GDJE JE PUTIN?

Ruski vožd je zašutio, bavi se svime osim ratom: ‘Znate li što je on radio dok smo se povlačili?!‘

Ruski je čelnik prepustio objavljivanje loših vijesti drugima, dok su ruske elite sve depresivnije zbog vođenja rata i stanja u Kremlju

Vladimir Putin, slavlje Ukrajinaca nakon oslobođenja Hersona/Ilustracija

 Genya Savilov/Afp; Oleksandr Gimanov/Afp; Sergei Bobylyov/Sputnik/Afp/

Kada je vodstvo ruske vojske objavio u televizijskom nastupu da povlači trupe iz ključnog grada Hersona u južnoj Ukrajini, jedna je osoba nedostajala u prostoriji, a to je ruski predsjednik Vladimir Putin. Dok su ministar obrane Sergej Šojgu i general Sergej Surovikin, ruski glavni vojni zapovjednik u Ukrajini, nabrajali razloge povlačenja pred kamerama 9. studenog, Putin je obilazio neurološku bolnicu u Moskvi, promatrajući kako liječnik izvodi operaciju mozga.

Kasnije tog dana, Putin je govorio na jednom drugom događaju, ali nije spominjao povlačenje iz Hersona, posebno ponižavajuće povlačenje Rusije u Ukrajini i veliki debakl Kremlja. U danima koji su uslijedili nije javno komentirao tu temu. Do ove Putinove šutnje dolazi u trenucima dok se Rusija suočava sa sve većim neuspjesima u gotovo devet mjeseci invazije na Ukrajinu. Čini se da je ruski čelnik prepustio objavljivanje loših vijesti drugima, što je taktika koju je koristio tijekom pandemije koronavirusa, stoji u analizi agencije AP.

Herson je bio jedino regionalno administrativno središte koji su moskovske snage zauzele u Ukrajini, a pao je u ruske ruke još u prvim danima invazije. Ruske snage su mjesecima držale grad pod okupacijom, kao i veći dio te regije istog imena, koja predstavlja ključni ulaz na poluotok Krim.

Moskva je ranije nezakonito pripojila regiju Herson, zajedno s još tri ukrajinske regije, iako niti jednu od njih ruske snage nisu u potpunosti kontrolirale. Putin je osobno bio domaćin pompom nabijene svečanosti u Kremlju kojom su formalizirani potezi u rujnu - nezakoniti referendumi i njihovi rezultati na kojima je ‘izglasano‘ pripojenje Rusiji - proglašavajući da "ljudi koji žive u Lugansku i Donjecku, Hersonu i Zaporižju zauvijek postaju naši građani".

Međutim, nešto više od mjesec dana kasnije, ruske trobojnice spuštene su s administrativnih zgrada u Hersonu, a zamijenile su ih žuto-plave zastave Ukrajine. Ruska vojska izvijestila je o dovršetku povlačenja iz Hersona i okolnih područja na istočnu obalu rijeke Dnjipro 11. studenoga. Od tada Putin nije spomenuo povlačenje ni u jednom od svojih javnih istupa.

‘Nevjerojatno je što on radi dok se povlačimo iz Hersona‘

Putin "nastavlja živjeti po staroj logici: Ovo nije rat, to je specijalna operacija, glavne odluke donosi uski krug ‘profesionalaca‘, dok se predsjednik drži podalje", navela je politička analitičarka Tatjana Stanovaja u nedavnom komentaru. Čini se da je Putin, za kojeg se nekoć govorilo da osobno nadzire vojnu kampanju u Ukrajini te izdaje zapovijedi na bojnom polju generalima, ovog tjedna bio usredotočen na sve osim na rat.

S vladinim dužnosnicima razgovarao je tako o stečajnim postupcima i problemima automobilske industrije, razgovarao je i sa sibirskim guvernerom o poticanju ulaganja u njegovu regiju, obavljao telefonske razgovore s raznim svjetskim čelnicima i sastao se s novim predsjednikom Ruske akademije znanosti.

Ruski predsjednik je u utorak predsjedao videokonferencijom o spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata. To je bio dan kada se očekivalo da će govoriti na summitu skupine G20 u Indoneziji, ali on ne samo da je odlučio ne prisustvovati tom događaju, nego se nije uključio niti videovezom niti poslao unaprijed snimljeni govor. Skup vezan uz sjećanje na Drugi svjetski rat bio je jedini posljednjih dana na kojem su se spominjali neki ukrajinski gradovi, ali ne i Herson. Nakon sastanka, Putin je potpisao ukaze o dodjeli titule Grad vojne slave okupiranim ukrajinskim gradovima Melitopolj i Mariupolj, dok je Lugansk odlikovan titulom Grada radnih zasluga.

