoj obali Dnjepra".
Po zapadnim i ukrajinskim procjenama, ondje bi moglo biti stacionirano oko 20.000 vojnika.
Ukrajinske snage koncentrirale su zadnjih tjedana napade na ruske položaje i skladišta na desnoj obali Dnjepra te na mostove na toj rijeci kako bi prekinule ruske linije opskrbe.
Kijev se još nije službeno oglasio o svojim napredovanjima na jugu zemlje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je samo u svojem obraćanju javnosti u ponedjeljak navečer da su "oslobođena nova naselja u više regija".
"Sve više okupatora nastoji pobjeći, neprijateljskoj vojsci nanosi se sve više gubitaka", rekao je.
Uz to, zadnjih nekoliko dana na internetu se pojavilo mnogo video snimki ukrajinskih vojnika kako podižu ukrajinske zastave u selima na sjeveru Hersonske oblasti.
Danska policija obaviještena o aktivnosti dronova blizu plinskog polja
Danska policija je za vrijeme vikenda primila izvješća o aktivnostima dronova blizu plinskog polja Roar u Sjevernom moru, rekao je u utorak glasnogovornik policije.
Polje Roar se nalazi pokraj najvećega plinskog polja u Danskoj, Tyra, a obama upravlja francuska energetska tvrtka TotalEnergies.
Danska je, kao i neke druge zemlje regije, podigla razinu pripravnosti kada su posrijedi hitni slučajevi povezani s danskim energetskim i plinskim sektorom nakon što je nekoliko zemalja posumnjalo da su dva ruska plinovoda prema Europi, iz kojih u Baltičko more curi plin, bila predmet sabotaže.
Francuska energetska kompanija prošli je tjedan izvijestila da je primijetila "neovlaštenu aktivnost dronova" blizu jednog od svojih naftnih i plinskih postrojenja u Sjevernom moru, koji se nalazi u polju Halfdan B.
Nitko iz TotalEnergiesa nije bio dostupan za komentar.
Ravnatelj CIA-e: ‘Putin može biti jako opasan kad je stjeran u kut‘
Ravnatelj CIA-e, William Burns, je u intervjuu povodom 75. godišnjice osnutka američke obavještajne agencije, komentirao situaciju u Ukrajini gdje ukrajinska vojska ostvaruje značajne uspjehe na bojnom polju.
‘Putin mora biti zabrinut, ne samo zbog onoga što se događa na bojnom polju u Ukrajini, već i zbog onog što se događa kod kuće i što se događa na međunarodnoj razini‘, rekao je Burns. ‘Stajao je uz Xi Jinpinga u veljači neposredno prije početka rata i proglasili su prijateljstvo bez granica. No pokazalo se da to prijateljstvo ipak ima neke granice.‘
Burns je rekao da je Kina bila donekle tiha u svojoj potpori Rusiji od početka sukoba, te nije pružila onu vrstu vojne potpore kojoj se Putin vjerojatno nadao. Unatoč tome, rekao je Burns, Putin ostaje ‘tvrdoglavo uvjeren u svoje vlastite prosudbe‘.
Burns je rekao da ruski čelnik može biti ‘prilično opasan i nepromišljen‘ kada se osjeća stjeranim u kut. Ali Putin, prema Burnsovoj procjeni, također temelji svoj pristup na ‘pogrešnim pretpostavkama o budućnosti, pri čemu misli da se može pomiriti s Ukrajincima, i sa Sjedinjenim Državama, i sa Zapadom‘.
‘Mislim da ga je donekle otrijeznila loša izvedba ruske vojske. Kinesko vodstvo također pomno prati što se može dogoditi kada pokrenete invaziju invaziju, a ljudi koje ste napali pružaju otpor s puno hrabrosti i upornosti.‘
Šojgu: ‘Od Putinova ukaza o mobilizaciji regrutirano je više od 200.000 ljudi‘
Više od 200.000 ljudi već je regrutirano u ruske oružane snage otkako je predsjednik Vladimir Putin prije dva tjedna naredio djelomičnu mobilizaciju, rekao je u utorak ministar obrane Sergej Šojgu. On je najavio da planira angažirati 300.000 ljudi s prethodnim vojnim iskustvom, koji će poduprijeti rusku invaziju na Ukrajinu.
