U
Ž
I
V
O
Ključni događaji:
U tijeku je 274. dan ruske invazije na Ukrajinu
- Nove žrtve u ruskim raketiranjima
- Međunarodni dužnosnik: Više od 15.000 ljudi nestalo u ratu
- Energoatom: Rusija je mogla izazvati nuklearnu i radioaktivnu katastrofu
- Mađarska šalje Ukrajini 187 milijuna eura pomoći
- SAD: Putin bi mogao posegnuti za kemijskim oružjem
Metelko-Zgombić u Kijevu: Divimo se otporu ukrajinskog naroda
Hrvatska ima posebnu empatiju za rat koji proživljava Ukrajina, divi se otporu njezina naroda i spremna je pomoći, rekla je državna tajnica za Europu MVEP-a Andreja Metelko-Zgombić u Kijevu koji je posjetila s dužnosnicama sedam europskih zemalja, priopćilo je u četvrtak Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Skupina ministrica i državnih tajnica zaduženih za europske poslove iz Austrije, Hrvatske, Latvije, Litve, Lihtenštajna, Njemačke i Rumunjske, te potpredsjednica Europskog parlamenta, organizirale su posjet Ukrajini kako bi zajedno iskazale potporu i solidarnost s Ukrajinom s naglaskom na specifičan položaj i razne uloge žena u ratu, kao i u poslijeratnoj obnovi.
„U Hrvatskoj imamo posebnu empatiju za rat koji proživljava Ukrajina. Divimo se otporu Ukrajine, u ovom ratu koji je borba za ukrajinsku suverenost, teritorijalnu cjelovitost i pravo na samoodređenje, ali i borba za demokraciju i slobodu - vrijednosti koje dijelimo“, poručila je državna tajnica, prema priopćenju.
Iskazala je potporu europskim težnjama Ukrajini kojoj službeni Zagreb želi pomoć prenošenjem iskustva.
„Hrvatska podupire europske težnje Ukrajine te je spremna podijeliti svoje iskustvo i znanja u predpristupnom procesu", rekla je.
Naglasila je da Hrvatska ustraje u potpori Ukrajini - diplomatski i politički, financijski, vojno, humanitarno, tehnički i na druge načine, uključujući kroz skrb o ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj.
"Prepoznajući ogromne potrebe Ukrajine u području protuminskog djelovanja, koje je preduvjet za poslijeratnu obnovu i razvitak, spremni smo na dugoročnu suradnju u tom području“, naglasila je Metelko-Zgombić.
Domaćin posjeta bila je zamjenica premijera Ukrajine za europske i euroatlantske integracije, Olga Stefanišina, navodi MVEP.
U Kijevu su europske dužnosnice održale sastanke s predsjednikom Vrhovne rade Ruslanom Stefančukom, njegovom zamjenicom Olenom Kondratjuk i zastupnicama u Vrhovnoj radi te s prvom damom Ukrajine Olenom Zelenskom.
Potvrđena je spremnost EU za nastavak pomoći Ukrajini u svim područjima i osuđena je ruska agresija, navodi se u tekstu priopćenja.
Izražena je potpora europskoj perspektivi Ukrajine te dugoročnoj obnovi zemlje. Naglašena je, također, potpora ženama Ukrajine koje su pokazale impresivnu snagu, hrabrost, solidarnost i otpornost u teškim ratnim uvjetima, uključujući angažman u oružanim snagama.
Susret s humanitarnim organizacijama u Kijevu i posjet centru za distribuciju humanitarne pomoći, te Centru za pomoć preživjelima, bio je svjedočanstvo žrtava i uništavanja koje trpi Ukrajina, kao i teških uvjeta u kojima žive građani Kijeva i širom Ukrajine zbog bezobzirnih i ciljanih ruskih napada na civilnu infrastrukturu i civile.
Državna tajnica u MVEP-u izrazila je sućut za stradanja toga dana u Kijevu i Zaporižju zbog ruskih raketiranja kao i za sve gubitke i nevine žrtve Ukrajini.
Sa zamjenicom ministra unutarnjih poslova Meri Akopjan europske dužnosnice obišle su jedno od tri mjesta pogođenih ruskim raketama.
Održan je i susret sa studentima Sveučilišta „Taras Ševčenko“, a državna tajnica posjetila je i profesore hrvatskog jezika Hrvatskog centra za jezik i kulturu, u okviru kojega se već 31 godinu podučava hrvatski jezik na Sveučilištu. U spomen žrtvama Holodomora zapaljena je svijeća ispred spomenika Holodomora u Kijevu.
Nove žrtve u ruskim raketiranjima, traju popravci elektroenergetske mreže
Najmanje su četiri osobe poginule, a deset je ranjeno u četvrtak u ruskom raketiranju Hersona, iz kojeg su se ruske snage povukle prije dva tjedna, rekao je guverner te regije u Ukrajini koja je velikim dijelom bez struje i vode dan nakon brojnih ruskih napada na energetsku infrastrukturu.
