NALIČJE NEUTRALNOSTI

Ruski ‘tunel‘ u srcu Europe: ‘Ništa ih ne može maknuti od Moskve i ruskog novca, pa ni pun Beč špijuna‘

Vezanost Austrije za svoju neutralnost dovela je do pokornog odnosa prema Moskvi kada su ruska energija i špijunaža u pitanju

Vladimir Putin zaplesao je s tadašnjom austrijskom ministricom vanjskih poslova Karin Kneissl na njezinom vjenčanju 2018. godine

 Roland Schlager/AFP

Tri mjeseca nakon ilegalne ruske aneksije Krima 2014. godine, vojna počasna garda dočekala je ruskog predsjednika Vladimira Putina u Beču. Pozdravljen od tadašnjeg austrijskog predsjednika Heinza Fischera u carskom Hofburgu, Putin je rekao: "Jako mi je drago što sam u Beču, mjestu koje je postalo jako priraslo mome srcu".

Kasnije se obratio Austrijskoj gospodarskoj komori, promičući izvoz ruskog plina kao "temelj stabilnosti" u Europi. Iako je njegov režim postajao sve izoliraniji, Putin je ponovno posjetio austrijsku prijestolnicu 2018. godine.

Moskva ima svoje ideološke saveznike u Europi - srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i mađarskog premijera Viktora Orbana, 'trojanskog konja' za ruske interese u Europskoj uniji. Ima i svoje 'korisne idiote' (izraz, u pravilu pogrdni, kojim se u političkom žargonu označava osoba koja propagira stavove interesne skupine ili ideologije koje u potpunosti ne shvaća i koja je u tom smislu iskorištena u propagandne svrhe, op. a.) poput bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, koji je posljednji put viđen u ulogama predsjedavajućeg odbora tvrtke Sjeverni tok AG, konzorcija koji je gradio plinovod od Rusije do Njemačke, te ruske naftne tvrtke Rosnjeft, piše The New Statesman.

Ipak, Rusija ima malo partnera u Europi koji su povodljiviji od Austrije. Na temelju svoje ustavne trajne neutralnosti, Austrija sebe vidi kao most između Istoka i Zapada. No, kada je Rusija u pitanju, Austrija je kompromitirana država. Umjesto da gradi mostove, Austrija je iskopala tunel za Rusiju koji vodi u srce Europe.

Austrija je 1968. godine postala prva zapadnoeuropska zemlja koja uvozi sovjetski plin. Zemlja je postala središte kada je u pitanju poslovanje vezano uz sovjetski i ruski prirodni plin, koji je bio pohranjen u postrojenju u Baumgartenu, a zatim izvožen u Italiju, Njemačku i Francusku. Danas Austrija gotovo potpuno ovisi o Rusiji kada je plin u pitanju jer uvozi čak 80 posto plina iz te zemlje i još uvijek nema plan kako da sebe ili Europu 'skine' s ovisnosti o ruskoj energiji.

Zatvaranje oči pred špijunažom

Austrija je bila među državama članicama Europske unije koje nisu bile voljne sankcionirati projekt plinovoda Sjeverni tok 2 nakon invazije na Ukrajinu u veljači - s obzirom da je austrijski državni energetski koncern OMV imao udjela u tom konceptu, to ni ne čudi. Čak i sada, nakon masakra koji su počinile ruske snage u Buči, Austrija se protivi embargu EU-a na ruski plin.

image

Svečani doček Vladimira Putina u Beču 2018. godine

Alex Halada/AFP

Austrija u Europu ne dovodi samo ruski plin, nego i ruski novac. U početku se Beč također protivio i izbacivanju Rusije iz međunarodnog sustava financijskih transakcija SWIFT. Europska podružnica Sberbanke, koja je u većinskom vlasništvu ruske države, nalazi se upravo u Beču, dok je austrijska Raiffeisen Bank International (RBI) veliki financijski igrač u Rusiji.

U 2021. godini ruske operacije RBI-a dovele su do prijave dobiti od 474 milijuna eura, veliku većinu od 600 milijuna eura, kada se uzmu u obzir udjeli iz Bjelorusije i Ukrajine. Zapadne sankcije Rusiji ograničavaju operativne mogućnosti RBI-u u toj zemlji. Prema procjeni Banke za međunarodna poravnanja, austrijske banke izložene su ruskom dugu od 17,5 milijardi dolara. Prije rata u Ukrajini, Beč je bio kanal za rusko poslovanje i sef za rusko bogatstvo. Glavne podružnice ruskih energetskih giganata poput Lukoila, Gazproma i Sibura su se nalazile upravo u glavnom gradu Austrije.

