U nastavku donosimo:
- iransku tvrdnju o napretku u Ženevi nasuprot suzdržanom tonu Washingtona
- što poruke JD Vancea znače za crvene linije i vojne opcije u sjeni diplomacije
- procjene bivšeg šefa izraelske obavještajne službe Amosa Yadlina i signale mogućeg scenarija na terenu
- kako regionalni akteri od Saudijske Arabije do Turske utječu na manevarski prostor američke inicijative za Gazu
- koja su sporna nuklearna i sigurnosna pitanja
Suprotstavljene reakcije stižu nakon održanih pregovora između Sjedinjenih Država i Irana u Ženevi. Teheran tvrdi da su obje strane postigle dogovor o principima koji bi mogli poslužiti kao temelj budućeg sporazuma i spriječiti eskalaciju sukoba. Američka strana, međutim, znatno je suzdržanija i upozorava da su ključna pitanja i dalje otvorena.
Iranski ministar vanjskih poslova i glavni pregovarač Abas Aragči izjavio je za državnu televiziju da su razgovori bili konstruktivniji od prethodnog kruga održanog 6. veljače u Omanu. "Postigli smo opće razumijevanje o nekim načelima koja će nas voditi u budućnosti. Iranska vlada spremna je posvetiti dovoljno vremena tim naporima", rekao je Aragči.
Crvene linije
Optimizam iz Teherana ubrzo je, međutim, ublažen porukama iz Washingtona. Američki potpredsjednik JD Vance izjavio je za Fox News da Iran još nije spreman prihvatiti neke od ključnih crvenih linija predsjednika Donalda Trumpa.
Amerikanci gomilaju brodove u Arapskom moru, a Iran je povukao potencijalno nezabilježen potez!
"U nekim aspektima razgovori su prošli dobro i dogovoreno je da će se ponovno sastati, ali jasno je da postoje crvene linije koje Iranci još nisu spremni priznati", rekao je Vance, dodajući kako vojna opcija ostaje na stolu ako diplomacija ne uspije.
Bivši šef izraelske vojne obavještajne službe Amos Yadlin rekao je za izraelski Kanal 12 da bi vojni sukob između Sjedinjenih Država i Irana mogao započeti u nadolazećim danima, iako u Washingtonu ne postoji konsenzus o vremenu moguće eskalacije.
Izraelski izvori, na koje se poziva Al-Monitor, procjenjuju da američki predsjednik nema strpljenja za dugotrajni diplomatski proces. "Ovo su sudbonosni dani", rekao je jedan izraelski obavještajni izvor. Izraelski dužnosnici strahuju da bi američki saveznici u Zaljevu mogli pokušati utjecati na Washington kako bi odgodio ili potpuno izbjegao vojni sukob s Iranom.
To bi mogli pokušati već u četvrtak, kada će u Washingtonu prisustvovati sastanku Trumpova Odbora za mir. Bijela kuća pokušava okupiti široku koaliciju regionalnih partnera za stabilizaciju Gaze, što zahtijeva suradnju država poput Saudijske Arabije, Katara i Turske. No, iste te zemlje upozoravaju da bi otvoreni rat s Iranom ugrozio njihovu spremnost za političko i financijsko sudjelovanje u američkim planovima u Gazi. Drugim riječima, prema izraelskim izvorima, uspjeh Trumpove diplomatske inicijative u Gazi mogao bi ograničiti njegov manevarski prostor prema Iranu.
Iranski ministar: Postignut je napredak na pregovorima sa SAD-om u Ženevi
Neimenovani američki dužnosnik rekao je za Financial Times da bi se Teheran za dva tjedna trebao "vratiti s detaljnijim prijedlozima za rješavanje otvorenih spornih pitanja". Datum sljedećeg kruga pregovora zasad nije određen.
Pregovori se odvijaju u znatno napetijoj atmosferi nego lani. Nakon pet krugova neizravnih razgovora prošlog proljeća, tijekom kojih je Trump tvrdio da diplomacija napreduje, izbio je dvanaestodnevni rat između Irana i Izraela, kojem su se pridružile Sjedinjene Države.
Taj sukob dodatno je produbio nepovjerenje i učinio aktualne diplomatske napore osjetljivijima. Dok su se pregovarači sastajali u Ženevi, čelnici obiju zemalja istodobno su demonstrirali vojnu snagu. Iran je privremeno zatvorio dijelove Hormuškog tjesnaca zbog vojnih vježbi, dok su Sjedinjene Države pojačale prisutnost u regiji slanjem više od 80 borbenih zrakoplova i dvaju ratnih brodova.
I dok vojne vježbe u Zaljevu primarno služe kao odvraćanje američke eskalacije, Iran zatvaranjem Hormuškog tjesnaca pokazuje da može nanijeti i ekonomske štete, jer to direktno utječe na globalne tokove nafte i povećava cijene sirove nafte, što Trump nastoji izbjeći.
Ključna pitanja
Unatoč ograničenom napretku, ključna pitanja ostaju neriješena. Washington traži čvrsta jamstva o iranskom nuklearnom programu, uključujući nulto obogaćivanje uranija, ograničenje balističkih projektila i prekid potpore regionalnim saveznicima i milicijama. Teheran tvrdi da ta pitanja nisu na dnevnom redu.
Prema pisanju Wall Street Journala, Iran je ipak predložio prijenos dijela zaliha visoko obogaćenog uranija u treću zemlju, poput Rusije, te privremenu obustavu obogaćivanja na razdoblje do tri godine. Trumpova administracija, međutim, zahtijeva potpuno uklanjanje obogaćenog uranija s iranskog teritorija.
Prostor za kompromis
Analitičar Ali Vaez iz Međunarodne krizne skupine smatra da postoji prostor za kompromis u nuklearnom pitanju jer je iranski program već djelomično oslabljen, pogotovo nakon operacije Rising Lion u lipnju 2025. No, dodaje da Teheran vjerojatno neće pristati na velike ustupke kada je riječ o regionalnim aktivnostima i raketnom programu. "Iranci bi mogli ponuditi ograničene, simbolične ustupke, ali ne i kapitulaciju kakvu Washington očekuje", rekao je za Al Jazeeru.
Ipak, pojedini analitičari upozoravaju na mogućnost pogrešne procjene. Satelitske snimke pokazuju da Iran obnavlja dijelove nuklearnog programa, dok proiranske milicije u Iraku ponovno podižu borbenu spremnost, a jemenski hutisti prijete raskidom primirja sa SAD-om.
"Štoviše, iranska predanost programu balističkih raketa jača je nego ikada, a velik dio infrastrukture već je obnovljen nakon operacije Rising Lion", upozorava profesorica međunarodnih odnosa Nina Rathbun. Obje strane optimistične su u pogledu svojih vojnih sposobnosti, što sugerira da smo trenutačno bliže vojnom sukobu nego diplomatskom rješenju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....