"Ruski okupatori su otvorili paljbu na stambenu četvrt iz višecjevnih raketnih bacača. Velika zgrada se zapalila", napisao je na Telegramu Jaroslav Janučevič, čelnik hersonske vojne uprave.
Ukrajina, napose glavni grad Kijev, bili su velikim dijelom bez struje i vode u četvrtak, dan nakon novih žestokih ruskih napada na energetsku infrastrukturu, što su zapadni saveznici ocijenili "ratnim zločinom" u vrijeme kada dolazi zima.
Točno devet mjeseci od početka ruske invazije, milijuni Ukrajinaca proveli su četvrtak bez struje i grijanja.
U Kijevu, gdje je ledena kiša pala na snijeg, a temperature su bile blizu ništice, oko 70 posto pučanstva ostalo je bez struje, a opskrba vodom se normalizira, rekla je gradska uprava.
Rusko ministarstvo obrane je pak objavilo da ukrajinski glavni grad nije bio na meti ruskih napada, optuživši ukrajinsku protuzračnu obranu da je odgovorna za oštećenja u Kijevu.
I u ostatku Ukrajine veliki dijelovi su ostali bez struje, ali se priključenje važne infrastrukture na mrežu postupno nastavlja.
U Harkovu, drugom po veličini gradu u zemlji, nedaleko od granice s Rusijom, opskrba se normalizira nakon "veoma napornog" posla, rekao je gradonačelnik Igor Terehov.
Rusko raketiranje se nastavilo i osim žrtava i ranjenih u Hersonu na jugu bilo je žrtava i u Višhorodu, blizu Kijeva gdje je poginulo šest, a ranjeno je 30 ljudi.
Zelenski: Ukrajinu neće oslabiti rusko uništavanje infrastrukture
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je intervju Financial Timesu u kojem je, između ostaloga, rekao da nova strategija Rusije da uništi ukrajinsku infrastrukturu i baci je u mrak, neće oslabiti odlučnost zemlje da oslobodi sav svoj okupirani teritorij, opisujući sukob kao "rat snage i otpornosti" .
Suprotstavljajući se zapadnim strahovima od eskalacije, ukrajinski predsjednik inzistira da neće biti trajnog rješenja rata ako se Rusija ne povuče sa svih teritorija koje je okupirala.
Moskva je od prošlog mjeseca pojačala kampanju bombardiranja ukrajinske ključne infrastrukture, nadajući se da će prisiliti Kijev na ustupke, unatoč napredovanju ukrajinskih snaga na bojnom polju.
"Moramo vratiti svu zemlju... jer smatram da je bojno polje put kad nema diplomacije. Ako ne možete u potpunosti povratiti svoju zemlju, rat je zamrznut. Pitanje je vremena kada će se nastaviti", rekao je Zelenski.
Rusija je u srijedu ispalila 70 projektila na infrastrukturne ciljeve diljem Ukrajine, ostavivši oko 80 posto zemlje u mraku i bez vode. Svih 15 ukrajinskih nuklearnih reaktora isključeno je jer je opskrba energijom postala nestabilna.
Govoreći u predsjedničkom uredu, koji koji je također ostao bez vode, Zelenski je rekao da to "bio incident kakav se nije dogodio ne znam koliko godina, možda 80, 90 godina - zemlja na europskom kontinentu u kojoj nije bilo svjetla".
Međunarodni dužnosnik: Više od 15.000 ljudi nestalo u ratu u Ukrajini
Više od 15.000 ljudi nestalo je tijekom rata u Ukrajini, rekao je u četvrtak dužnosnik Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP).
Ova organizacija sa sjedištem u Haagu, osnovana nakon ratova na području bivše Jugoslavije 90-ih, otvorila je ured u Kijevu u srpnju, kako bi pomogla Ukrajini da dokumentira i pronađe nestale osobe.
Matthew Holliday, programski direktor ICMP-a za Europu, rekao je da nije jasno koliko je ljudi prisilno premješteno, koliko ih je u pritvoru u Rusiji, koliko je živih i odvojenih od članova obitelji ili umrlih i pokopanih u improviziranim grobovima.
Proces istrage nestalih u Ukrajini trajat će godinama, čak i nakon prestanka borbi, rekao je Holliday za agenciju Reuters.
Brojka od 15.000 vjerojatno je daleko od stvarne, kada se uzme u obzir da samo u lučkom gradu Mariupolju vlasti vjeruju da je čak 25.000 ljudi mrtvo ili nestalo.
"Brojke su goleme, kao i izazovi s kojima se Ukrajina suočava. Osim toga, oni vode i tekući rat protiv Ruske Federacije", rekao je Holliday.
Intervju je dao pošto je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zatražio da Ujedinjeni narodi kazne Rusiju za zračne udare na civilnu infrastrukturu nakon salva ruskih raketa ispaljenih na ukrajinske gradove koji su time ostali bez struje.
