Ruski ministar financija zatekao moćnike na gospodarskom forumu: ‘Na rubu smo recesije‘

Ruski ministar gospodarstva Maksim Rešetnjikov upozorio je kako se rusko gospodarstvo nalazi "na rubu" recesije, istaknuvši znakove značajnog usporavanja ekonomske aktivnosti. Izjava je dana tijekom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, jednog od najvažnijih gospodarskih događaja u Rusiji, prenosi Business Insider.

"Na temelju dostupnih podataka, čini se da smo na pragu recesije", rekao je Rešetnjikov prema izvješću agencije Interfax, dodavši da konačan ishod ovisi o budućim političkim odlukama. Iako nije dao čvrstu prognozu, izjavu je ublažio pojasnivši kako se gospodarstvo nalazi na ključnoj prekretnici.

Već ranije, u svibnju, Rešetnjikov je pred zastupnicima Dume upozorio da gospodarstvo ulazi u stanje naglog usporavanja. Tada je pozvao središnju banku da ublaži monetarnu politiku i uzme u obzir usporavanje inflacije. Banka je to i učinila, početkom lipnja srezala je ključnu kamatnu stopu s 21 na 20 posto.

Iako je inflacija u blagom padu, i dalje se kreće oko 10 posto, znatno iznad razine prije početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Analitičari ističu da je usporavanje gospodarstva rezultat upravo napora da se inflacija stavi pod kontrolu.

"Ključno pitanje je hoće li Rusija doživjeti tvrdo ili mekano prizemljenje", kaže Brigitte Granville, profesorica međunarodne ekonomije s londonskog sveučilišta Queen Mary. U prvom slučaju, inflacija bi se suzbila, ali bi zemlja ušla u recesiju. U drugom, inflacija bi se stabilizirala bez većih posljedica po gospodarski rast.

Ogromna ulaganja u obranu, rezerve se tope

Granville dodaje da čak i ako dođe do tehničke recesije, snažno tržište rada i rast plaća ublažit će posljedice i, što je Kremlju ključno, neće ozbiljno ugroziti vođenje rata. Otpočetka rata u Ukrajini, ruska država sve više ulaže u obranu.

Ove godine očekuje se da će obrambeni sektor progutati oko 130 milijardi dolara, gotovo trećinu državnog proračuna. To je znatno više nego lani, kada je taj udio iznosio 28,3 posto.

No, istodobno, Rusija se suočava s ozbiljnim manjkom radne snage, dijelom zbog mobilizacije, a dijelom zbog iseljavanja obrazovanih mladih ljudi. Uz to, zapadne sankcije i dalje pogađaju izvoz nafte i plina, a financijske institucije su uvelike odsječene od globalnog platnog sustava.

Prema procjenama pojedinih europskih ekonomista, Rusiji bi do jeseni mogle presušiti i posljednje likvidne rezerve.