Kinesko-ruska robna razmjena širom je otvorila vrata plaćanjima u juanima u 2022. godini, a danas Kina susjedu plaća naftu, ugljen i neke metale gotovo isključivo domaćom valutom umjesto dolarima, tvrde trgovci.
U ožujku je juan u Kini postao najčešća valuta za prekogranične transakcije, prestigavši po prvi puta dolar, pokazali su službeni podaci.
Na globalnoj je razini udio kineske valute u plaćanjima i dalje malen i iznosi 2,5 posto, u usporedbi s 39,4-postotnim udjelom dolara i 35,8-postotnim udjelom eura, prema SWIFT-u.
Na dulji rok možemo očekivati "efekt snježne grude", drži analitičar BNP Paribas Asset Managementa Chi Lo, budući da sve više zemalja pristupa "juanskom bloku".
Žele smanjiti rizik izloženosti dolaru, „posebno nakon što su vidjele što su napravile sankcije uvedene Rusiji pod vodstvom SAD-a", dodaje Chi.
„Posrijedi je vrlo dugoročan trend koji će se protegnuti na idućih 10, 20 ili čak 30 godina", smatra.
„Mislim da će se u dogledno vrijeme i u idućih nekoliko godina RMB (juan) pretežno koristiti za trgovinu robom i energijom”, prognozira.
Peking je krenuo s pokušajima internacionalizacije juana prije više od deset godina, ali valuta se do sada koristila tek sporadično, u velikoj kineskoj nabavi robe, budući da su cijene nafte, plina, bakra i ugljena u svijetu uglavnom vezane za referentne vrijednosti u dolarima.
To se počelo mijenjati prošle godine budući da su kupci na Zapadu počeli izbjegavati rusku robu, strahujući od sankcija koje su uvedene Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu. Uskočili su kineski kupci, nabavljajući u Rusiji naftu, ugljen i aluminij po sniženim cijenama.
U takvim je uvjetima vrijednost kineskog uvoza robe iz Rusije poskočila za 52 posto.
Time je Kina uštedjela milijarde dolara, i to dok je njezino gospodarstvo još muku mučilo sa strogim mjerama suzbijanja covida 19. U ovoj godini počelo se oporavljati i kupovina će porasti, prognozira Reuters.
U 2022. plaćanja u sustavu CIPS, kineskoj alternativi SWIFT-u, porasla su na godišnjoj razini za 21,5 posto, na 96,7 bilijuna juana (14,02 bilijuna dolara), pokazuju podaci kineske središnje banke.
Kina sada plaća rusku naftu i manje količine lož-ulja gotovo isključivo u juanima, reklo je pet trgovaca, izravno upoznatih s temom. Kina je prošle godine iz Rusije uvezla sirove nafte i loživog ulja u ukupnoj vrijednosti 60,3 milijarde dolara, prema podacima kineske carine.
Svi trgovci željeli su ostati anonimni zbog osjetljive teme. Kineska središnja banka nije odmah odgovorila na upit Reutersa da komentira tu informaciju.
Uvoz robe podigao je kineski deficit u trgovini s Rusijom na 38 milijardi dolara, iako se iznos smanjio u prva četiri ovogodišnja mjeseca.
Juan se više koristi i na globalnoj razini.
Argentina je tako u travnju objavila da će uvoz iz Kine plaćati u juanima kako bi smanjila pritisak na svoje dolarske rezerve, a francuska energetska tvrtka TotalEnergies prodala je u ožujku Kini prvu pošiljku ukapljenog prirodnog plina (LNG) plaćenu juanima.