No službeni ukaz ne uključuje brojke, a dužnosnici žele ublažiti bojazan javnosti koja strahuje da bi stvaran broj mogao biti i veći jer se ljudi, navodno, regrutiraju bez razlike.
Pojavila su se izvješća o muškarcima bez ikakva vojnog iskustva ili određene dobi potrebne za mobilizaciju, koji su primili vojni poziv. To je dodatno pojačalo gnjev pa su ponovno pokrenute zabranjene antiratne demonstracije.
Deseci tisuća muškaraca koji su željeli izbjeći regrutaciju već su pobjegli u inozemstvo, no javnost je i dalje zabrinuta da bi se mobilizacija mogla proširiti na još veći broj ljudi.
Vladimir Putin je prošli tjedan priznao pogreške u mobilizaciji i rekao da ih treba ispraviti.
I Šojgu je u utorak izjavio da one koji se dobrovoljno bore ne bi trebalo odbijati bez "ozbiljnog razloga".
Ministarstvo obrane je na Telegramu napisalo da je Šojgu na sastanku s ostalim visokim vojnim dužnosnicima rekao kako se pripadnici novih postrojbi obučavaju na 80 poligona i u šest centara za obuku.
Putin je u utorak trebao formalizirati rusku aneksiju četiriju ukrajinskih teritorija, unatoč činjenici da Moskva ne kontrolira nijednu od njih u potpunosti.
Ukrajina i njezini zapadni saveznici odbili su priznati pripojenja regija te ih smatraju nezakonitima.
Kremlj pozdravlja Muskov prijedlog za mir koji Ukrajina oštro kritizira
Kremlj je u utorak pozdravio prijedlog šefa Tesle Elona Muska o mogućem mirovnom dogovoru kojim bi se okončao rat u Ukrajini, nakon što ga je Kijev kritizirao jer je predložio uvjete koje vidi kao nagradu Rusiji.
Milijarder rođen u Južnoafričkoj Republici predložio je ponavljanje glasanja u regijama koja je Moskva anektirala, ovaj put uz nadzor Ujedinjenih naroda, nakon čega bi se Rusija povukla u slučaju negativnog rezultata.
Musk je predložio i da Krim formalno postane dio Rusije, "kao što je bio od 1783." do "pogreške" sovjetskog čelnika Nikite Hruščova. U spornoj objavi pozvao je i na neutralni status Ukrajine.
"Vrlo je pozitivno da netko poput Elona Muska razmišlja o mirnom načinu izlaska iz ove situacije", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.
"U usporedbi s puno profesionalnih diplomata, Musk i dalje traži načine da se postigne mir. A postizanje mira bez ispunjavanja ruskih uvjeta je apsolutno nemoguće", dodao je.
Kijev je rekao da se nikad neće složiti prepustiti teritorij koji je oduzet silom, a zakoniti referendumi ne mogu se održati na okupiranom teritoriju gdje su mnogi ubijeni ili protjerani.
Nakon što je (ruski predsjednik) Vladimir Putin prošli tjedan objavio aneksiju četiriju ukrajinskih pokrajina, Kijev je aplicirao za članstvo u NATO-u i neće pregovarati s Rusijom dok je Putin predsjednik.
Musk je u ponedjeljak pitao korisnike Twittera da glasaju o njegovom prijedlogu za mir u Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odgovorio je svojim protupitanjem na toj društvenoj mreži: "Kojeg Elona Muska preferirate? Onog koji podržava Ukrajinu ili onog koji podržava Rusiju?".
Do podneva u utorak, na Muskov prijedlog odgovorilo je oko 2,5 milijuna ljudi, od kojih se oko 60 posto usprotivilo planu.
Peskov je u utorak rekao da "botovi" aktivno sudjeluju u glasanju. Nije za to ponudio dokaze, dodaje Reuters.
Moskva je uvijek bila otvorena za pregovore o okončanju sukoba, naglasio je Peskov.
