Herson je grad od tristotinjak tisuća stanovnika na početku delte gdje se Dnjepar ulijeva u Crno more i tek je pedesetak kilometara udaljen od okupiranog Krima. Zato je on i osvojen od ruskih snaga već početkom ožujka jer leži na glavnoj prometnici prema nedalekoj Odesi.
Kao i na Krimu, stanovništvo je tamo veoma mješovito i doista nema malo onih koji su se smatrali Rusima - barem do ruskog napada na Ukrajinu. To je bila osnova da Vladimir Putin i njegove službe sad i tamo stvore njima podobnu državicu, slično kao u područjima Luhanska i Donjecka. Metoda je ista: treba biti održan "referendum" gdje bi "narod odlučio" stvoriti "Narodnu Republiku Herson". Tko bi organizirao referendum i tko bi brojao glasove u gradu pod ruskom okupacijom - to je sasvim jasno, ali čak i taj pokušaj Rusima ne polazi baš za rukom, piše Deutsche Welle.
Prijetnje i zastrašivanja
Herson je regionalno središte s lokalnim parlamentom. Zastupnike tog parlamenta redom se kontaktira i od njih se zahtijeva kolaboracija i stvaranje takve kvislinške državice.
- Oni koji nas nazivaju, predstavljaju se kao 'nova uprava regije Herson' - kaže Serhij Chlan, čelnik kluba zastupnika stranke Europska solidarnost. Kako objašnjava, okupatori su prvo kontaktirali čelnike stranaka.
- Ja sam pak odmah o tome informirao ured predsjednika Ukrajine. Nakon toga smo smjesta sazvali izvanrednu sjednicu Regionalnog vijeća i u priopćenju poslanom svim ukrajinskim službama naglasili kako je Herson integralni dio Ukrajine - kaže Chlan. Tom priopćenju jednoglasno su se priključili i članovi gradskog vijeća.
Makar pod okupacijom, državno odvjetništvo regije Herson pokrenulo je kazneni postupak zbog napada na teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. No i tamo se potvrđuje kako okupatori žele održati nezakonit referendum kojim bi se stvorila izmišljena republika.
Heroji na ulicama
Dosad takav referendum nije održan jer i građani pružaju otpor. Jer na tisuće ljudi i Hersona i drugih okupiranih mjesta izlaze na ulice i prosvjeduju protiv Rusa: "Prosvjednici nemaju nekakvog vođu. Jednostavno izlaze na ulice, makar ruski vojnici drže svoje puške uperene u njih. Ljudi žele pokazati kako su svi pokušaji u području Hersona stvoriti nekakvu 'republiku' ilegalni i uzaludni", kaže jedan od prosvjednika.
Kako dodaje, ruski okupatori vrlo brzo počeli su organizaciju "iskaza narodne volje", a prijete i maltretiraju sve aktiviste, političare i službenike lokalne uprave kako bi učinili što želi Kremlj. Tako se u gradu Kahovki već danima ne zna gdje je poznati lokalni novinar Oleh Baturin, suradnik lokalnog lista Novyi Den. "Nepoznate osobe" su zapalile i kuću Valine Luhove, čelnice gradskog vijeća Hersona. "Ja sam sad beskućnica. Valjda im stojim i na popisu za likvidaciju", kaže političarka na ukrajinskoj državnoj televiziji.
Prorusi sad to više nipošto nisu
I od lokalnih medija traži se lojalnost okupatorima, tako da čitav niz njih radije izabiru opciju kao i jedan od najvećih listova grada Heničeska: potpuno prekidaju izlaženje. I to je bio iskaz podrške lista gradonačelniku grada Oleksandru Tulupovu: zahtijevalo se da i on i čitava gradska uprava surađuju s okupatorima i pripreme referendum, piše Deutsche Welle.
Umjesto toga su i gradonačelnik i svi predstavnici grada odstupili sa svoje dužnosti. "To je za mene i moje suradnike najteži dan u našem životu. Moramo utvrditi da pod tim okolnostima ne možemo više ispunjavati naše obveze kao predstavnici ukrajinske komunalne uprave", objavio je gradonačelnik Tulupov na web stranici Gradskog vijeća Heničeska.
Upravo zbivanja u Heničesku pokazuju potpuno krive obavještajne procjene i uvjerenje vladara Kremlja: jer gradonačelnik Tulupov je zapravo član stranke "Oporbena platforma - Za život" koja se u Ukrajini smatrala proruskom političkom snagom. Ali najkasnije nakon ove agresije je i za mnoge od njih jasno na kojoj strani stoje.
Umjesto podrške osvajačima, čak i čelnik frakcije te stranke u gradskom vijeću Hersona Jurij Stelmašenko boji se kako će Rusi taj grad iscrpiti glađu. Već dva tjedna u grad nije stigla hrana, lijekovi, gorivo i bilo kakvi industrijski proizvodi. Umjesto toga, ruski okupatori organiziraju "humanitarnu pomoć", ali nju uzimaju samo malobrojni.
Ako stanje postane gore, mnogi će biti prisiljeni prihvatiti tu pomoć i biti natjerani na "referendum", strahuje Stelmašenko.
- Činimo sve da to spriječimo, ali grad je već dva tjedna u izolaciji. Gospodarstvo je na koljenima, trgovine zatvorene. Nemamo kontakt s drugim regijama Ukrajine. Prema nama kreću konvoji humanitarne pomoći, ali ih se ne pušta, makar se stalno pregovara o humanitarnim koridorima. Mi ćemo izdržati do kraja, ali koliko će ljudi preživjeti te okolnosti - pita Stelmašenko, a prenosi Deutsche Welle.
A rat još nije završen: kako javljaju, od utorka navečer građani opet čuju žestoku paljbu nedaleko od grada.