Pohranom DNK uzoraka srodnika nestalih osoba stvaraju se baze podataka, navodi ICMP, jedina međunarodna organizacija koja radi isključivo na rješavanju pitanja nestalih osoba.
U Kijevu je ICMP počeo prikupljati uzroke DNK, a što će pomoći i tužiteljstvu u istrazi ratnih zločina.
Njemačka: O poljskom zahtjevu za slanje sustava Patriot u Ukrajinu mora se razgovarati s NATO-om
Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht naglasila je da korištenje obrambenih sustava NATO-a izvan njezina teritorija trebaju dogovoriti sve države članice.
Do ovog komentara došlo je nakon što je poljski ministar obrane u srijedu rekao da bi Berlin trebao poslati raketne protuzračne obrambene sustave Patriot izravno u Ukrajinu, a ne u Poljsku, kako je Varšavi ponudio Berlin.
"Važno nam je da se Poljska može osloniti na saveznike koji će stajati jedni uz druge - čak i u teškim vremenima - a posebno Poljska u svojoj izloženoj poziciji,” rekla je Lambrecht novinarima u Berlinu u četvrtak.
"Zato smo ponudili potporu zračnim nadzorom i Patriotima. Sustavi Patriot dio su NATO-ove integrirane protuzračne obrane, zbog čega je bilo moguće uputiti ovaj prijedlog Poljskoj", dodala je.
"Prijedlozi koji odstupaju od toga moraju se raspraviti s NATO-om i s našim saveznicima", zaključila je Lambrecht.
Njemačka je u ponedjeljak Poljskoj ponudila pomoć isporukom proturaketnih sustava, uključujući sustav obrane od projektila Patriot, kako bi pomogla Varšavi da ojača svoj kapacitet protuzračne obrane nakon smrtonosnog raketnog udara na poljski teritorij u blizini ukrajinske granice 15. studenog.
Reaktor ukrajinske nuklearke priključen na električnu mrežu
Prvi reaktor ukrajinske nuklearne elektrane Hmelnicki ponovno je priključen na električnu mrežu zemlje, izjavio je regionalni guverner Serhi Hamalij, prenosi The Guardian.
Elektrana Hmelnicki isključena je iz ukrajinske mreže u srijedu nakon ruskih napada na elektroenergetski sustav zemlje, rekli su ukrajinski dužnosnici.
U međuvremenu je ruski Transnjeft priopćio da je ispumpavanje nafte kroz ukrajinski dio naftovoda Družba nastavljeno u 18 sati po moskovskom vremenu, izvijestila je novinska agencija TASS pozivajući se na glasnogovornika tvrtke.
Ukrajina i Rusija razmijenile po 50 ratnih zarobljenika
Rusija i Ukrajina provele su posljednju u nizu razmjena ratnih zarobljenika u četvrtak, pri čemu su obje strane predale 50 ljudi, rekli su dužnosnici u Kijevu i Moskvi.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je Ukrajina oslobodila 50 ruskih vojnika koji su bili zarobljeni.
Andrij Jermak, šef ukrajinske predsjedničke administracije, rekao je na Telegramu da je Ukrajina dobila natrag 48 vojnika i dva časnika, među kojima su marinci, pješaci, graničari i pripadnici teritorijalne obrane.
"Uspjeli smo vratiti 19 branitelja Mariupolja... kao i 15 (ratnih) zarobljenika iz nuklearne elektrane u Černobilu i sedam sa Zmijskog otoka", rekao je Jermak.
Denis Pušiljin, šef dijela ukrajinske regije Doneck koji je pod kontrolom Rusije, rekao je ranije da je u tijeku razmjena zarobljenika s Kijevom, koja uključuje 50 zatvorenika sa svake strane.
Kijev i Moskva su od početka sukoba u Ukrajini u veljači dosad razmijenili više od 1000 ratnih zarobljenika.
Ukrajinci se oprostili od poginulog baletana
Ožalošćeni Ukrajinci u četvrtak su se posljednji put oprostili od 26-godišnjeg baletana koji je poginuo u borbi protiv ruskih snaga u istočnoj Ukrajini.
Vadim Hlupianec, iz Kijevskog nacionalnog akademskog kazališta operete, ubijen je snajperom u blizini Bahmuta, strateški važnog grada u istočnoj regiji Donjecku, objavila je ukrajinska vojska.
Kolege izvođači i članovi osoblja odnijeli su njegov lijes u kazalište, gdje su posjetitelji stali u red kako bi se u suzama oprostili. Dok su nosili Hlupianecov lijes, pratili su ga posljednjim glasnim pljeskom.
"Vadim je izabrao stranu svjetla i dobra protiv zla", rekao je Bohdan Strutinski, kreativni direktor kazališta.
Dodao je: "Današnje odavanje počasti nije ono što je trebalo biti: pljesak na kraju nastupa, a ljudi traže bis".
