Glasajte za Trumpa jer ćete u suprotnom snositi ozbiljne posljedice" stoji u jednom od 25.000 mailova poslanih građanima Floride i Aljaske, zbog kojih su dužnosnici američke obavještajne službe obavijestili javnost kako su se samo dva tjedna prije predsjedničkih izbora Iran i Rusija pokušali uplesti u utrku za Bijelu kuću. Poruku su, prema informacijama FBI-a, građanima poslali iranski hakeri u ime radikalne desne grupacije Proud Boys, s namjerom da zastraše birače i potaknu društveni nemir.
No, to nije bilo prvo ovogodišnje upozorenje zbog pokušaja uplitanja u izbore. Microsoft je u rujnu javnost upozorio kako ruski i kineski hakeri internetom šire dezinformacije, ciljajući pritom na obje skupine glasača. Prema procjeni Davida Levinea, stručnjaka za sigurnost američkih izbora, najveći angažman stranih hakera SAD bi ove godine mogao očekivati tijekom obrade glasačkih listića.
Kibernetička sigurnost
"Obavještajne službe već očekuju da će se nakon 3. studenoga, kada dužnosnici budu obrađivali listiće, na internetu početi pojavljivati fabricirane informacije o situaciji na biralištima, kako bi se građanima posijalo zrno sumnje u legitimnost izbornog procesa", rekao nam je Levine, koji smatra kako je SAD od 2016. dodatno unaprijedio svoju kvalitetu kibernetičke sigurnosti te je zadovoljan razinom pripreme za detekciju i prevenciju potencijalnih napada.
Međutim, zašto se strane države uopće i žele uplitati u američke predsjedničke izbore? Riječ je o izborima koji imaju najveće posljedice na globalni poredak. Upravo zato, predsjedničku kampanju u SAD-u pomno prate svi državnici, a situaciju povećalom motre čelnici Kine i Rusije, čiji manevarski prostor na globalnoj pozornici uvelike ovisi o osobi koja sjedi u Ovalnom uredu. Obje sile priželjkuju još jednu pobjedu Donalda Trumpa.
Naime, Peking i Moskva svjesni su činjenice da se zapadne demokracije posljednjih godina nalaze u svojevrsnoj krizi identiteta, pa im odgovara da Washington, kao preteča liberalnih vrijednosti, i sljedeće četiri godine vodi čovjek koji napada medije, slabi transatlantsku suradnju te favorizira autoritarne vođe. "Trump nam odgovara više od Bidena, ne zato što će manje naštetiti kineskim interesima, već zato što će više naštetiti američkim", rekao je BBC-u Yan Xuetong, dekan pekinškog Instituta za međunarodne odnose, priznavši time da cilj Pekinga nije unaprijediti suradnju s Washingtonom, već oslabiti SAD kako bi oni popunili vakuum koji bi nastao na geopolitičkoj sceni.
Komunistička partija, naime, ne razmišlja o tome kako će ishod izbora oblikovati sljedeće četiri godine, već se nada da će dovesti do kraja jedne ere svjetske povijesti. Istom se scenariju nada i Kremlj, koji strahuje da bi promjena administracije u Washingtonu za rusko-američke odnose značila novo zahlađenje. Unatoč tome što je Trumpova administracija proteklih godina bila prilično oštra prema Rusiji, sam Donald Trump bio je vrlo blag prema Vladimiru Putinu, čija je moć 2020. bitno slabija nego što je bila 2016. godine.
Strpljivo čekanje
Rusko gospodarstvo pretrpjelo je veliku štetu zbog pandemije i naglog pada cijene nafte, a javnost je sve hrabrija u istupima protiv neokrunjenog cara federacije. Trumpa preferira i sjevernokorejski vođa Kim Jong-un, s kojim američki predsjednik njeguje uistinu neobičan i kompliciran odnos, koji su brojni savjetnici Bijele kuće opisali kao "ljubavnu aferu".
Joe Biden u nekoliko je prilika izjavio kako se ni pod kojim uvjetima ne bi sastao s čelnikom Sjeverne Koreje bez jasnog sporazuma koji tu zemlju obvezuje da smanji nuklearni arsenal, dok se Trump hvali kako je tijekom svog mandata uspješno izgladio odnose s Pjongjangom. "Gdje je rat? Nema ga", pohvalio se Trump na nedavnoj stranačkoj konvenciji. "Kim Jong-un ne želi naštetiti šansama Donalda Trumpa na izborima. Zato strpljivo čeka u nadi da će nastaviti pregovore u znaku 'muške diplomacije'", ocijenila je za AP Sue Mi Terry, bivša agentica obavještajne službe, koja je stručna za područje Istočne Azije.