Laurynas Kasčiūnas, šef Povjerenstva za nacionalnu sigurnost litvanskog parlamenta, vjeruje da Rusija nema kapacitete za konvencionalni rat sa zemljama Zapada.
Prema njemu, Rusiji će trebati još pet do sedam godina za obnovu vojnog arsenala ispražnjenog ratom u Ukrajini, naveo je u izvještaju litvanskom parlamentu. Istovremeno, Kasčiūnas smatra da su mogući hibridni scenariji poput "invazije bez namjere okupacije ili napadi na strateške mete".
- Moguće su sive zone, scenariji poput napada Hamasa koji smo vidjeli u Izraelu, sabotaže strateških ciljeva - poručio je Kasčiūnas (41) u govoru pred litvanskim parlamentom.
Litva je prije mjesec dana pojačala osiguranje svojeg LNG terminala nakon što je plinovod Balticconnector oštećen.
- Do kraja godine imat ćemo kapacitete za monitoring raznih podvodnih bespilotnih objekata i upravljanje prijetnjama", rekao je tada Kasčiūnas, političar iz stranke desnog centra Domovinska unija - litavski kršćanski demokrati. Prema njemu, sigurnosne sustave država kupuje ne samo radi zaštite LNG-ja već i drugih kompanija u energetskom sektoru. Kasčiūnas je otkrio da se o tome raspravljalo i prije incidenta s plinovodom koji povezuje Finsku i Estonije. Taj je događaj ubrzao odluku, kazao je.
U Litvi se puno raspravlja o mogućnosti da ih Rusija napadne. Gabrielius Landsbergis, ministar vanjskih poslova, nedavno je izjavio da je ruski napad na baltičke zemlje i druge članice NATO-a "stvar vremena". No, predsjednik Gitanas Nausėda nije se s njim složio, pozivajući ga da "sjedne i ohladi". U međuvremenu je predsjednik Latvije Edgars Rinkēvičs izjavio da smatra da Moskva "stvarno može pokrenuti rat" protiv zemalja na istočnom krilu NATO-a ako u budućnosti zaključi da će iz rata u Ukrajini izići kao pobjednik.