U lokalnom muzeju u središnjem talijanskom gradu Folignu, oko 80 osoba okupilo se u nedjelju kako bi pogledali propagandni film iza kojeg stoji Kremlj o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Film "Svjedok" - koji prikazuje ukrajinske vojnike kao naciste te koji se zaklinju na vjernost Adolfu Hitleru, mašu "Mein Kampfom" i čine zločine - prikazivan je prošle godine u Rusiji - u praznim kinima. No, sada se prikazuje diljem Italije na posebnim projekcijama koje organiziraju skupine naklonjene Moskvi.
"Htjela sam imati drugačiju perspektivu rata, rekla je 49-godišnja Roberta, učiteljica u osnovnoj školi koja je bila u publici i odbila je otkriti svoje prezime. "Mainstream kanali - koji su propagandni kanali – svi daju ista objašnjenja. Htjela sam shvatiti alternativna gledišta", dodala je.
Nedavni porast ruskih propagandnih događaja - i opsežna mreža koja stoji iza toga - naglašavaju unutarnju napetost između proukrajinskog stava desničarske premijerke Giorgie Meloni i njezinog mlađeg koalicijskog partnera, krajnje desne stranke Liga, čiji je vođa Matteo Salvini uvijek gajio jake veze s Moskvom. Meloni, koja gorljivo podupire ukrajinsku stvar, otputovala je u Kijev u subotu kako bi obilježila drugu godišnjicu ruske invazije punog opsega na tu zemlju. Dosljedno je osuđivala vojnu agresiju ruskog vođe Vladimira Putina, a ovog je vikenda pohvalila Ukrajince zbog njihovog "herojskog otpora".
Salvini, zamjenik premijerke, u međuvremenu je izazvao kontroverzu svojom reakcijom na smrt ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog u zatvoru duboko unutar arktičkog kruga. Iako su većina zapadnih vlada i udovica Navaljnog izravno okrivili Putina za njegovo ubojstvo, Salvini je pozvao Talijane da se suzdrže od osuda dok "ruski liječnici i suci" ne utvrde istinu.
Putinovo ‘udvaranje‘
Ovi komentari Salvinija, dugogodišnjeg Putinovog obožavatelja, pokrenuli su novo preispitivanje saveza Lige s Putinovom strankom Jedinstvena Rusija, formaliziranog u sporazumu o suradnji potpisanom 2017. "To je pitanje temeljne nacionalne sigurnosti", rekao je u televizijskom intervjuu oporbeni zastupnik Carlo Calenda, čelnik centrističke stranke Azione. On je iznio zahtjev da Salvini pojasni je li Lige prekinula veze s Rusijom ili ne, piše Financial Times.
Do ove strke dolazi u trenutku kada analitičari upozoravaju da Moskva pojačava napore da potakne javno protivljenje proukrajinskom stavu premijerke Meloni i stvori pritisak u smjeru stvaranja dogovora prema uvjetima Kremlja, a sve to oslanjajući se na svoju mrežu talijanskih simpatizera u politici, medijima, akademskoj zajednici i civilnom društvu.
"Vidimo porast propagande", kaže Lia Quartapelle, zastupnica iz oporbene Demokratske stranke lijevog centra. "Oni čekaju da se proširi ideja da je mir moguć, da je dogovor s Putinovom Rusijom moguć, a da je Ukrajina ta koja ne želi dogovor", dodala je. Quartapelle kaže kako se čini da se takvim naporima "priprema teren" za političke snage na desnici i ljevici koje guraju narativ da "možemo obustaviti našu pomoć Ukrajini ili je uvjetovati nekom vrstom mirovnog procesa".
Admiral Giuseppe Cavo Dragone, načelnik stožera talijanske obrane, upozorio je prošli tjedan na "intenziviranje" ruskih kampanja dezinformiranja s ciljem promicanja "slike Rusije željne mira i slike rata koji je postao besmislen i čiji ishod u korist Moskve više nije u pitanju". Sam Putin nedavno se ‘udvarao‘ Talijanima, prisjećajući se svojih prošlih posjeta toj zemlji. "Italija nam je uvijek bila bliska", rekao je talijanskom studentu na forumu u Moskvi prošlog tjedna. "Sjećam se kada sam došao u Italiju kako su me ljudi dočekali. Osjećao sam se potpuno opušteno", dodao je.
Rim povijesno ima prijateljske veze s Moskvom još iz doba ‘Hladnog rata‘, kada je Italija imala najveću komunističku partiju u zapadnoj Europi. Čak i nakon što se Sovjetski Savez raspao, Rim je često stajao na strani Moskve u njezinim napetim odnosima s Europskom unijom, a radi se velikim dijelom o simpatijama koje su se oslanjale i na osobno prijateljstvo između Putina i Silvija Berlusconija, koji je bio talijanski premijer ukupno devet godina u tri mandata i ostao je utjecajna osoba do svoje smrti prošle godine.
