Šefovi europskih obavještajnih službi iz Češke, Latvije i Švedske upozorili su da bi Rusija uskoro mogla “testirati NATO”. Jedan od njih za britanske dnevne novine The Guardian tvrdi da bi do potencijalnog napada moglo doći već za nekoliko mjeseci, a ne godina.
Prethodno je i poljski premijer Donald Tusk u parlamentu rekao da obavještajne procjene upućuju na to da bi Rusija tijekom sljedećih nekoliko mjeseci mogla dronovima ili projektilima napasti teritorij NATO-a. Cilj takvog napada, objašnjava, bio bi dokazati da je “Članak 5. više teorija nego praksa”.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je Tuskova upozorenja kao “utemeljena i dobro dokumentirana”. U petak je u Parizu sazvao hitan sastanak čelnika političkih stranaka i kandidata na predsjedničkim izborima 2027. godine, tijekom kojeg su, uz ostale teme, razgovarali i o obavještajnim podacima koji upućuju na sve veću prijetnju iz Rusije.
Michal Koudelka, ravnatelj češke sigurnosne službe BIS, rekao je da bi dio planova Kremlja mogao biti "ograničeni" upad na teritorij neke članice NATO-a koja graniči s Rusijom.
- Moguće je. Moglo bi uključivati ograničeni upad ili provokacije pod lažnom zastavom - rekao je za The Guardian, ističući kako se radi o scenariju koji bi se mogao ostvariti za nekoliko mjeseci, a ne godina.
Ipak, napominje da “mnogi ljudi čine sve što mogu kako se to ne bi dogodilo”. Dužnosnici baltičkih država koje graniče s ruskim teritorijem oprezniji su u procjenama eskalacije. Napominju da su ruski resursi rastegnuti zbog rata u Ukrajini i upozoravaju da bi pretjerano naglašavanje mogućnosti napada moglo ići na ruku Kremlju.
Politico: Europa se priprema za ‘pojačanu prijetnju‘, pogledajte što se događa u Njemačkoj, Litvi...
- Ne vidimo znakove neposrednog napada. I dalje je otvoreno pitanje imaju li izravne i konkretne planove ili je sve to samo dio njihovih širih nastojanja da prošire strah i nesigurnost u zapadnim društvima - rekao je Normunds Mežviets, glavni ravnatelj latvijske državne sigurnosne službe VDD.
Dakle, slaže se da postoje znakovi da se Moskva priprema za odlučnije djelovanje u Europi, ali smatra kako nije jasno jesu li ti planovi samo dio strategije destabilizacije.
Poziv na smirenost
Baltički političari godinama su kritizirali zapadnu Europu zbog preblagog odnosa prema Rusiji. Sada su se našli u neobičnoj situaciji u kojoj pojedine zapadne čelnike pozivaju da ublaže javne poruke, strahujući da bi nagađanja o neposrednoj invaziji mogla naštetiti njihovim gospodarstvima.
Glavni tajnik estonskog Ministarstva vanjskih poslova, Jonatan Vseviov, u subotu je osudio stvaranje panike koja se posljednjih dana pojavila zbog mogućeg napada.
- Ako bude razloga za strah od napada, budite sigurni da ćemo to jasno reći. Dotad ostanite mirni, nastavite sa svojim životima i podržavajte Ukrajinu - objavio je na platformi X.
Nagađa se i da je iznenadni posjet Moskvi prošlog mjeseca od strane ravnatelja CIA-e, Johna Ratcliffea, dijelom bio pokušaj upozoravanja Kremlja na opasnosti napada na NATO. Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, odbacio je te navode.
- To nema nikakve veze sa stvarnošću ni s namjerama Ruske Federacije - rekao je Peskov.
Moskva je više puta tijekom rata u Ukrajini tvrdila da zapadne zemlje isporukom oružja, obavještajnih podataka i vojnih savjetnika Kijevu postaju sudionice rata i legitimne mete. Unatoč tome, dosad je izbjegavala poteze koji bi mogli izazvati koordinirani odgovor NATO-a.
Ruske prijetnje jačaju, intervenirao čak i šef CIA-e, naš stručnjak: ‘Situacija je zabrinjavajuća‘
Umjesto toga, pokrenula je “kampanju sabotaža”, usmjerenu na ciljeve u državama koje najsnažnije podupiru Ukrajinu. Zabilježeni su i pojedinačni incidenti kojima se, kako se čini, ispituju granice, poput dronova koji zalutaju u tuđi zračni prostor.
Koudelka smatra da je trenutačna ruska taktika “eskalirati kako bi se deeskaliralo”. Objašnjava da Kremlj želi pritiskati slabe točke zapadnih društava kako bi smanjio njihovu potporu Ukrajini.
- Vjeruju da će europske zemlje, ako dovoljno eskaliraju situaciju, odlučiti prestati podupirati Ukrajinu - rekao je šef BIS-a u Češkoj za The Guardian.
Promjena taktike?
Thomas Nilsson, čelnik švedske Vojne obavještajne i sigurnosne službe MUST, nedavni je incident s naoružanim dronom u zračnoj luci u Leipzigu, za koji su njemačke vlasti optužile ruske obavještajne službe, nazvao događajem koji “mijenja pravila igre”.
- Poslati naoružanu bespilotnu letjelicu u zračnu luku usred Europe... Napad koji bi mogao dovesti do ljudskih žrtava ili uništenja iznimno važne infrastrukture, svakako mijenja pravila igre - rekao je.
Mežviets ističe da Rusija prelazi s nasumičnog odabira meta za sabotaže, kojima je cilj sijanje panike, na napade na konkretne ciljeve povezane sa zapadnom potporom Ukrajini.
- Vidimo da žele napasti željezničku infrastrukturu i infrastrukturu namijenjenu pružanju potpore Ukrajini. Sada vidimo pomak prema ciljevima u obrambenoj industriji - kazao je ravnatelj latvijske državne sigurnosne službe VDD.
Nilsson dodaje da pojačane ruske sabotažne aktivnosti imaju nekoliko ciljeva - smanjiti potporu Ukrajini, izazvati podjele unutar NATO-a i zastrašiti europsko stanovništvo.
- Mislim da bi Moskva voljela da NATO beskonačno raspravlja o konzultacijama prema Članku 4., a da pritom ništa ne poduzme - rekao je.
Sva trojica čelnika obavještajnih službi smatraju da će se ruska “kampanja sabotaža” u Europi tijekom sljedećih mjeseci vjerojatno intenzivirati, neovisno o drugim zbivanjima, piše The Guardian.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....