Hlupianec, rodom iz Donjecka, dobrovoljno se pridružio vojsci nakon invazije Moskve 24. veljače.
Ukrajinske snage proteklih su tjedana uspjele protjerati ruske trupe iz velikih dijelova istočne i južne Ukrajine. Ali još uvijek trpe gubitke, rekao je Hlupianecov zapovjednik Denis Popov.
"Najbolji sinovi Ukrajine gube živote", rekao je ožalošćenima.
Merkel: Na kraju mandata shvatila sam da ne mogu utjecati na Putina
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je namjaravala sazvati europske pregovore s Vladimirom Putinom godinu dana prije invazije na Ukrajinu, ali da na kraju nije vidjela mogućnost da može utjecati na ruskog predsjednika na kraju svog mandata.
U intervjuu za Spiegel, koji je objavljen u četvrtak, rekla je da su ona i francuski predsjednik Emmanuel Macron planirali održati neovisni format razgovora s Putinom u Europskom vijeću 2021. godine. Bilo je to njezino zadnje ljeto na čelu Njemačke.
- VIše nisam imala snage to izgurati jer su ipak svi znali: ona odlazi na jesen, rekla je.
Referirala se na svoj oproštajni posjet Moskvi u kolovozu 2021. godine.
- Osjećaj je bio vrlo jasan: U smislu politike moći, gotovi ste. Kada je Putin u pitanju, samo moć se računa.
Šef Energoatoma: Rusija je mogla izazvati nuklearnu i radioaktivnu katastrofu
Rusija je jučer mogla izazvati nuklearnu i radioaktivnu katastrofu kada je pokrenula napade koji su rezultirali isključenjem iz električne mreže svih ukrajinskih nuklearnih elektrana prvi put u 40 godina, ustvrdio je čelnik ukrajinske tvrtke za atomsku energiju Petro Kontin.
Ustvrdio je da je najveća nuklearna elektrana u Europi Zaporižja, koja je izvan pogona od rujna, također bila isključena iz mreže i prebačena na generatore.
Šef Energoatoma u četvrtak je rekao da je NE Zaporižja ponovno priključena na mrežu do četvrtka ujutro i da su pomoćni generatori isključeni.
- Postoji realna opasnost od nuklearne i radioaktivne katastrofe zbog gađanja projektilima cijelog teritorija Ukrajine ruskim krstarećim i balističkim projektilima, te ogroman rizik od oštećenja nuklearnih postrojenja. Rusija mora odgovarati za ovaj sramotni zločin, rekao je.
Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za granatiranje kompleksa tvornice.
Ministar energetike German Galuščenko rekao je da se očekuje da će se nuklearne elektrane Rivne, Pivdenoukrainsk i Hmelnitski ponovno pokrenuti do četvrtka navečer nakon što su tamošnje jedinice isključene u srijedu zbog ruskih napada.
Ukrajinski dužnosnici više su puta upozoravali na novu nuklearnu katastrofu u zemlji koja je 1986. pretrpjela najveću svjetsku nuklearnu nesreću u nuklearnoj elektrani Černobilu, koja više ne radi.
Ministarstvo obrane Rusije: Nismo gađali ciljeve unutar Kijeva
Rusko ministarstvo obrane tvrdi da njihove snage jučer nisu gađali nijednu civilnu metu u Kijevu, nego samo energetske objekte povezane s ‘vojnim i kontrolnim sustavom Ukrajine‘.
Podsjetimo, svijet su obišle snimke oštećenih stambenih zgrada u Kijevu. Ukrajinski dužnosnici rekli su da je najmanje 10 ljudi ubijeno u napadima.
Glasnogovornik ministarstva obrane Igor Konašenkov rekao je da želi naglasiti da niti jedan udar nije izvršen na ciljeve unutar Kijeva. Tvrdi da je razaranje u Kijevu rezultat pada ukrajinskih obrambenih projektila na grad.
Ukrajinska je priopćila da je Rusija lansirala 70 projektila, gađajući i kritičnu infrastrukturu i civilna područja.
Lukašenko: Sve je u rukama Ukrajine, mora se prestati braniti
Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko pozvao je Ukrajinu da se prestane braniti u sukobu protiv Rusije, rekavši da je sada ‘sve u rukama Ukrajine‘.
- Sve je sada u rukama Ukrajine, ako ne žele da ogroman broj ljudi umre, poručio je Lukašenko novinarima na snimci koju prenosi Anton Geraščenko, savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova.
- Teško je, komplicirano, ali ako to žele moraju prestati.. inače se nastavlja uništavanje Ukrajine, rekao je Lukašenko.
Također je rekao da za rat ne želi okriviti Ukrajinu ili predsjednika Volodimira Zelenskog.
- Teatar apsurda, komentirao je Geraščenko.
Mađarska će dobiti izuzeće od ograničenja cijena ruske nafte?
Mađarska je dobila izuzeće od predložene gornje granice cijena ruske nafte tijekom razgovora u Bruxellesu, ustvrdio je ministar vanjskih poslova zemlje Péter Szijjártó.