Kritizirao je novu ukrajinsku uredbu, koju je u utorak potpisao Zelenski, a po kojoj se formalno proglašavaju "nemogućim" bilo kakvi pregovori s čelnikom Kremlja, ali se ostavljaju otvorena vrata za pregovore s Rusijom.
Pogoršavaju se diplomatski odnosi između Rusije i Japana
Diplomatski odnosi između Rusije i Japana nastavljaju se pogoršavati. Reuters javlja kako je japanski ministar vanjskih poslova Yoshimasa Hayashi naredio ruskom konzulu u Sapporu da napusti Japan do 10. listopada.
Japanska odluka dolazi nakon što je ruska sigurnosna agencija FSB prošli mjesec objavila da je pritvorila japanskog konzula u Vladivostoku zbog sumnje u špijunažu i naredila mu da napusti zemlju, navodi Guardian. Japan je zanijekao da je diplomat bio špijun i naveo da je konzul maltretiran dok je bio u ruskom pritvoru.
Zelenski i službeno potvrdio: Nema pregovora s Putinom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je dekret kojim formalno proglašava izglede za bilo kakve ukrajinske razgovore s čelnikom Kremlja Vladimirom Putinom "nemogućima".
Dekretom su formalizirani komentari koje je Zelenski dao u petak nakon što je ruski predsjednik proglasio četiri okupirane regije Ukrajine dijelom Rusije. “On (Putin) ne zna što su dostojanstvo i poštenje. Stoga smo spremni za dijalog s Rusijom, ali s drugim predsjednikom Rusije”, rekao je Zelenski u petak.
Prva točka dekreta, koju je pripremilo Vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine 30. rujna, glasi "[Ukrajina je odlučila] izjaviti da nije moguće voditi pregovore s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom."
Ukrajinci koristili ruske vojne oznake da prevare Putinove trupe?
Novinar The Economista Oliver Carroll na Twitteru je ukazao na intrigantne objave koje se šire ruskim vojnim blogovima.
- Zanimljivo. Ruski vojni blogeri potvrđuju informacije da su se Ukrajinci koristili obmanama - uključujući korištenje ruskih identifikacijskih oznaka Z i V na vozilima - kako bi prodrli duboko iza ruskih linija u Hersonu - napisao je.
I gornji dom ruskog parlamenta odobrio pripajanje okupiranih ukrajinskih regija
Gornji dom ruskog parlamenta izglasao je odobrenje pripajanja četiriju okupiranih ukrajinskih regija Ruskoj Federaciji.
Na sjednici u utorak, Vijeće Federacije jednoglasno je ratificiralo zakon o pripajanju ukrajinskih regija Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja, nakon što je slično glasovanje obavljeno u Državnoj dumi, donjem domu Rusije, jučer.
Reuters izvještava da se dokumenti sada vraćaju u Kremlj na konačni potpis predsjednika Vladimira Putina kako bi se dovršio proces formalnog pripajanja četiriju regija, koje predstavljaju oko 18% teritorija Ukrajine, u potezu koji vjerojatno neće biti pravno priznat izvan same Rusije.
Rusija trenutno ne kontrolira u potpunosti teritorij koji želi pripojiti.
Sjeverna Koreja podržala rezultate referenduma u okupiranim regijama Ukrajine
Ruska državna agencija Tass javlja da je Sjeverna Koreja podržala rezultate "referenduma" u četiri okupirane regije Ukrajine.
- Poštujemo volju stanovnika koji su željeli ponovno ujedinjenje s Rusijom i podržavamo stav ruske vlade da ove regije postanu dio zemlje. Referendumi su održani u skladu s Poveljom UN-a, koja je sadržavala načela jednakosti ljudi i njihovo pravo na samoodređenje, u skladu s legitimnim procedurama koje su omogućile izražavanje volje stanovnika dviju republika i dviju regija - navodi se u izjavi ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Koreje.
Snimka Putinovog nuklearnog vlaka izazvala paniku
Snimka ruskog vlaka koji prevozi opremu za nuklearno oružje u trenucima dok Rusija gubi kontrolu nad aneksiranim regijama na istoku zemlje izazvala je paniku diljem Europe, ali prema riječima stručnjaka, možda ipak nije vrijeme za apokaliptične prognoze.
