ŠTO S PUTINOM?

‘Rusija se ne može poraziti jer ima jednu vojnu prednost nad Zapadom, a možda čak i Kinom‘

‘Zamijenite Ukrajinu Jugoslavijom i tragovi tog zapadnog stava ostaju‘, piše ugledni list

Vladimir Putin

 Alexander Kazakov/Afp

Simon Kuper, kolumnist poslovnih novina Financial Times, objavio je tekst u kojem objašnjava zašto vjeruje da će Zapad ponovno udovoljiti Putinu u trenutnom ratu s Ukrajinom - uspoređujući situaciju s Jugoslavijom.

Kako prenosi Financial Times, Emmanuel Macron godinama je razgovarao s Vladimirom Putinom o partnerstvu. U ljeto 2019. godine pozvao ga je na Azurnu obalu kako bi razgovarali o izgradnji "nove arhitekture sigurnosti i povjerenja između Rusije i EU-a". Putin je navodno bio zbunjen, s obzirom na to da se Macron prije toga nije potrudio provjeriti žele li isto i druge europske zemlje.

image

Vladimir Putin

Gavriil Grigorov/Afp

- Mislite li da ćete ih uspjeti uvjeriti? - upitao je Macrona.

Zbog tih razgovora na Azurnoj obali i nakon što je Rusija prošle godine izvršila invaziju na Ukrajinu, redatelj dokumentaraca “A President, Europe and War”, Guy Lagache, upitao je Macrona je li doista vjerovao da će rasprava s Putinom dovesti do nečeg drugog, na što mu je ovaj potvrdno odgovorio.

Nakon što mu je redatelj napomenuo da se to očigledno nije dogodilo, Macron se složio. Francuska novinarka Sylvie Kauffman analizirajući tu scenu u svojoj nedavno objavljenoj knjizi pod nazivom “Les aveuglés” ("Zaslijepljeni"), zaključila je da se čini kako je Macron u tom trenutku konačno shvatio tko je Vladimir Putin.

“Les aveuglés” objašnjava zašto je zapad pogrešno protumačio Putina. Kauffmann je proputovala Europom, ispitujući bivše čelnike i diplomate, iskopavajući davno zaboravljene susrete i dokumente na međunarodnim summitima.

image

Emmanuel Macron

Christophe Ena/Afp

Kolumnist Kuper objašnjava da je iz njezine knjige stekao dojam da su zapadni čelnici često bili slijepi po pitanju Putina i tretirali istočne Europljane kao drugorazredne nacije s kojima se ne treba konzultirati. Nastavlja da su, umirujući Rusiju od 2008. do 2022. godine, zapravo slijedili svoje interese, za što vjeruje da će se opet dogoditi.

- Svaka zapadna zemlja imala je vlastiti razlog da pogrešno protumači Putina. Francuzi su zadržali fantaziju da su supersila, a ne da samo slijede SAD. Njemački psihički oštećeni zagrljaj Rusije bio je sastavljen od krivnje, pohlepe i straha. Nijemci su, prepričava Kauffmann, osjećali da duguju Rusiji (iako ne Ukrajini, Bjelorusiji itd.) za svakog Sovjeta ubijenog u Drugom svjetskom ratu. A njemačka je industrija žudjela za jeftinom ruskom energijom. Njemački čelnici zamišljali su da Putin teži ekonomskoj racionalnosti, baš kao što su i oni činili - navodi Kuper.

image

Vladimir Putin

Artur Widak/Nurphoto Via Afp

Za SAD navodi da nije previše mario, iako su bili povrijeđeni Putinovom invazijom na Gruziju 2008. godine. Tijekom ovogodišnje panel debate se nekadašnja državna tajnica, Condoleezza Rice, prisjetila rasprave u Bijeloj kući gdje je zaključeno da američke vojne snage neće krenuti u borbu protiv Rusa, za što Kuper navodi da se zapravo oduvijek znalo.

Referirao se na knjigu Sylvie Kauffman u kojoj se otkriva da je Obamina administracija naredila Ukrajini da se ne opire 2014. godine, nakon čega je veliki dio ukrajinske vojske na Krimu pobjegao u Rusiju, pa je i sam ministar obrane također pobjegao na Krim i uzeo rusko državljanstvo.

image

Volodimir Zelenski

Pool/abaca/Shutterstock Editorial/Profimedia/Pool/abaca/shutterstock Editorial/profimedia

Knjiga opisuje da je tada njegov nasljednik rekao ukrajinskom predsjedniku kako nemaju vojsku. Kuper za Financial Times navodi da ono što se promijenilo između 2014. i 2022. godine nije bio Putin ili Zapad, već Ukrajina koja je izgradila ozbiljnu vojsku.

- Tek nakon što se oduprla Putinu, iznenađene zapadne zemlje konačno su učinile isto. Ali, kako god se ovo odigralo, zapadne vojske neće poraziti Rusiju koja ima jednu vojnu prednost nad zapadom, a možda čak i nad Kinom: svoje građane tretira kao topovsko meso. SAD je u dva desetljeća u Iraku i Afganistanu izgubio oko 7 tisuća vojnika i odustao od ratovanja. Ruska vojska izgubila je možda 120 tisuća u prvih 18 mjeseci rata i nije se potrudila pokopati mnoge od njih - tvrdi Kuper.

Vjeruje da mladi Nijemci, Amerikanci, Britanci i Francuzi neće umrijeti u ledenim rovovima kako bi spasili istočnu Europu, navodeći da je Angela Merkel, kancelarka koja je upravljala njemačkom ovisnošću o ruskom plinu, polazila od te premise.

Kauffman je u knjizi objavila dio jednog od njihovih razgovora, u kojoj Putin kaže Merkel da će joj reći istinu, na što mu ona odgovara: “Ali Vladimire, nadam se da uvijek govoriš istinu”. Navodno joj je uzvratio da svi lažu.

image

Angela Merkel

Odd Andersen/Afp/Profimedia/Odd Andersen/afp/profimedia

- Ja lažem, ti lažeš, Emmanuel laže, čak će i gospodin Zelenski lagati, to je normalno - navodi se u knjizi.

Kuper u kolumni za Financial Times pretpostavlja da zapadni čelnici sada znaju da Putin laže, stoga će kad dođe vrijeme pokušati natjerati Zelenskog da položi oružje. Naglašava da to ne naziva mirom, već sličnom razmjenom kao između francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja i gruzijskog čelnika Mikheila Saakashvilija tijekom 2008. godine.

- Budući da Zapad neće srušiti Putina, morat će živjeti s imperijalističkom Rusijom. Od 1945. do 1990. godine su naučili da to mogu, iako znaju da istočna Europa ne može - navodi.

Prisjetio se razgovora britanskog vojnika Fitzroy Macleana i Winstona Churchilla u kojem je Maclean bio zabrinut što će poslijeratna Jugoslavija postati komunistička. Piše kako ga je Churchill upitao namjerava li nakon rata živjeti u Jugoslaviji, na što je vojnik odgovorio da ne planira, a Churchill je rekao: “Ni ja”.

- Zamijenite Ukrajinu Jugoslavijom i tragovi tog zapadnog stava ostaju: nisu više slijepi, samo su sebični - zaključuje se u kolumni Financial Timesa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. svibanj 2024 14:38