Skupina sedam najrazvijenijih zemalja svijeta želi ograničiti cijenu barela ruske nafte koja se doprema brodovima unutar raspona od 65-70 dolara, rekao je neimenovani europski dužnosnik.
Danas je iz Kremlja stigla poruka da Rusija ne planira opskrbljivati naftom i plinom države koje podupiru ograničenje cijena, ali je Peskov rekao da će donijeti konačnu odluku nakon što analizira sve brojke.
Kremlj: Ukrajina može "okončati patnje" ako prihvati uvjete za rješavanje sukoba
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u četvrtak je rekao da ukrajinsko vodstvo može "okončati patnje" u Ukrajini ako prihvati ruske zahtjeve za rješavanje sukoba.
Peskov je na pitanje novinara je li Rusija zabrinuta zbog posljedica napada na civilno stanovništvo ili energetsku infrastrukturu, odgovorio da Rusija cilja jedino mete od vojnog značaja, a ne "društvenog".
Ruska vojska je u četvrtak negirala da je dan ranije napala Kijev, ustvrdivši da su štetu glavnom ukrajinskom gradu nanijeli "ukrajinski i strani" protuzračni projektili.
"Nikakav raketni napad nije izvršen na Kijev. Sva šteta nanesena gradu je posljedica pada stranih i ukrajinskih projektila protuzračne obrane koji su instalirani u stambenim četvrtima Kijeva", rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konačenkov.
Rusija je raketnom baražnom vatrom udarila po gradovima diljem Ukrajine u srijedu ubivši desetero ljudi, prisilivši vlasti da zatvore nuklearne elektrane i prekinuvši opskrbu strujom i vodom u brojnim mjestima.
Moskva: ‘Nema nafte za zemlje koje podržavaju ograničenje cijena‘
Kremlj je priopćio da Rusija ne planira distribuirati naftu u zemlje koje podržavaju ograničenje cijena ruske nafte.
- Utjecaj određivanja gornje cjenovne granice nafte i plina na tržište još uvijek je teško procijeniti, zasad polazimo od toga da nećemo distribuirati plin i naftu, ali moramo to još proanalizirati, navodi Kremlj.
- Konačnu odluku donijet ćemo nakon što analiziramo sve brojke. Zasad ostajemo pri stajalištu predsjednika Vladimira Putina da nećemo isporučivati naftu i plin zemljama koje bi podržale ograničenje, rekao je Dmitrij Peskov na dnevnom briefingu.
Podsjetimo, zemlje EU-a vode pregovore oko postavljanja gornje cjenovne granice ruske nafte. Skupina G7 trebala bi danas objaviti ograničenje cijena na izvoz ruske nafte koja bi se primjenjivala 5. prosinca.
Cilj je smanjiti prihode Rusije od nafte za financiranje ratne mašinerije.
Poljaci se zahvalili Nijemcima i poručili: ‘Protuzračnu obranu bolje dajte Ukrajini‘
Poljski čelnici istaknuli su da bi sustav protuzračne obrane koji je Njemačka ponudila Poljskoj najbolje bilo dati Ukrajini, kako bi se zaštitila od ruskih napada.
Njemačka je ranije ovog tjedna priopćila da je Varšavi ponudila zrakoplove Eurofighter i obrambene sustave Patriot kao pomoć u obrani poljskog zračnog prostora nakon što su dvojica poljskih državljana poginula kada je na njihov teritorij očito zalutao ukrajinski obrambeni projektil, prenosi AP.
Poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak inicijalno je iznio zadovoljstvo zbog ponude Njemačke. No, nakon velikog udara na ukrajinske gradove u srijedu, poljski čelnici poručili su da bi bilo bolje postaviti obrambene sustave u zapadnoj Ukrajini.
Šef poljske vladajuće stranke Jaroslaw Kaczynski nazvao je ponudu Njemačke ‘zanimljivom‘, ali je rekao da vjeruje kako bi za sigurnost Poljske bilo najbolje da Njemačka preda opremu Ukrajincima.
I poljski premijer Mateusz Morawiecki istoga je stava.
Ukrajinski veleposlanik u Varšavi, Vasil Zvarič zahvalio je Blaszczaku poručivši na Twitteru da Ukrajina treba što više oružja.
Kijevski liječnici ostali bez struje dok su operirali srce
Jučerašnji raketni napadi na Kijev prouzročili su probleme liječnicima na Institutu za srce. Nije bilo jednostavno raditi bez električne energije.
Osoblju Institutu nestalo je struje usred operacije srca. Morali su spojiti generatore kako bi mogli nastaviti s operacijom.
Boris Todurov, ravnatelj bolnice, rekao je da nisu izgubili nijednog od ukupno 190 pacijenata.
- Već nekoliko sati nemamo vode. Snalazimo se sami, ali iz sata u sat je sve teže. I dalje radimo samo hitne operacije, rekao je.
