Iransko vodstvo od početka je sumnjalo na to da je američko prihvaćanje memoranduma o razumijevanju samo privremeno. U Teheranu su vjerovali da SAD želi smanjiti pritisak na svjetsko gospodarstvo, obnoviti svoje zalihe i pripremiti se za novi krug sukoba.
Američki potpredsjednik J. D. Vance javno je sugerirao da sporazum odgovara Trumpu jer Americi daje vrijeme za popunjavanje smanjenih rezervi nafte. Iranska imovina nije odmrznuta, a dogovor Izraela i Libanona postignut uz američko posredovanje zanemario je zahtjev Teherana za prekidom vatre. Istodobno su u Zaljev počele stizati dodatne američke vojne snage. Washington je također poticao trgovačke brodove da zanemare iranske upute i da pri prolasku Hormuškim tjesnacem ne koriste plovne pravce pod iranskim nadzorom. Neki su brodovi zato prolazili bliže obali Omana.
Cilj je bio oslabiti iransku tvrdnju da kontrolira Tjesnac i pokazati da Teheran tu kontrolu ne može provoditi, ističe profesor međunarodnih odnosa i bliskoistočnih studija Vali Nasr u tekstu koji potpisuje za Financial Times. Nasr ističe da nijedan od tih poteza sam po sebi nije predstavljao ozbiljno kršenje dogovora, no Teheran ih je protumačio kao pokušaj oduzimanja prednosti koju je Iran stekao tijekom prve faze rata.
Hormuški tjesnac je najvažniji iranski pregovarački adut. Gubitkom kontrole nad njim Teheran bi ostao bez ključnog sredstva pritiska na SAD. Iransko vodstvo zato smatra da mora zadržati sposobnost odlučivanja o tome tko može proći Tjesnacem. Vjeruje da mu to može donijeti ustupke u budućim pregovorima i spriječiti Washington da ponovo odustane od postignutog sporazuma. Ta strategija nije nova.
Prije otprilike 15 godina, dok je zabrinutost svjetskih sila zbog iranskog nuklearnog programa rasla, ajatolah Ali Hamenei zatražio je od vojnih savjetnika da pripreme plan za zatvaranje Hormuškog tjesnaca, podsjećaju novinari FT-a Najmeh Bozorgmehr i Andrew England.
"Nazvao me i zatražio plan za zatvaranje Hormuškog tjesnaca. Tražio sam tri mjeseca, ali on je smanjio rok na jedan. Predvidio je da ćemo jednog dana možda morati aktivirati taj plan", rekao je državnoj televiziji general-bojnik Rahim Safavi, vojni savjetnik pokojnog iranskog vrhovnog vođe. Prema Safaviju, iranski vojni planeri nastavili su razvijati strategije za blokiranje plovnih putova u Zaljevu, Omanskom i Crvenom moru te istočnom Sredozemlju.
Nakon prošlogodišnjeg bombardiranja glavnih postrojenja za obogaćivanje urana, Teheran je prvi put proveo Hameneijev plan. Kontrola Hormuškog tjesnaca tako je postala njegovo najučinkovitije sredstvo pritiska na Washington i njegove saveznike. Iranski režim danas pokazuje manje spremnosti na kompromis o Hormuzu nego o nuklearnom programu.
"O nuklearnom pitanju može se pregovarati. O Hormuzu ne može", rekao je izvor blizak režimu za FT, dodavši da u Teheranu žale što Tjesnac nisu zatvorili još kada je SAD prvi put uveo sankcije. Analitičar Ali Vaez iz trusta mozgova Međunarodna krizna skupina smatra da je Iran prvi put otkako je SAD 1980-ih počeo primjenjivati ekonomsku prisilu pronašao način da uzvrati pritiskom na američko gospodarstvo. Teheran kontrolu nad Tjesnacem zato vidi kao glavno sredstvo odvraćanja i upozorenje da bi svaki novi rat izazvao novi gospodarski šok.
Iran traži da u svakom budućem sporazumu o upravljanju Tjesnacem odlučuju isključivo Teheran i Oman. Protivi se američkim pokušajima uspostavljanja zasebne plovne rute, tvrdeći da bi se ona mogla koristiti u vojne svrhe. Najavio je i naplaćivanje "naknada za usluge" brodovima radi pokrivanja troškova sigurnosti i zaštite okoliša. Iranski parlament istodobno razmatra zakon kojim bi formalizirao upravljanje tim plovnim putem.
"Naš pravi rat vodi se u Hormuškom tjesnacu, koji je važniji od nuklearnog pitanja", rekao je nedavno visoki parlamentarni zastupnik Hamid-Reza Hajibabaei. Zbog takvog stava izgledi za širi sporazum sve su slabiji. Izvor blizak režimu rekao je FT-u da je Iran spreman pregovarati o nuklearnom programu, ali ne i odreći se kontrole nad Tjesnacem.
Vali Nasr ističe da iranski režim možda precjenjuje vlastitu sposobnost da izdrži dugotrajan sukob i nanese SAD-u dovoljno veliku štetu.
Ipak, uvjereni su da se spremnost na eskalaciju isplatila tijekom prve faze rata i da je novi sukob možda jedini način da Trumpa prisili na ozbiljne pregovore. "Iran vodi egzistencijalni rat protiv Amerike", poručio je prije nekoliko dana glavni iranski pregovarač Mohamad Bager Galibaf.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....