Neovisni politički analitičar Dmitrij Oreškin pripisao je Putinovu šutnju činjenici da je izgradio politički sustav sličan onom u Sovjetskom Savezu, u kojem vođa - ili ‘vožd‘ na ruskom, što je izraz koji se inače koristio za opis Staljina - po definiciji nije sposoban čineći greške. "Putin i Putinov sustav... izgrađeni su na način da se za sve poraze okrivljuje netko drugi - neprijatelji, izdajice, oni koji zabijaju nož u leđa, globalna rusofobija - bilo što, zapravo", kaže Oreškin. "Dakle, ako je negdje izgubio, prvo, to je neistina, a drugo - nije izgubio on".

Neki od Putinovih pristaša dovodili su u pitanje takvo očito distanciranje od onoga što su čak i prokremaljski krugovi smatrali ključnim razvojem događaja u ratu. To da Putin obavlja telefonski razgovor sa čelnicima Armenije i Srednjoafričke Republike u vrijeme povlačenja iz Hersona problematičnije je nego "sama tragedija Hersona", naveo je prokremaljski politički analitičar Sergej Markov u svojoj objavi na Facebooku. "Isprva nisam ni vjerovao vijesti, toliko je bila nevjerojatna", navodi Markov, opisujući Putinovo ponašanje kao "demonstraciju potpunog povlačenja".

‘Bitno je stvoriti predodžbu vožda‘

Drugi su nastojali pozitivno ‘obojati‘ povlačenje i u taj kontekst staviti Putina. Prokremaljski TV voditelj Dmitri Kiselev u svojem je političkom showu u nedjelju navečer rekao da je logika iza povlačenja iz Hersona bila "spasiti ljude".

Prema Kiselevu, koji je govorio ispred velike fotografije na kojoj je prikazan Putin s natpisom "Spasiti ljude", to je bila ista logika koju koristi i predsjednik - "spasiti ljude, a u posebnim okolnostima, svaku osobu".

Na taj način i neki ‘obični‘ Rusi mogu gledati na povlačenje, navode analitičari. "S obzirom na sve veći broj ljudi koji žele mirovne pregovore, čak i među Putinovim pristašama, svaki takav manevar se doživljava smireno ili čak kao znak mogućeg otrežnjenja - ušteda radne snage, mogućnost mira", kaže Andrej Kolesnikov, viši suradnik u ‘think tanku‘ Zaklada Carnegie za međunarodni mir.

Za zadovoljenje ruskih jastrebova, glasnih pristaša Kremlja koji su pozivali na drastične korake na bojnom polju i malo je reći da nisu bili oduševljeni povlačenjem Hersona, tu su redoviti baražni raketni udari na ukrajinsku električnu i uopće energetsku mrežu, navodi Oreškin.

S oko 100 projektila i bespilotnih letjelica ispaljenih na mete diljem Ukrajine, u utorak je izveden do sada najveći napad Kremlja na elektroenergetsku mrežu zemlje, nakon kojeg su se milijuni ljudi našli u mraku.

Oreškin smatra da takvi napadi ne nanose previše štete ukrajinskoj vojsci i ne mijenjaju mnogo na bojnom polju. "No, potrebno je stvoriti predodžbu ‘vožda’ pobjednika. Dakle, treba izvoditi nekakve udare i o njima što glasnije urlati. To je ono što oni sada rade, po mom mišljenju", zaključio je Oreškin.

Istovremeno, ruske elite kada razmišljaju o povlačenju iz Hersona, kažu da je Rusija izgubila onaj pravi rat. Naime, neovisni ruski portal Meduza je od izvora bliskih Putinovoj administraciji i ruskoj vladi doznala da je povlačenje doista izazvalo promjenu u načinu na koji ruske elite razmišljaju o budućnosti zemlje, ali i da je većina Rusa, zaokupljena strahom od mobilizacije, slabo obraćala pažnju još jedno, po mnogima najveće u nizu ruskih poniženja u Ukrajini.

Nije iznenađenje što je malo tko u ruskom krugu vladajućih bio zadovoljan povlačenjem zemlje iz Hersona, a izvori iz Putinove administracije i ruske vlade za Meduzu su posebno naglasili da je povlačenje iz Hersona bio "vrlo bolan događaj" za rusku elitu.

