I DALJE JE SVE MISTERIJ

Rusiji se događala jedna od najvećih katastrofa, a dok je cijeli svijet nudio pomoć, Putin je uživao na odmoru. Ostavili su ih na dnu mora...

Tek nakon dva sata, primijećeno je da je izgubljen kontakt s podmornicom koja je tada bila ponos ruske mornarice

Obljetnica nesreće podmornice Kursk; Vladimir Putin

 Profimedia
Tek nakon dva sata, primijećeno je da je izgubljen kontakt s podmornicom koja je tada bila ponos ruske mornarice

Jedan od najvećih incidenata u novijoj vojnoj povijesti Rusije, koji je narušio povjerenje javnosti u tada novoizabranog predsjednika Vladimira Putina i čije su okolnosti još uvijek nejasne, dogodio se prije točno 25 godina. Radi se o potonuću podmornice “Kursk” i tragediji u kojoj je život izgubilo 118 mornara, prenosi Web.de.

Norveški seizmografi su 12. kolovoza 2000. godine u 7.29 sati zabilježili potres jačine 1,5 stupnja po Richteru u Barentsovom moru, sjeveroistočno od Murmanska. Dvije minute kasnije, uslijedio je još veći potres, ovog puta jačine 3 stupnja po Richteru, koji se osjetio do Aljaske.

U blizini epicentra odvijala se ruska vojna vježba, ali potresi su, kako se kasnije pokazalo, pogrešno bili protumačeni kao dio simulacije. Dva sata kasnije, primijećeno je da je izgubljen kontakt s podmornicom “Kursk”, koja je tada bila ponos ruske mornarice - duga 154 metra s dva nuklearna reaktora i jačine 98 tisuća konjskih snaga.

image

Dio podmornice "Kursk" koja je vraćena na površinu u 2001. godini

Afp/profimedia
image

Dio podmornice "Kursk" koja je vraćena na površinu u 2001. godini

Afp/profimedia
image

Podmornica "Kursk"

Yuriy Kaver/sputnik/profimedia

Dok se odvijala vojna vježba na brodovima na površini, na dubini od 108 metara došlo je do eksplozije u prednjem dijelu podmornice. Istrage su pokazale da je uzrok vjerojatno bila prijevremena aktivacija motora, što je pregrijalo torpedo i izazvalo detonaciju vodikova peroksida koji se koristio kao gorivo. Požar se proširio, što je izazvalo dodatne eksplozije torpeda dvije minute kasnije, koje su oštetile trup podmornice. Počela je tonuti.

Većina posade poginula je odmah, ali njih 23 uspjelo se na vrijeme povući u stražnji dio podmornice. Odlučili su čekati pomoć. Ruska mornarica u međuvremenu je oklijevala s javljanjem nesreće Ministarstvu obrane, stoga je informacija stigla do Moskve tek 12 sati kasnije. Tada novoizabrani predsjednik Putin o nesreći je saznao sljedećeg jutra, jer je bio na godišnjem odmoru u Sočiju.

Ostatak svijeta već je znao što se dogodilo - američki predsjednik Bill Clinton bio je upućen, dok su mnoge zemlje poput Velike Britanije ponudile i pomoć, koju je Rusija odbila. Ruski vojni vrh objavio je da je podmornica imala “manjih tehničkih poteškoća i spustila se na dno oceana”, ali da su uspostavili kontakt s posadom i da su svi živi. Kasnije su optužili NATO za nesreću, navodeći da je došlo do sudara s njihovom podmornicom.

image

Spomenik žrtvama nesreće

Sergei Malgavko/tass/profimedia
image

Komemoracija za preminule članove posade u 2020. godini

Alexei Danichev/sputnik/profimedia

Preživjela posada, među kojima je bio i poručnik Dmitrij Kolesnikov (27), ostala je zatočena u tami i hladnoći. Kolesnikov je u 11.45 sati na komad papira zapisao poruku, ali sadržaj cijelog pisma nikad nije bio objavljen, samo dijelovi poput: “Zbog nesreće smo donijeli ovu odluku, nitko od nas se ne može izvući na površinu”.

Najčešća teorija je da su pokušali zamijeniti spremnik s kisikom i da je jedan od članova posade ispustio filter ugljikova dioksida u vodu ili ulje, što je izazvalo kemijsku reakciju i novi požar, koji nitko nije preživio. Dan nakon nesreće, ruska mornarica započinje s pokušajima spašavanja, ali raspolažu samo zastarjelom opremom.

Norveška i SAD ponovno su ponudile pomoć, koju je Rusija odbila i bezuspješno se pokušala osloniti na vlastite podmornice “Priz”. Javnost su umirivali izjavama da je sve pod kontrolom, a Putin nije mijenjao svoje planove i pet dana kasnije vratio se s odmora.

image

Vladimir Putin odgovara na pitanja novinara o tragediji tijekom godišnjeg odmora

Itar-tass/AFP/Profimedia
image

Podmornica "Priz"

Ntv/afp/profimedia

Tjedan dana nakon tragedije, Rusija prihvaća pomoć Norveške i tim s podvodnim robotima uspijeva doći do olupine. Unutrašnjost podmornice bila je poplavljena i nije bilo preživjelih. Za stručnjake, tragedija “Kurska” nije bila iznenađenje. Ruska mornarica već je godinama bila u lošem stanju, s dotrajalom opremom i manjkom održavanja. Slične nesreće događale su se i ranije na sovjetskim i ruskim podmornicama.

Olga Kolesnikova, supruga preminulog poručnika, nikada nije saznala cijeli tekst oproštajnog pisma, koje su pronašli u džepu Dmitrijeve uniforme. “15.45. Mračno je ovdje pisati, pokušavam pisati naslijepo. Izgleda da nemamo šanse, ne više od 10-20%. Nadam se da će barem netko ovo pročitati”, posljednje su riječi mornara koje je Rusija ostavila na dnu Barentsova mora. Vjeruje se da su preživjeli još četiri sata i 16 minuta nakon početnih eksplozija, dok operacija spašavanja u tom trenutku još nije bila ni pokrenuta.

image

Norveški brod tijekom misije spašavanja podmornice "Kursk"

Afp/profimedia
image

Grobovi članova posade u Sankt Peterburgu

Peter Kovalev/tass/profimedia
image

Komemoracija za preminule članove posade u 2022. godini

Olga Maltseva/afp/profimedia
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2025 18:44