Nakon gotovo 10 mjeseci rata, iako je brutalnu invaziju na Ukrajinu umjesto ratom nazivao "specijalnom vojnom operacijom", ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je konačno vojnu kampanju u Ukrajini po prvi put nazvao "ratom", izazvavši zbunjenost među antiratno raspoloženim Rusima koji su procesuirani samo zbog osporavanja eufemizma koji je odobrio i forsirao Kremlj.
"Naš cilj nije zavrtjeti kolo vojnog sukoba, već, naprotiv, okončati ovaj rat", rekao je Putin tijekom televizijske konferencije za novinare nakon sastanka vlade u četvrtak. "To je ono čemu težimo", dodao je.
No, upravo ono čemu je Putin težio bilo je predmet nevjerice i rasprava, posebno u Ukrajini, gdje su tisuće ljudi ubijene, a gradovi sravnjeni sa zemljom, ali i u zapadnim zemljama koje su Kijevu poslale oružja i ekonomske pomoći u milijardama i milijardama eura kako bi pomogle da se zemlja othrva ruskoj agresiji, piše u svom komentaru Washington Post.
Putin govorio kako nastoji "denacificirati" Ukrajinu, "osloboditi" regije u kojima se govori ruski na jugoistoku zemlje i zaustaviti zemlje NATO-a, posebno Sjedinjene Države, u pokušaju uništenja Rusije. Negirao je das želi osvojiti zemlju i srušiti vladu, što je tvrdnja potkopana njegovim neuspjelim pokušajem invazije i okupacije Kijeva.
Ono što Putin nije rekao sve do četvrtka je da su borbe u Ukrajini, bez obzira na cilj, zapravo "rat".
Putin je izgovorio izraz "specijalna vojna operacija" u svojoj ranojutarnjoj objavi 24. veljače, na dan kada je započela njegova invazija punog opsega. Činilo se da je to pokušaj da se naglasi kako ono što će se dogoditi neće drastično utjecati na živote običnih Rusa. Umjesto toga, Putin je podvalio ideju o ograničenoj operaciji koju provodi mali broj profesionalnih vojnika.
Antiratni prosvjedi
Nakon nekoliko dana antiratnih prosvjeda u Rusiji i kritičkog izvještavanja u posljednjih nekoliko preostalih neovisnih medija, ruske su vlasti požurile suzbiti kritike i naložile korištenje izraza "specijalna vojna operacija" donošenjem zakona kojima se zabranjuje "širenje lažnih informacija" i "diskreditiranje" vojske pod prijetnjom drakonskih kazni, što je značilo da je postalo nezakonito rat nazivati "ratom".
Masovni prosvjedi su ugušeni i mnogi su Rusi pobjegli iz zemlje u strahu od progona. Nekolicinu preostalih aktivista koji su izašli na ulice i samostalno prosvjedovali policija je odmah privela i kaznila, čak i one koji su u znak prosvjeda držali u rukama prazne papire.
Do listopada, ruska policija pokrenula je gotovo 5000 postupaka na temelju novih zakona, što znači da su mnogi optuženici vjerojatno dobili poprilične kazne. K tome, bilo je više od stotinu kaznenih predmeta u kojima su procesuiranima prijetile kazne do 15 godina zatvora.
Početkom prosinca oporbeni političar Ilja Jašin osuđen je na osam godina i šest mjeseci zatvora pod optužbom za "širenje lažnih informacija" nakon što je kritizirao ruske zločine u ukrajinskom gradu Buči, u blizini Kijeva, u nastojanju da razotkrije službeni Kremlj koji je tvrdio da su ta izvješća namještena ili izmišljena kako bi se ocrnila Rusija.
Jašinova kazna najteža je do sada prema novim zakonima. U srpnju je moskovski općinski zastupnik Aleksej Gorinov osuđen na sedam godina zatvora pod sličnim optužbama, nakon što je otvorio javni skup minutom šutnje za poginule u ratu.
U četvrtak su kritičari Putina i njegovog rata bijesno reagirali na predsjednikovo izgovaranje riječi "rat". "Aleksej Gorinov osuđen je na sedam godina jer je rat nazvao ratom na sastanku vijeća zastupnika", naveo je na Twitteru Georgij Alburov, saveznik u egzilu zatvorenog ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog. "Vladimir Putin je danas također javno nazvao rat ratom na svom radnom mjestu. Dakle, ili pustite Gorinova ili stavite Putina u zatvor na sedam godina".
Većina neovisnih medija protjerana je iz zemlje, a stotine tisuća Rusa pobjeglo je od onoga što je Kremlj označio kao "djelomičnu mobilizaciju", koja je poništila Putinovo obećanje o brzom i uspješnom ratu koji neće utjecati na živote civila.
Selektivno kazneno gonjenje u Rusiji postalo norma
Zakoni su primjenjivani selektivno kako bi ciljali na dugogodišnje Putinove kritičare, dok je proratnim ‘jastrebovima‘ i propagandistima državne televizije dopušteno kritizirati ruske vojne zapovjednike zbog teških gubitaka na bojnom polju, pa čak i koristiti riječ rat bez kazni.
Nikita Juferev, općinski zastupnik iz Sankt Peterburga, koji je pobjegao iz zemlje zbog svojih antiratnih stavova, ali još uvijek može obavljati službene dužnosti svog mandata na daljinu, rekao je u četvrtak da je napisao žalbu protiv Putina, tražeći od ruskog glavnog tužitelja da istraži predsjednikove izjave.
"Nije bilo ukaza za prekid specijalne operacije, niti je objavljen rat", napisao je Juferev na Twitteru. "Nekoliko tisuća ljudi već je procesuirano zbog takvih riječi o ratu, pa sam poslao zahtjev vlastima da optuže Putina za širenje laži o vojsci".
Ovaj potez je simboličan i protiv Putina neće postupati organi gonjenja, ali to naglašava koliko je selektivno kazneno gonjenje postalo norma u ruskom pravosudnom sustavu pod Putinovom vladavinom, s različitim standardima za građane - ovisno o njihovoj razini podrške predsjedniku.
Proratnim ruskim komentatorima dopušteno je oštro kritizirati rusku vojsku i njezine zapovjednike zbog gubitaka na bojnom polju i drugih pogrešnih koraka, uključujući traljavo izvedenu mobilizaciju 300.000 novih vojnika.
Upitan u četvrtak pred novinarima smatra li da "operacija" traje predugo, Putin je govorio o tome kako se veliki ciljevi postižu malo po malo, što je najnoviji znak da ruski predsjednik nema plana za okončanje rata koji je sada odjednom spreman nazvati ratom, stoji u komentaru Washington Posta.