‘Ljudima se pali lampica, izgubili smo pravi rat‘

Jedan izvor blizak poslovnim ljudima iz Putinova ‘unutarnjeg kruga‘ situaciju je opisao još oštrijim riječima: "Ljudima se počela ‘paliti lampica‘ - izgubili smo pravi rat. Ljudi počinju razmišljati o tome kako krenuti prema naprijed, koju poziciju bi željeli imati u budućnosti, koju okladu napraviti, na koju kartu igrati. (S jedne strane), postojat će revanšistički osjećaji. S druge, bit će zahtjeva za normalizacijom i stabilizacijom".

Raspoloženje u političkim redovima Putinove administracije malo je optimističnije. Prema jednom od Meduzinih izvora, Kremlj se još uvijek nada da će zapadni "konsenzus o podršci Ukrajini propasti" zbog potrebe Zapada za jeftinom energijom.

Kremlj se također nada, navode izvori, da će se unutarnja politička situacija u Ukrajini drastično promijeniti i da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otići s funkcije, iako je nejasno zašto ruske elite taj scenarij smatraju vjerojatnim.

K tome, neki u Kremlju navodno vjeruju da će za nekoliko mjeseci ruska vojska postati učinkovitija i to kao rezultat mobilizacije te da će preokrenuti tijek stvari na bojnom polju. S druge strane, prema jednom izvoru, prosječni ruski građanin je malo, ako uopće obraćao pozornost na povlačenje Hersona, a to nije promaklo Putinovoj administraciji.

"Društvo to jedva da je uopće primijetilo, ljudi nisu zainteresirani. (Propagandne mreže) nisu uspjele (učinkovito) promovirati aneksiju Hersona. Srećom, to je zasjenila mobilizacija. Prvo smo mislili da je to loše, ali sada se pokazalo da nam je neuspjeh pomogao. Ljudi nisu bili entuzijastični kada je Herson u pitanju pa im je lakše prihvatiti službena objašnjenja kako ga je bilo potrebno napustiti", navodi izvor.

A čini se da podaci neovisnog istraživanja potvrđuju ove tvrdnje. Jedan visokopozicionirani izvor iz regionalne administracije rekao je da je njegova regija "daleko od Hersona" i da je nastavila sa "svojim životom". Istodobno, drugi regionalni političari i poduzetnici rekli su za Meduzu kako ne vjeruju da će Kremlj uspjeti preokrenuti situaciju.

‘Samo želimo da sve ovo što prije završi‘

"Ono što se dogodilo u Hersonu smatra se sramotom i posljedicom kaosa u našoj vladi. Ljudi su sumnjali u sve to u određenoj mjeri, ali nismo znali da je tako loše", sažeo je cjelokupni osjećaj izvor iz jednog od regionalnih ureda ruske vladajuće stranke.

Jedan drugi regionalni dužnosnik priznao je da osobe iz njegovog društvenog okruženja "počinju osjećati da je to nečiji tuđi rat". Ranije je "specijalna (vojna) operacija bila nešto što se događa u pozadini ukupnih zbivanja čime biste se mogli čak i ponositi. Pogotovo ako ste obraćali pozornost samo na službene državne medije. Nakon mobilizacije, to je postalo dio života, ali nitko te o tome nije ništa pitao... Borbu su vodili oni na vrhu - bez ikakvog uspjeha - i to je utjecalo na nas".

Čini se da je sličan osjećaj zavladao i među članovima Putinove administracije i savezne vlade. Meduzini izvori su priznali da ih je uslijed stalnih vojnih poraza sve više zabrinjavala "potpuna neproničnost vrha naše zemlje".

"Nismo upućeni ni u što, puno informacija doznajemo iz vijesti - i to iz ukrajinskih i zapadnih izvora. Čini se da stalno činimo ustupke, a istovremeno ih pokušavamo zataškati i sakriti", kaže jedan izvor blizak vladi, dodajući da je cjelokupno nedavno ‘petljanje‘ Kremlja u vezi sa crnomorskim ugovorom o žitu ostavilo "turoban dojam".

Izvor također napominje da pripadnici ruske elite koji se "ne slažu u potpunosti sa specijalnom (vojnom) operacijom" ispadaju sve mudriji. Kako je Meduza još ranije izvijestila, niz ruskih dužnosnika odlučio je pokoriti se i slušati ratne naredbe svojih nadređenih, ali na način da se istovremeno suzdržavaju od militarističkih govora i istupa. Meduzini izvori kao dva primjera navode premijera Mihaila Mišustina i gradonačelnika Moskve Sergeja Sobjanina.

Ipak, izvori tvrde da unatoč općem nezadovoljstvu u vezi rata u Ukrajini, ruski dužnosnici i poslovni ljudi nemaju namjeru poduzeti bilo kakve mjere protiv samog Vladimira Putina. "Samo želimo da sve ovo završi što je prije moguće", zaključio je jedan od njih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2022 05:50