Von der Leyen: Pripremamo deveti krug sankcija Moskvi
Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavio je prilikom posjeta Finskoj da Europska unija priprema deveti krug sankcija Moskvi kao odgovor na ruske napade na ukrajinsku ključnu infrastrukturu.
- Naporno radimo na tome da udarimo Rusiju tamo gdje ju boli kako bi još više umanjili njihovu sposobnost da vode rat u Ukrajini. Danas mogu objaviti da radimo punom parom na devetom paketu sankcija, rekla je Von der Leyen.
- Uvjerena sam da ćemo vrlo brzo dogovoriti gornju cjenovnu granicu ruske nafte s čelnicama G7 i drugim velikim partnerima. Nećemo stati sve dok Ukrajina ne pobijedi Putina, rekla je.
Rusija: Otklonjeni problemi na ukrajinskom dijelu naftovoda Družba
Protok nafte kroz ukrajinski dio naftovoda Družba nastavljen je u planiranom obujmu nakon djelomične obustave, priopćio je ruski državni operater naftovoda Transneft, prema izvješću ruske novinske agencije TASS.
Isporuke su obustavljene u srijedu poslijepodne, po srednjoeuropskom vremenu, a razlog nije bilo moguće odmah utvrditi, napominje Reuters, dodajući da se obustava vremenski poklopila s ruskim raketnim napadima na ukrajinski elektroenergetski sustav.
Ukrajina je bila prisiljena ugasiti nuklearne elektrane, a napad je prouzročio prekide u opskrbi strujom i u susjednoj Moldaviji.
"U 19.46 sati po moskovskom vremenu (17.46 sati po srednjoeuropskom vremenu) pumpanje je nastavljeno", citirao je TASS u srijedu glasnogovornika ruskog operatera Transnefta Igora Djomina.
Družba s kapacitetom protoka većim od dva milijuna barela dnevno spada među najveće naftovode na svijetu i opskrbljuje ruskom naftom nekoliko zemalja istočne i srednje Europe, uključujući Poljsku, Njemačku i Mađarsku.
Ukrajina: Od početka rata poginulo 440 djece
Ured glavnog javnog tužitelja Ukrajine iznio je podatak da je od početka rata u Ukrajini poginulo 440 djece, a više od 847 ih je ranjeno.
Jučer je u raketnom napadu na Kijevi poginula 17-godišnja djevojka. Najviše djece je stradalo u regiji Doneck. Ukrajinske podatke zasad nisu potvrdio neovisni izvor.
Zamjenik Lavrova o kontaktima sa SAD-om: Nismo ih kontaktirali u Indoneziji
Rusija ne planira kontaktirati Sjedinjene Države niti je inicirala kontakt s Washingtonom na nedavnom summitu G20 u Indoneziji, rekao je u četvrtak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.
Dodao je da se kontakti s Washingtonom odvijaju telefonski, ali putem diplomatskih kanala, a ne na predsjedničkoj razini.
Reuters: Predstavnici Rusije i Ukrajine u Abu Dhabiju pregovarali o razmjeni zarobljenika
Predstavnici Rusije i Ukrajine sastali su se prošloga tjedna u Ujedinjenim Arapskim Emiratima kako bi razgovarali o mogućnosti razmjene ratnih zarobljenika, navodi Reuters.
Bilo kakva razmjena mogla bi biti povezana s nastavkog ruskog izvoza amonijaka, koji ide u Aziju i Afriku, preko ukrajinskog naftovoda, otkrila su Reutersu tri izvora upoznata sa detaljima sastanka.
Izvori tvrde da su razgovori vođeni uz posredovanje UAE-a i da nisu bili uključeni Ujedinjeni narodi, unatoč njihovoj središnjoj ulozi u pregovorima o inicijativi za izvoz žitarica iz triju ukrajinskih crnomorskih luka.
Cilj razgovora je ukloniti preostale prepreke u inicijativi proširenoj prošloga tjedna te s ciljem ublažavanja globalne nestašice hrane deblokadom ukrajinskog i ruskog izvoza, dodali su. Izvori su tražili da ne budu imenovani kako bi slobodno mogli voditi pregovore o osjetljivim temama.
Ruski i ukrajinski dužnosnici otputovali su u Abu Dhabi 17. studenoga gdje su razgovarali o mogućnosti da se Rusiji dopusti nastavak izvoza amonijaka. Zauzvrat bi došlo do razmjene zarobljenika pri čemu bi bio oslobođen veliki broj ruskih i ukrajinskih zatvorenika, naveli su izvori, a prenosi Reuters.
Vojni stručnjak: Proći će dva tjedna do sljedećeg velikog ruskog napada
Ruskim snagama treba oko dva tjedna za nagomilavanje zaliha ako žele probiti ukrajinsku protuzračnu obranu i nanijeti značajnu štetu Ukrajini, smatra vojni komentator Aleksander Kovalenko.