Neki oligarsi su svoja sredstva 'upumpali' u austrijska skijališta, pa su tako ruska milijarderka Jelena Baturina i milijarder Oleg Deripaska ulagali u luksuzne hotele u Kitzbühelu i Lech am Arlbergu. Roman Abramovič je 2007. godine kupio nekretninu na Kohlmarktu u srcu Beča za 27 milijuna eura. Sankcije EU-a nedavno su prisilile Igora Šuvalova, bivšeg prvog potpredsjednika vlade, da napusti svoj posjed od šest hektara pored jezera Atter u zapadnoj Austriji.

Ruski obavještajci također smatraju Beč vrlo ugodnim gradom. Kada je europski obavještajni dužnosnik za Financial Times rekao da je Austrija "pravi nosač zrakoplova" za tajne ruske aktivnosti, može se reći da je to bilo pretjerano - ali ne previše pretjerano. Austrijske vlasti zatvaraju oči pred bilo kakvom špijunažom koja ne utječe izravno na njih. Ruska diplomatska prisutnost u Beču je nenormalno glomazna, a njezina golema stalna misija pri Ujedinjenim narodima je, smatraju stručnjaci, središte obavještajnih aktivnosti.

Austrijsko ministarstvo vanjskih poslova napravilo je 7. travnja vrlo neobičan korak protjerivanjem četvorice ruskih diplomata. Europski partneri smatraju austrijske obavještajne službe i ministarstvo obrane iznimno ugroženima i nepouzdanima, a kompromitirana je i austrijska politička elita.

Brojni austrijski Schröderi

Austrija nema samo jednog Gerharda Schrödera, nego mnogo njih. Wolfgang Bowl (desni centar - ÖVP), kancelar od 2000. do 2007. godine, sjedio je u upravnom odboru najvećeg ruskog operatera mobilne mreže, MTS-a, prije nego što je prešao u Lukoil 2019. Christian Kern (SPÖ - lijevi centar), kancelar je bio od 2016. do 2017. godine, a postao je član uprave Ruskih željeznica nakon što je napustio dužnost. Karin Kneissl (FPÖ - krajnje desni), ministrica vanjskih poslova od 2017. do 2019. godina, pridružila se Schröderu u Rosnjeftu te postala čak i kolumnistica ruskog medija pod strogom kontrolom države, RT-a, na njihovoj internetskoj stranici na njemačkom jeziku.

image

Vladimir Putin i Karin Kneissl

Alexei Druzhinin/AFP

Snimke Putina kako pleše s Kneissl na njezinom vjenčanju 2018. u vinogradima južne Štajerske objavljene su diljem svijeta kao simbol suvremenih austro-ruskih odnosa. Političke veze Moskve s krajnje desnicom FPÖ (Slobodarska stranka) bile su posebno bliske. U prosincu 2016. tadašnji čelnik FPÖ-a, Heinz-Christian Strache, potpisao je petogodišnji sporazum o suradnji s Putinovom strankom Jedinstvena Rusija.

Iste godine Moskva je pokušala iskoristiti zastupnika FPÖ-a da potkopa austrijske sankcije protiv Rusije, barem prema istrazi magazina New Linesa. Taj je sporazum stara stvar, tvrde u stranci, no sadašnji čelnik FPÖ-a, Herbert Kickl, protivio se i primanju ukrajinskih izbjeglica, dok je čelnik stranke u Beču Dominik Nepp osudio Ukrajinu kao "korumpiranu državu". FPÖ se također protivi da se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obrati austrijskom parlamentu - kao i u slučaju SPÖ-a, prije nego što ih je članstvo stranke natjeralo da promijene stav.

Tijekom 'Hladnog rata', austrijska nacionalna sigurnost ovisila je o tome da velike sile poštuju njezinu trajnu neutralnost, koju su zapravo one same 'izmislile'. Poslije, 'Hladni rat' će završiti, NATO će se proširiti i Austrija se pridružiti EU-u, ali zemlja nije odbacila ideju da je blizak, čak i pokoran odnos prema Rusiji potreban i poželjan. Od energije do špijunaže, Austrija nastavlja djelovati kao ruski tunel u Europu - ne slučajno, već po vlastitom izboru, zaključuje The New Statesman.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. lipanj 2022 01:34