MANEVAR ILI NE?

Ruske rakete nadomak Japana, Tokio taj korak odmah ocijenio kao ‘neprihvatljiv‘

Od Drugog svjetskog rata traje spor Moskve i Tokija oko Kurilskih otoka na koje je Rusija nedavno razmjestila proturaketnu obranu
Kurilski otok Iturup
 Andrey Kovalenko/AFP

Početkom prosinca Rusija je na Dalekom istoku postavila najmoderniji sustav proturaketne obrane, piše Deutsche Welle. Baterija na Kurilskom otoku Iturup je sada spremna za djelovanje, javila je televizija „Zvijezda“ ruskog Ministarstva obrane.

Ruska poruka je iznenadila japansku vladu. U listopadu je Moskva govorila o izgradnji samo kao o dijelu manevra. Tokio je taj korak odmah ocijenio kao „neprihvatljiv“.

Stacioniranje tih raketa bi moglo imati dalekosežne posljedice. Obrambenu liniju Rusija naime tako pomiče prema Pacifiku, ka SAD i njihovom savezniku Japanu, direktno pred japansku teritoriju i američke vojne baze koje se tamo nalaze.

Mobilno obrambeno oružje s oznakom S-300V4 ispaljuje rakete brzine koja probija zvučni zid i istovremeno može pogoditi 24 cilja na udaljenosti do 400 i na visini do 37 kilometara. U dometu je, teoretski, gotovo cijeli japanski otok Hokaido.

Neuspješna japanska inicijativa

Stacioniranje na Iturupu je dokaz da Rusija taj otok namjerava zadržati i koristiti ga u vojne svrhe. Time se okočavaju nade Japana da će s Rusijom postići dogovor u vezi s Kurilskim arhipelagom.

Tijekom sedam godina bivši premijer Shinzo Abe je više od dvadeset puta vodio pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kako bi se okončao teritorijalni spor u vezi s četiri mala Kurilska otoka, sjeverno od Hokaida.

Sovjetski Savez je te otočiće zauzeo u završnoj fazi Drugog svjetskog rata. Zapadni partneri bili su iznenađeni Abeovom pregovaračkom ofenzivom. Ali on je nastojao da postigne rješenje za Kurilske otoke i tako oslobodi put za potpisivanje mirovnog ugovora, čime bi se definitivno podvukla crta ispod Drugog svjetskog rata. Njegov nasljednik Joshihide Suga je u rujnu istakao da želi dovršiti ove pregovore. Iz tog sna Japan se sada naglo probudio.

„Stacioniranje znači da je propao Abeov kurs, prijateljski naklonjen Rusiji“, smatra Sebastian Maslow, njemački stručnjak za Japan. To znači ponovo zaoštravanje frontova. „Sada je malo vjerojatno da bi u neko dogledno vrijeme ipak mogao biti potpisan mirovni sporazum između dvije zemlje", kaže Maslow koji predaje na Sveučilištu u japanskom Sendaiu.

Ipak najnoviji razvoj događaja ne bi trebao uistinu iznenaditi Japan, budući da se on već dugo vremena nazire.

Na otocima Iturup i Kunashir se već nekoliko godina nalazi 3.500 ruskih vojnika. Od ožujka 2018. na civilnom aerodromu u Iturupu nalaze se i dva borbena aviona Suhoj Su-35S. Uz to Rusija je na otok dopremila i rakete kratkog dometa, radarske stanice, dronove i artiljerijsku jedinicu. Navodno je bilo planirano čak i prebacivanje tenkova tipa T-72B3 na Iturup.

Trajno polaganje prava Rusije na Kurilske otoke u kolovozu 2019. godine je potvrdio i tadašnji premijer Dmitrij Medvedev zvaničnom posjetom Iturupu.

Iluzije koje su dugo trajale

No i pored toga je Japan gajio nadu da je dogovor moguć. Na sastanku početkom prošle godine, Abe i Putin su dogovorili da se pregovori ubrzaju. Kao osnova je trebalo poslužiti zajedničko priopćenje iz 1956. godine.

Sovjetski Savez je tada obećao da će vratiti dva otoka koji direktno graniče s Japanom, Habomai i Shikotan. Pitanje preostala dva je trebalo riješiti mirovnim sporazumom. Abe je očigledno bio zadovoljan povratkom dva mala otoka i zajedničkom upravom nad preostala dva.

Još tada su, međutim, promatrači sumnjali da će Putin ikada odustati od ruske teritorije. Takav korak bi mogao biti protumačen kao znak slabosti. No Rusija na Kurilske otoke prije svega gleda u okviru obrambene strategije na pacifičkoj strani, nasuprot SAD-u. Moskva želi držati na distanci američke pomorske snage, koje su se često približavale ruskoj obali. Na kraju krajeva, sigurnosni savez Japana i SAD je stajao na putu sporazumu oko Kurilskih otoka.

Rusija je također strahovala da će američke rakete srednjeg dometa biti smještene u Japanu, nakon što su SAD dopustile da ugovor o zabrani tog oružja istekne u kolovozu prošle godine.

Ruski prodor u vakuum moći

Pored izgradnje vojnog uporišta na Kurilima, Moskva planira do 2027. godine pojačati svoju pacifičku flotu sa sedamdeset novih vojnih brodova. Samo ove godine je u upotrebu pušteno petnaest brodova. „Rusija pridaje veći značaj geostrateškoj prisutnosti u azijsko-pacifičkoj regiji", objašnjava Maslow. Pri tom Rusija koristi i vakuum koji su SAD pod Trumpom tamo ostavile.

Japanska vlada pak strahuje od povezivanja Rusije i Kine na Pacifiku i za te strahove postoje opravdani razlozi: krajem listopada predsjednik Putin je priopćio da je „sasvim moguća“ vojna alijansa s Kinom.

Još prije osam godina Moskva i Peking su počeli sa zajedničkim vojnim vježbama u Japanskom, Istočnokineskom i Žutom moru. Prije dvije godine stotine tenkova i tisuće vojnika iz Kine se u istočnom Sibiru priključilo najvećoj ruskoj vojnoj vježbi od završetka Drugog svjetskog rata.

U srpnju prošle godine po prvi put su nad Japanskim morem zajedno patrolirali kineski i ruski bombarderi, nakon čega je Južna Koreja ispalila stotine hitaca upozorenja.

Geostrateški šahovski potezi Moskve mogli bi utjecati na raspravu o vlastitom sistemu proturaketne obrane u Japanu. Ove godine za vrijeme mandata premijera Abea, Japan je odustao od obrambenog sustava Egida i sada se planira kupinja obrambene raketne baterije za pomorske snage.

Sebastijan Maslow je uvjeren da će budući predsjednik SAD Josef Biden ubrzo sa zvaničnicima iz Tokija razgovarati o budućnosti japansko-američke alijanse. U tim razgovorima će pitanje Kurilskih otoka biti od većeg značaja no dosada, piše Deutsche Welle.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. rujan 2021 13:40