Ocijenio je da su dva tjedna prosječno razdoblje predaha za Ukrajinu, nakon što su ruske snage jučer lansirale 70 projektila u masovnom udaru na infrastrukturu.
Poručio je da će prije sljedećeg napada ruske snage morati ukloniti projektile iz skladišta, obaviti održavanje i isplanirati logistiku.
- Može se primijetiti da nakon zadnjeg masovnog udara na Ukrajinu nisu prošla puna dva tjedna, ali je udar bio manje agresivan nego 10. listopada, rekao je.
- Očigledno su se Rusi žurili na sastanak u Europski parlament, dodao je sugerirajući da su Rusi jučerašnji napad isplanirali kao odgovor na odluku parlamenta da Rusiju proglasi državom "pokroviteljicom terorizma"
SAD: Putin bi mogao posegnuti za kemijskim oružjem
Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi upotrijebiti kemijsko oružje, ako njegove snage nastave redati poraze na bojišnici, navodi se u procjeni administracije američkog predsednika Joea Bidena.
Šest ljudi koji su upoznati s procjenom rekli su za Politico da bi Moskva mogla prvo posegnuti za kemijskim oružjem prije nego što razmisli o nuklearnom sukobu s NATO-om. Isti dužnosnici su rekli da nikakvi obavještajni podaci ne upućuju da bi se napad mogao dogoditi ubrzo.
Umjesto toga, očekuju da će se borbe usporiti tijekom zimskih mjeseci. Anonimni dužnosnik iznio je da bi Rusija mogla pokušati upotrijebiti kemijsko oružje koje je lako sakriti te bi bilo teže uporabu pripisati Moskvi.
Dužnosnici i stručnjaci rekli su za Politico da bi se neko oružje moglo upotrijebiti kao aerosol ili u streljivu s ciljem da napad rezultira masovnim žrtvama.
Bivši ministar: U Kijevu nema struje, ni vode, ima interneta. Imamo pokrivače i vreće za spavanje
Bivši ukrajinski ministar gospodarstva Timofij Milovanov, koji živi u Kijevu, na Twitteru je opisao kakvo je stanje u prijestolnici.
Potvrdio je da nema struje, grijanja niti vode, a da su temeprature ispod ništice.
Iako ima pokrivače, vreće za spavanje i toplu odjeću, problem predstavlja nedostatak vode.
- Na našem balkonu ima vode. To je iznenađujuće velika zaliha vode. Ali svaki put kada izađen na balkon, moram pustiti hladan zrak unutra. Nije dobro.
Rekao je da ima internet, da su mobilne mreže u funkciji, iako kvaliteta varira. Jučer je posjetio supermarket kako bi se opskrbio zalihama. Na policama ima hrane, ali je problem što na većini blagajni primaju samo gotovinu.
Ima električni štednjak pa ne može pripremati tople obroke.
- To znači da nema toplih obroka dok se ne vrati struja. Ovo nije zabavno, moramo to srediti, poručio je.
Mađarska šalje Ukrajini 187 milijuna eura pomoći
Mađarska je odlučila poslati Ukrajini 187 milijuna eura u sklopu planiranog paketa pomoći EU-a.
Vlada premijera Viktora Orbana poručila je da je voljna platiti svoj dio potpore Ukrajini, ali da bi radije platila bilateralnim putem nego da bude u sklopu zajedničkog zaduživanja.
Podsjetimo, Orban se drži rezerviranim kada je u pitanju sukob u Ukrajini. Mađarska je odbila dopustiti da pošiljke oružja namijenjenih Ukrajini prođu preko mađarskog teritorija i blokirala proširenje sankcija EU-a protiv Rusije na energetski sektor.
Temperatura u Kijevu ispod ništice, dvije trećine grada bez struje
Više od dvije trećine ukrajinske prijestolnice još uvijek je bez struje u četvrtak ujutro, a dio stanovnika nema ni vodu, dan nakon što su ruski projektili izazvali najveće prekide u Kijevu u devet mjeseci rata.
Glavni grad bio je jedna od glavnih meta najnovijeg vala napada na energetska postrojenja zbog čega je u mnogim regijama prekinuta opskrba strujom, a u drugima je došlo do hitnih isključivanja električne energije kako bi se uštedjela struja i omogućili popravci dok zima dolazi.
Temperatura je preko noći pala ispod nula stupnjeva Celzija u gradu koji je prije rata imao 2,8 milijuna stanovnika i u kojem već pada snijeg, a ulice su zaleđene.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da električari i serviseri čine sve kako bi struju vratili "što je brže moguće", ali će oporavak uvelike ovisiti o ukupnoj energetskoj ravnoteži nacionalne mreže.
Kirilo Timošenko, zamjenik šefa kabineta predsjednika Volodimira Zelenskija, rekao je da je ponovno uspostavljena opskrba strujom u regijama Kirovohrad i Vinica.