Opširnije pročitajte OVDJE
Češki građani prikupili sredstva za tenk Ukrajini
Česi su privatnom kampanjom skupili sredstva da Ukrajini kupe moderni T-72 borbeni tenk, objavili su organizatori te inicijative.
Unutar mjesec dana ‘crowdfunding‘ kampanjom je prikupljeno 30 milijuna kruna (1,2 milijuna eura), objavili su organizatori u ponedjeljak. Inicijativi nazvanoj „Dar za Putina“, koju je podržalo češko ministarstvo obrane i ukrajinsko veleposlanstvo u Pragu, pridružilo se 11 tisuća ljudi.
Opširnije pročitajte OVDJE
Putinova ‘željezna lutka‘ na rubu suza
Tuga, panika i očaj. U te tri riječi može se sažeti atmosfera u studiju centralne emisije ‘Večer s Vladimirom Solovjevom‘ na ruskoj državnoj televiziji. Glavnu riječ u emisiji je imala urednica RT-a Margarita Simonjan koja je zbog teškog ruskog poraza kod Limana pozvala na odgovornost generale i sami vojni vrh.
Opširnije pročitajte OVDJE
Ukrajinci jure prema Hersonu
Ukrajinske postrojbe postigle su najveći napredak na jugu zemlje još od početka rata. Oslobodilačka vojska probila je rusku liniju na rijeci Dnjepar, preuzela kontrolu nad nekoliko sela sjeveroistočno od grada Hersona. Ukrajinska zastava zavijorila se i u gradiću Dudčani koji se nalazi 30 kilometara južno od mjesta gdje su se danima vodile velike bitke.
Ukrajinski napredak potvrdila je ruska vojska, ali i visokopozicionirani ruski dužnosnici u regiji Herson. Doduše, oni su dodali da ruska obrana odolijeva napadima. Ova mala pobjeda ukrajinske vojske mogla bi se pokazati ključnom u borbi za jug zemlje budući da su ruske snage bile dobro ukopane još od početka rata duž linije fronte.
- Ruski kanali komunikacije su doslovce eksplodirali, a to obično znači da su neki veliki problemi iskrsnuli - napisao je Rob Lee s Instituta za vanjsku politiku.
Da stvar za Putina bude još gora, u ‘hersonskom džepu‘ se nalazi oko 15.000 najelitnijih Putinovih trupa i analitičari procjenjuju da će u slučaju njihove predaje, ruskoj invaziji u Ukrajini doći kraj.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da ukrajinska vojska napreduje i na istoku zemlje, da je oslobodila još nekoliko gradova istočno od Harkiva, ali nije precizirao točno o čemu se radi.
Britanci će podržavati Ukrajinu ‘do kraja‘
Velika Britanija posjeduje ‘stratešku izdržljivost‘ da podržava Ukrajinu dok ona ne pobijedi u ratu s Rusijom, poručit će u utorak britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly.
Britanija je jedna od najistaknutijih podupiratelja Kijeva, šaljući Ukrajini protutenkovsko naoružanje, stotine projektila i oklopnih vozila te obučavajući ukrajinske vojnike.
Reuters piše kako će Cleverly u govoru na konferenciji vladajuće Konzervativne stranke reći da Britanci nisu bili samo "komentatori" svjetskih događaja nego i "igrači na terenu" te da London vjeruje da agresori ne smiju nekažnjeno napadati svoje susjede.
- Zbog toga stojimo rame uz rame s hrabrim Ukrajincima koji brane svoju domovinu. A Britanija ima stratešku izdržljivost da ih dovede do pobjede - reći će Cleverly, stoji u dijelovima govora koje su objavili njegovi torijevci.
- Podržavat ćemo ih dok se ovaj rat ne dobije. Podržavat ćemo ih dok im se ne vrati suverenitet. Nikada nećemo priznati aneksiju Luhanska, Donjecka, Hersona, Zaporižje ili Krima.
Oni su Ukrajina. A kada Ukrajina pobijedi u ovom ratu, mi ćemo ih podržati kad će obnavljati svoje domove, svoje gospodarstvo i svoje društvo.