Iza kulisa službenih izvješća o ‘otpornosti‘ ruske ekonomije krije se duboka financijska kriza, a zemlji uskoro prijeti i žestoki slom bankarskog sustava. Kako navodi Fortune, pozivajući se na tajni izvještaj europskih obavještajnih službi u koji je uvid imao Reuters, Kremlj je prisilio komercijalne banke da upumpaju golemu likvidnost u sustav kako bi se pokrile proračunske rupe uzrokovane ratom u Ukrajini.
Agresivni državni programi potaknuli su milijune Rusa da uzmu tri ili više kredita istovremeno. Danas su te banke iznimno ranjive jer se procjenjuje da se čak 10% korporativnih i do 15% maloprodajnih kredita kod vodećih institucija više ne može vratiti.
Broj osobnih bankrota građana skočio je za trećinu i premašio pola milijuna, a privid stabilnosti održava se isključivo umjetnim državnim moratorijima. Europski obavještajci upozoravaju da ova situacija skriva eksplozivnu bombu koju bi novi paket zapadnih sankcija usmjerenih na banke mogao aktivirati preko noći.
Proračunski deficit i ‘mobilizacija‘ štednje građana
Vojni neuspjesi i promjena ukrajinske taktike izravno se prelijevaju na ekonomiju. Napadi dronovima desetkovali su rusku naftnu infrastrukturu, izazvali domaće nestašice goriva i srezali prihode od izvoza energije. Rezultat toga je da je ruski savezni proračunski deficit skočio na golemih 6 bilijuna rubalja (oko 83 milijarde dolara), što je dvostruko više nego lani i daleko iznad projekcija za cijelu godinu.
Budući da je Fond nacionalnog bogatstva praktički presušio, Kremlj se u potrazi za ratnim novcem okreće imovini vlastitih građana.
Ministarstvo financija priprema zakone kojima bi država dobila izravan pristup do 40 milijardi dolara privatne mirovinske štednje. Istodobno, čelnik ruske Komunističke partije nedavno je u parlamentu otvoreno pozvao na radikalnu ‘mobilizaciju‘ 130 bilijuna rubalja koje građani drže na bankovnim računima.
U poslovnoj zajednici vlada panika, a menadžeri za The Washington Post priznaju kako svi razmišljaju samo o tome kako izvući novac i pobjeći iz zemlje. Državni ruski institut Center for Macroeconomic Analysis procjenjuje da bi do eksplozije bankarske krize moglo doći najkasnije do listopada.
Forbes: Rusija spaljuje BDP za komadiće teritorija
Ugledni Forbes donosi još rigorozniju financijsku računicu ruskog ratovanja. Sjedinjene Američke Države upravo guraju novi zakon o uvođenju teških sekundarnih sankcija i carina svim zemljama koje i dalje kupuju rusku naftu, uran i plin.
To bi mogao biti konačni udarac proračunu koji je potpuno ovisan o fosilnim gorivima, od kojih Rusija i dalje upređuje oko 734 milijuna eura dnevno. Ruska ekonomija vrijedna 2,6 bilijuna dolara dramatično usporava, a projekcije rasta iznose mizernih 0,4%, što je pad u odnosu na ionako slabih 1% iz prethodne godine kada je zemlja jedva izbjegla recesiju.
Prema istraživanju znanstvenika Davida Hendersona sa Sveučilišta Stanford, ukupni realni troškovi ovog sukoba popeli su se na nevjerojatnih 2,5 bilijuna dolara.
Do Kremlja je stiglo ozbiljno upozorenje, Moskva podijeljena. Čeka se Putin, njegova će biti zadnja
Forbes ističe frapantnu računicu: Rusija trenutno troši čak 90 milijuna dolara po svakoj kvadratnoj milji osvojenog teritorija u Ukrajini, napredujući puževim korakom. Vojni dužnosnici su priznali Putinu da je rat već sada probio proračun za 28 milijardi dolara, a u godinama koje dolaze očekuje se dodatno neplanirano prekoračenje od čak 54 milijarde dolara.
Likvidacija zlata i slom civilnog sektora
Kratkotrajni pojas za spašavanje Rusiji je donio rat u Iranu, kada su cijene nafte skočile na blizu 120 dolara po barelu, no taj je kaos dugoročno uništio ključne ruske projekte u toj regiji, uključujući stopiranje gradnje dviju nuklearnih elektrana i koridor prema Indiji.
Surova realnost ruske svakodnevice danas pokazuje potpunu neodrživost sustava. Zbog nemogućnosti normalnog financiranja, Rusija je bila prisiljena likvidirati čak 71% svojih ukupnih zlatnih rezervi kako bi uopće održala likvidnost. Istodobno, zemlja pati od katastrofalnog manjka radne snage: uz više od 1,4 milijuna ubijenih, ranjenih i nestalih vojnika na frontu te masovni egzodus preko 650.000 visokoobrazovanih građana koji su pobjegli iz zemlje, vojne tvornice nemaju koga zaposliti.
To izravno utječe na visoku inflaciju koja je na vrhuncu od 6% (usluge su na 10,6%), dok su namirnice u trgovinama poskupjele za čak 18%.
Dok vojni sektor umjetno pumpa BDP, civilni sektor se ubrzano raspada jer se civilne tvrtke moraju zaduživati po stopama blizu 20%, s obzirom na to da referentna kamatna stopa iznosi visokih 14,25%.
Čovjek kojeg Kremlj prezire tvrdi da zna kada će Putin odustati od rata: ‘To je sasvim realno‘
Čak 19 civilnih industrijskih podsektora bilježi konstantan pad proizvodnje jer se svi resursi preusmjeravaju isključivo u vojnu mašineriju. Zaključno, iako Moskva kratkoročno još može krpati račune, cijena koju plaća je uništenje vlastite budućnosti, a idući koraci Zapada prema rigoroznijim sekundarnim sankcijama mogli bi u potpunosti ugasiti Putinov ratni stroj, zaključuju Forbes i Fortune.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....