Na jugu, guverner regije Mikolajiv Vitalij Kim apelirao je na Ukrajince da budu što štedljiviji u korištenju energije.
"Potrošnja jutros raste (što je i logično), nema dovoljno kapaciteta u sustavu da ga uključimo za više potrošača", napisao je na Telegramu, pozivajući stanovike na štednju struje.
Ministar energetike German Galušenko rekao je u četvrtak da Ukrajina očekuje da će tri nuklearne elektrane koje su isključene zbog ruskih napada ponovno u četvrtak početi raditi.
"Očekujemo da će do večeri nuklearne elektrane ponovno početi raditi, dajući struju u mrežu, što će značajno smanjiti energetski deficit", rekao je na nacionalnoj televiziji.
Ruska ofenziva u Donjecku, granatirali i nedavno izgubljeni Herson
Kopnene bitke i dalje bjesne u istočnoj Ukrajini, gdje Rusija je Rusija u ofenzivi duž linije bojišnice zapadno od grada Donjecka, javlja Reuters.
Glavni ukrajinski stožer objavio je da su ruske snage pokušale napredovati prema svojim glavnim ciljevima u oblasti Donjeck - Bahmutu i Avdivki. Oba su grada granatirana, a Rusi su koristili i "zapaljive naprave" kako bi nanijele štetu ukrajinskim snagama.
Među onima koji se bore protiv Rusa u Bahmutu je i jedinica čečenskih boraca koji se nadaju da bi ukrajinska pobjeda mogla izazvati političku krizu u Rusiji i srušiti moćnog prokremaljskog čečenskog vođu Ramzana Kadirova.
Južnije, ruske snage su se ukopavale na istočnoj obali rijeke Dnjepar, otkriva glavni ukrajinski stožer, granatirajući područja na zapadnoj obali uključujući grad Herson iz kojeg su se nedavno povukli.
Rusi raketirali rodilište, ubijena beba
Ruska raketa pogodila je u srijedu rodilište u istočnoj Ukrajini, usmrtivši novorođenče, dok je u napadu teško ranjen jedan liječnik. Eksplozija do koje je došlo tijekom noći značajno je oštetila bolnicu u gradiću Vilniansku. Bio je to drugi smrtonosni napad na to mjesto u posljednjih tjedan dana, a gradonačelnica Natalija Usienko kaže da se boji kako neće biti i posljednji.
- Prvi projektil iz S-300 pao je na cestu, dok je drugi pogodio ovo mjesto, glavnu bolnicu i rodilište u kojem su bili ljudi. Jedna je žena rodila prije dva dana. Rodila je dječaka. Nažalost, ova raketa odnijela je život djetetu koje je živjelo samo dva dana, rekla je Usienko.
Kirilo, dječak ubijen u raketnom napadu, i njegova majka trebali su biti otpušteni u srijedu, rekla je Usienko.
Prije šest dana poginulo je 11 ljudi kada je ruska raketa pogodila stambenu zgradu, kaže gradonačelnica.
Ukrajinci pate u mraku i na hladnoći, Zelenski traži od UN-a da kazni Rusiju
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u srijedu Vijeće sigurnosti UN-a da nešto poduzme protiv Rusije zbog napada na civilnu insfrastrukturu koji su ponovno ukrajinske gradove ostavili bez struje i vode u vrijeme sve veće hladnoće.
Rusija je raketnom baražnom vatrom udarila po gradovima diljem Ukrajine ubivši desetero ljudi, prisilivši vlasti da zatvore nukelarne elektrane i prekinuvši opskrbu strujom i vodom u brojnim mjestima.
"Samo danas, u jednome danu pogođeni smo sa 70 raketa. To je ruska formula za teror. I to sve na našu energetsku infrastrukturu, bolnice, škole, transport, naselja, sve je gađano", rekao je Zelenski u video obraćanju Vijeću sigurnosti.
Ukrajina očekuje "vrlo oštru reakciju" svijeta na zračne napade, dodao je.
Vijeće vjerojatno neće poduzeti ništa, budući da je Rusija članica s pravom veta.
Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzija požalio se da video obraćanje Zelenskog nije u skladu s pravilima vijeća i odbacio "bezobzirne prijetnje i ultimatume" Ukrajine i njezinih zapadnih saveznika.
Nebenzija je ustvrdio da su štetu na infrastrukturi izazvale ukrajinske protuzračne rakete kojima su gađani ruski projektili i pozvao zapad da prestane naoružavati Kijev protuzračnim sustavima.
Kijev je u srijedu bio jedna od glavnih meta. "Danas smo imali tri pogođene višekatnice. Nažalost, poginulo je desetero ljudi", izjavio je ministar unutarnjih posloa Denis Monastirski.
Cijela kijevska regija, u kojoj živi tri milijuna ljudi, ostala je bez struje i vode, rekao je guverner.
Veći dio Ukrajine imao je iste probleme, a neka područja uvela su redukcije kako bi sačuvala rezerve energije.