SAD će relativno brzo zauzeti Grenland. Pitanje je što će biti s Europskom unijom

„Sve do prije nekoliko dana je gotovo bilo nezamislivo i pomisliti da bi Donald Trump mogao biti veća prijetnja Europi od Vladimira Putina. Procjena danskih sigurnosnih službi koja je procurila u studenom 2025. u kojoj je naznačeno da SAD ugrožava sigurnost Danske, je tada izgledala kao kuriozitet. No, nije samo riječ o neposrednoj opasnosti za danski teritorij, nego i o promjeni modela vladanja kakav smo imali”, kaže u Briefingu povjesničar prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Podsjeća na agende konzervativnih organizacija koje su pripremale drugi Trumpov mandat u kojima piše da treba učiniti sve da oni koji mu ideološki smetaju nestanu s političke scene. Takva američka politika se može vidjeti u latinoameričkom prostoru.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta

„Čini se da su europske diplomacije 2026. izašle iz načina ponašanja koji je tumačen dvostruko. S jedne strane da s predsjednikom SAD-a treba pregovarati vrlo obazrivo i da ne treba zaoštravati odnose, a s druge da je ovo kupnja vremena koju Europa treba dok ne stekne svoje snage. I to su uspoređivali s politikom europskih političara prema Hitleru 1938. koji su možda kupili vrijeme da se Ujedinjeno Kraljevstvo naoruža. Koja god od ove dvije varijante prevladavala u europskim politikama, ona od početka 2026. na Zapadu ne stanuje. Još postoji na istoku Europe gdje zemlje imaju puno veće strahove od Rusije. Europa ne zna kako koristiti svoje adute. Europski političari nemaju taj kalibar. Europa vojno još jako dugo neće moći parirati SAD-u”, objašnjava Jakovina.

„Izgledalo bi krajnje neobično da američki predsjednik svjesno ulazi u ovakav tip zaoštravanja odnosa s jednom od svojih najbližih saveznica u Europi, da ne želi zaista učiniti poteze u vezi teritorija koji SAD-u tako jako treba. Problem su pretpostavke na kojima to počiva, a to je izmišljena kineska opasnost ili nejasna opasnost od Rusa. Francuski predsjednik je rekao da Europa ne može odustati od Grenlanda jer bi izgubila svoj jedini izvor rijetkih ruda kojih tamo ima i koje bi Europu učinile manje ovisnom o Kini. U ovom trenutnu ništa od europskih politika ne sugerira da će se moći suprotstaviti SAD-u koje žele zauzeti Grenland i to će učiniti relativno brzo”, upozorava Jakovina.

Napominje da je Putin kazao da će uzeti Dombas jer mu je uz granicu i tamo živi rusko ili rusofono stanovništvo što zvuči puno logičnije nego reći otkud Kraljevini Danskoj pravo na Grenland jer je njihov brod u 18. stoljeću tamo pristao.

„U svijetu koji smo gradili od 1945. je bilo loših procjena i krvavih ratova, ali danas se događa nešto što dugo nismo vidjeli. Puno nepravednih granica je povučeno u Africi što desetljećima kreira ogromne probleme, ali se ipak ne dira u granice. Ujedinjene narode je potrošila i ruska agresija i rusko pravo veta koje ih je onemogućila u normalnom djelovanju, ali kakva god bila, svjetska organizacija nije bila reformirana jer pet stalnih članica Vijeća sigurnosti nije htjelo odustati od svoje vlasti”, govori Jakovina dodajući da težina Francuske i Velike Britanije leži u velikoj mjeri upravo u tome što su stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a.

„Sada smo došli do američkog predsjednika koji smatra da bi međunarodne odnose trebalo resetirati na način koji će najbolje odgovarati SAD-u. SAD je i prije 20 ili 30 godina mogao još više demonstrirati svoju moć i proći nekažnjeno, ali je smisao bio da želimo u međunarodnoj zajednici stvarati okružje u kojem se možemo oko nečega dogovarati. Ni danas u EU nemaju istu težinu Francuska i Cipar pa ni Hrvatska i Slovenija, ali nastupamo zajedno. SAD se počeo ponašati na način koji straši. Strašio je s Venezuelom, ali ona je daleko. Kada je Grenlanda postao žarišna točka, vidjeli smo da europske politike šutnje nisu udobrovoljile američkog predsjednika koji je jako uvjeren da mu je moć veća od svih drugih”, ističe Jakovina koji smatra da Rusiji može koristiti takva američka politika, ali i Kini koja sada vodi racionalnu politiku.

„Europa je šokirana. Nije logično udarati po svojim najvećim saveznicima, osim ako niste tako snažan bully da možete progurati sve. Bojim se da je Trump sposoban progurati Grenland je će sutradan velik broj zemlja, sigurno zemlje istočne Europe, reći da daleki otok s 57.000 stanovnika nije vrijedan sudbine NATO saveza i EU, a pogotovo u ovoj situaciji kada je Rusija prisutna u Ukrajini. To će produbiti nepovjerenje do te mjere da će biti pitanje kamo i koliko takva zajednica, Europska unija, može ići”, naglašava Jakovina.

„Iranski režim nije pao jer Iran ima teritorij velik kao pola Europe i 90 milijuna stanovnika i zato što nije bilo jasno tko vodi pobunu. Stavljanje šahovog sina kao figure koja je na Zapadu govorila o prosvjedima u Iranu nije pomoglo. On je kazao da će, ako se vrati u Iran, odmah priznati Izrael što je velik dio stanovnika podsjetio na ono što su gledali u Gazi. To je djelovalo kontraproduktivno”, kaže Jakovina dodajući da se režimi ne mijenjanju bombardiranjem neke zemlje iz zraka.

SAD-u je, ističe on, cilj u Latinskoj Americi imati prijateljske režime.

„Rušenje Madura može ugroziti Kubu koja bi za Trumpa mogla biti vrlo jasni simbol postignuća u odnosu na sve njegove prethodnike, počevši od predsjednika Eisenhowera kada je Castro došao na vlasti. Kuba nije velika opasnost za SAD i mogla bi postati puno opasnija kada bi došlo do nagle promjene režima i do vala izbjeglica koji će htjeti otići rođacima na Floridu”, zaključuje Jakovina.

Pogledajte cijelu emisiju: