Ruska središnja banka povukla znakovit potez, prvi takav od godine u kojoj je počela invazija na Ukrajinu

Kamatne stope obilježile su kraj ovog tjedna. Trump od Fed-a traži da ih smanji za jedan postotni bod, američka inačica središnje banke odupire se tvrdeći da će odlučiti u skladu s ekonomskim pokazateljima.

Europska središnja banka ih je u četvrtak snizila za 25 baznih bodova (0,25 posto), sada su na 2 posto (američke su na 4.25 - 4.50 posto) i tu bi negdje trebale ostati.

U petak se dogodilo očekivano, Банк России, Ruska središnja banka, snizila je kamate jedan postotni bod, s 21 na 20 posto, prvi put od rujna 2022. godine: tada ih je spustila s osam na 7,5 posto.

Inflacija je i dalje glavna prijetnja

“Proinflacijski rizici neznatno su se smanjili, ali i dalje prevladavaju nad dezinflacijskim u srednjoročnom razdoblju. Ključni proinflacijski rizici povezani su s duljim uzlaznim odstupanjem ruskog gospodarstva od uravnoteženog puta rasta i visokim inflacijskim očekivanjima, kao i s pogoršanjem uvjeta vanjske trgovine. Daljnje smanjenje stope rasta globalnog gospodarstva i cijena nafte u slučaju eskalacije trgovinskih napetosti može imati proinflacijske učinke kroz dinamiku tečaja rublje”, piše Banka.

Ciljana inflacija iznosi 4 posto u sljedećoj godinie, a 2. lipnja iznosila je 9,8 posto (u travnju je bila 10,2 posto). “Ako se geopolitičke napetosti smanje, vanjski uvjeti bi se mogli poboljšati, što bi moglo imati dezinflacijski učinak”, tumači Banka.

Vanjski uvjeti odnose se na pritisak sankcija koje izazivaju sve veće troškove prekograničnih plaćanja, ali i prihod od nafte i plina koji je oštro pao u svibnju, kako je objavilo Ministarstvo financija, zbog nižih cijene na svjetskim tržištima i jače rublje: u petak 78,85 za dolar, a ne tako davno bila je i iznad 100 rubalja za dolar. U svibnju prihod je potonuo 35,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosio je 512,7 milijardi rubalja (6,55 milijardi dolara), objavilo je Ministarstvo.

Elvira Nabiullina, čelnica Središnje ruske banke, pokušala je napustiti taj položaj kad je Putin pokrenuo agresiju na Ukrajinu, ali joj je to bilo zabranjeno

Sopa Images Limited/alamy/alamy/profimedia

Podatci za razdoblje od siječnja do svibnja pokazuju osjetno snažniji pad prihoda, 14,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na 4,24 milijarde rubalja (53,8 milijardi dolara).

U prva četiri mjeseca bio je pao 10,3 posto. U lipnju proračunski prihod od energenata bit će manji 40,3 milijarde rubalja no što se bilo planiralo, kaže Ministarstvo koje je početkom svibnja podiglo procjenu proračunskog manjka u ovoj godini s 0,5 na 1,7 posto BDP-a zbog znatno snižene procjene prihoda od energenata.

U sliku treba uključiti i ratni mod funkcioniranja države: Bloomberg je pojasnio da je Rusija prošla transformaciju u ratnu ekonomiju što je pratio viši rast koji je došao do vrhunca pa slijedi stagnacija.

Putin se oglasio u ožujku

Snižavanje kamatnih stopa bilo je očekivano jer je prošlih mjeseci uslijedio niz kritika na račun Elvire Nabiulline, čelnice Банк России, zbog oštre monetarne politike kojom je nastojala obuzdati inflaciju.

Rusko gospodarstvo raslo je još u posljednjem tromjesečju prošle godine 4,5 posto, ali je, kako su procjene govorile, usporilo već početkom ove godine, u prvom kvartalu rast je bio dva posto.

Nabiullina se našla i pod političkim pritiskom jer je Putin u ožujku pozvao odgovorne za gospodarstvo da visokim troškovima zaduživanja ne zatvaraju gospodarstvo u "kriokomoru". Krajem svibnja ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov upozorio je da ruska privreda počinje pokazivati znakove "pothlađenosti", poručivši Središnjoj banci da su visoki troškovi zaduživanja zakočili inflaciju, ali i gospodarsku aktivnost.

“Monetarna politika Банк России izlaže rusko gospodarstvo prijetnji stagflacije, stagnacije ili čak recesije u kombinaciji s visokom inflacijom", upozorili su u studenom prošle godine iz instituta TsMAKP koji savjetuje Vladu.