Desni obožavatelji Putinova lika i djela
Nedavno je Nona Mihelidze, viša suradnica na Rimskom institutu za međunarodne odnose, rekla da je Moskva brižljivo njegovala široku mrežu građanskih skupina na lokalnoj razini koje su se bavile promicanjem ruske stvari, posebno na industrijaliziranom sjeveru, tradicionalnom uporištu Lige. "U posljednjih 10 do 15 godina, Rusija je mnogo uložila u stvaranje ovih kulturnih udruga na gradskoj razini koje se bave rusko-talijanskim prijateljskim odnosima", rekla je Mihelidze. Tamo gdje je Liga prisutna, Rusija ima snažno uporište. Takve skupine sada aktivno guraju narative Kremlja o Ukrajini, pozivajući se pritom na pacifističke ili humanitarne težnje Talijana. "To su vrlo profesionalni strani agenti", kaže Quartapelle. "Oni znaju što čuje talijansko uho, na što smo osjetljivi".
Umirovljeni poduzetnik Palmarino Zoccatelli, koji je godinama bio član Lige, osnovao je 2016. godine kulturnu udrugu Veneto-Rusija, isprva za promicanje ciljeva proruskih separatista u ukrajinskoj regiji Donbas. Sada talijanskoj javnosti opravdava rusku vojnu ofenzivu. Zoccatelli kaže da se u tu stvar uključio "slučajno" 2014. godine, kada je Moskva ilegalno anektirala ukrajinski poluotok Krim i potaknula sukob u Donbasu podržavajući proruske separatiste. On navodi da su mu se obratili ljudi koji govore ruski iz Mariupolja dok je promovirao povijesnu rekonstrukciju pobune u Veroni 1797. protiv francuskih okupacijskih snaga. Bio je dirnut njihovom pričom i pristao je pomoći. "Mi nismo agenti Kremlja - mi smo slobodni ljudi", kaže Zoccatelli.
Kao "tradicionalistički katolik", kako sam sebe opisuje, Zoccatelli priznaje da se divi Putinu. "Nikad ne bih prigrlio Rusiju u vrijeme Sovjetskog Saveza", ističe. "No, Rusija brani tradicionalne vrijednosti koje Zapad u potpunosti zanemaruje i napušta".
Još jedna udruga osnovana 2022. koja je aktivna diljem Italije je Vento dell’Est (Istočni vjetar), koja se nastoji "suprotstaviti rusofobiji" i "ponovno uspostaviti"... tradicionalne odnose prijateljstva... (nakon) bijednog pogoršanja u posljednje vrijeme". Predvodi je Lorenzo Berti, nekadašnji ekstremni desničarski aktivist koji se neuspješno natjecao na listi Lige na lokalnim izborima u Toskani 2022. U udruzi kažu da su održali više od 30 konferencija i 10 prosvjeda protiv talijanske potpore "kriminalnom režimu" u Kijevu i "kontraproduktivnim sankcijama" Rusiji.
U jednoj inicijativi, udruga je video vezom povezala srednju školu kod Rima sa školom u Donbasu pod ruskom okupacijom u svrhu internetske "kulturne razmjene" pod pokroviteljstvom vladine inicijative za povezivanje talijanskih učenika s kolegama u inozemstvu. Ruski propagandni napori nailaze na određeni otpor u Italiji, osobito oni koji se održavaju u javnim prostorima. Nakon burne reakcije šire javnosti, grad Modena je prošlog mjeseca poništio dozvolu za korištenje općinske zgrade za seminar pod nazivom "Mariupolj: Ponovno rođenje nakon rata", kojim se slavila ruska okupacija grada. Lokalni dužnosnici rekli su da u početku nisu razumjeli detalje programa.
Teroristička propaganda u slobodnoj zemlji
Također u siječnju, udruga Vento dell’Est morala je odustati od seminara na kojem je putem video veze trebao prisustvovati ruski ultranacionalistički ideolog Aleksandar Dugin - otac ubijene Darje Dugine, koja je dijelila očeve stavove, a koji je dugo zagovarao obnovu Ruskog carstva - nakon što je hotel otkazao rezervaciju zbog pritužbi.
Gradonačelnik Foligna, nezavisni kandidat kojeg podržavaju desničarske stranke, uključujući Ligu, odbio je pozive da se otkaže projekcija "Svjedoka", ali oko 100 prosvjednika, mnogi pripadnici ukrajinske zajednice u Italiji, prosvjedovalo je vani. "Ne možemo imati terorističku propagandu u slobodnoj zemlji", rekla je 29-godišnja Uliana Telep.
Unatoč svim nastojanjima da se poljulja talijansko javno mnijenje, analitičari ne očekuju da će podrška premijerke Meloni Kijevu posustati, čak i ako bi je to dovelo u sukob s dijelom njezinog desnog biračkog tijela uoči europskih izbora u lipnju. No, kažu da bi ruski propagandni udar mogao imati i druge posljedice, osobito kada je riječ o hitnom, ali osjetljivom pitanju povećanja potrošnje na obranu. "Nalazimo se na kritičnom trenutku. Postoje odluke - dugoročne odluke - koje treba donijeti sada, a koje Italija ne donosi", kaže Quartapelle.
"U Italiji, kao i drugdje u Europi, arsenal je prazan. Neke europske zemlje odlučile su naručiti više oružja i trošiti više na obranu. Italija, do sada, nije".